Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Mikuš Žigman i ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU Dragan Jelić uručili su ugovore gradovima Zagrebu, Varaždinu i Zaprešiću za provedbu razvojnih projekata iz ITU mehanizma.
Ugovor za projekt „Novo ruho Novih dvora“ vrijedan oko 10 milijuna eura, od čega su 7 milijuna eura bespovratna EU sredstva, preuzeo je gradonačelnik Željko Turk, a ovim će se projektom u Zaprešiću obnoviti i turistički valorizirati četiri objekta kulturne baštine koja su upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.
Gradonačelnik i predsjednik Udruge gradova u RH Željko Turk, u ime svih korisnika, zahvalio je Vladi i Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije što su prepoznali potrebu, težinu i odgovornost zajedničkih ulaganja kroz ITU mehanizam u urbani razvoj.
„Prepoznavanje ovih potreba govori o promišljanju Vlade danas, ali i za budućnost, da kroz ulaganja u poduzetništvo, zelenu infrastrukturu, kulturnu baštinu, energetsku učinkovitost i ostale ključne segmente stvaramo kvalitetnije uvjete za život naših građana. Zadovoljstvo je tim veće što smo kroz ITU mehanizam uvidjeli kako gradovi i općine imaju veliki broj kvalitetnih i dobro pripremljenih projekata, što znači da dobro radimo i da smo na dobrom putu kada govorimo o urbanom razvoju, a sinergija i zajedništvo Vlade te regionalne i lokalne samouprave na zalog su za budućnost“, zaključio je Turk.
Gradonačelnik i predsjednik Udruge gradova u RH Željko Turk
„Gradove i njihova urbana područja, u kojima žive dvije trećine stanovništva Hrvatske, prepoznajemo kao pokretače razvoja. U gradovima se događa život, u njima je koncentracija društvene, kulturne i gospodarske aktivnosti i na njima je odgovornost da budu generatori znanja, inovacija, novih ideja i održivog razvoja. Stoga ćemo nastaviti suradnju s gradonačelnicima i Udrugom gradova, kako bismo uspješno iskoristili sva sredstva koja su nam iz EU fondova stavljena na raspolaganje, ali i zajednički unaprjeđivali regulativu te planirali nove projekte za budući rast i razvoj“, istaknula je ministrica Mikuš Žigman, čestitavši svim korisnicima na potpisanim ugovorima i poželjevši im uspješnu provedbu projekata.
*A evo kako napreduje zahtjevna obnova povijesnog kompleksa
Vrijedno se radi u Novim dvorima, a kako napreduje obnova kompleksa provjerio je i gradonačelnik Željko Turk sa suradnicima.
Središnji i najzahtjevniji objekt kompleksa svakako je dvorac koji kao zaštićeni spomenik kulture iziskuje posebnu pažnju. Vanjski izgled će biti jednak originalnom povijesnom izdanju, dok će unutra biti izvršene određene prilagodbe. Kako je to bilo naglašeno u konzervatorskoj studiji, organizacija prostora cijelog dvorca ostat će ista kao što je bila, a iako je u početku izgledalo da će biti riječ o jednostavnijoj sanaciji, dublji uvid u stanje objekta pokazao je da je potrebna ozbiljna građevinska intervencija.
Nakon završetka pripremnih radova i uklanjanja dotrajalih dijelova, započeo je zahtjevniji, konstruktivni dio obnove. Radovi su obuhvatili uklanjanje pregradnih zidova, obijanje žbuke i iskope u podrumu, a zatim ojačanje konstrukcije nakon čega slijedi ugradnja čeličnih nosača u potkrovlju, između prvog kata i potkrovlja, te armiranobetonski vijenac ispod krovišta.
Možda najimpresivniji dio dvorca je podrum u čijim se zidovima jasno iščitavaju različita razdoblja izgradnje i dogradnje, od opeke do betonskih elemenata, no sve njegove izvorne karakteristike bit će sačuvane.
U podrumu je predviđeno uređenje restorana s manjom kuhinjom, u prizemlju izložbeno/galerijski prostor osmišljen kao spomen zbirka bana J. Jelačića te manji ugostiteljski prostor s vanjskom terasom, na katu Banska soba kao reprezentativni prostor Grada za protokolarne svrhe s multimedijalnom konferencijskom dvoranom, a u potkrovlju višenamjenski prostor.
Dok se u dvorcu najveći zahvati odvijaju u unutarnjem prostoru, konkretni građevinski radovi najjasnije su vidljivi na Kukuružarniku koji je već poprimio svoje nove konture, a koji se sastoji od prizemlja koje se planira opremiti i urediti kao izložbeni prostor s multimedijalnim sadržajima i kata gdje će se urediti galerija u kojoj bi bile izložene interpretacijske grafike i interaktivni izlošci koji će prezentirati značajna mjesta Zaprešića i okolice. Uz Kukuružarnik će se urediti i perivoj sa svjetlosnim instalacijama i pozornicom na otvorenom.
Radi se i na gospodarskoj zgradi gdje su nekada stanovali kmetovi i zemljoradnici koji su brinuli o imanju. Zgrada je prije početka radova bila u izuzetno lošem stanju i mnogi dijelovi morali su se ukloniti, no sada se sve pažljivo rekonstruira korištenjem originalne opeke, kako bi se očuvao njezin izvorni izgled, a faza zidanja i izrade oplata za svodove i lukove ključni su koraci u očuvanju arhitektonske autentičnosti. Gospodarska zgrada zamišljena je kao multifunkcionalni prostor namijenjen promociji lokalnih proizvođača (vinara, OPG proizvođača prehrambenih proizvoda i sl.), a gradonačelnik Turk pojasnio je kako je ondje namjera smjestiti i upravu Javne ustanove Novi dvori koja će se po obnovi morati osnovati.
Iako najmanja zgrada u kompleksu, ništa manje zahtjevna nije Kuća Marof. Projektantica Lidija Pfarrer istaknula je kako je tijekom projektiranja otkriven zanimljiv povijesni detalj, takozvana ledenica, odnosno nekadašnje spremište za led koje će također biti uključeno u budući postav. „Riječ je o rijetkom primjeru ovakvog prostora, ukopanom u zemlju s ciglenom kupolom, koje će posjetiteljima prikazati kako se led nekada proizvodio i čuvao“, rekla je.
U Kući Marof smjestit će se Turistička zajednica grada Zaprešića s interpretacijskim i multimedijalnim centrom za posjetitelje, a uredit će se i mali vanjski amfiteatar za događanja na otvorenom. Gradonačelnikv Turk podsjetio je da su iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a kroz Interreg program prekogranične suradnje Slovenija – Hrvatska odobrena sredstva za opremanje Kuće Marof.
Nadzor nad radovima u smislu očuvanja kulturnog dobra provodi Amelio Vekić, voditelj Konzervatorskog odjela u Zagrebu, koji je istaknuo kako se projekti prilagođavaju zatečenom stanju zgrada te da sve napreduje pod stručnim nadzorom. Naglasio je i važnost fleksibilnosti u obnovi povijesnih objekata, gdje se svaki put arhitektura prilagođava zatečenom stanju, a ne obrnuto.
„Ovaj kompleks je spomenik hrvatske povijesti, nacionalnog identiteta i kulture čijom obnovom ćemo osigurati daljnji gospodarski i turistički razvoj grada, ali još važnije, riječ je o dugogodišnjem zaprešićkom snu koji će se napokon ostvariti“, zaključio je gradonačelnik Željko Turk.
priredio: Petar Kolovrat u srpnju 2025. godine
foto: Marijan Kreutz
Fotografija: osobni album