Trumpizam se u međunarodnim odnosima profilirao kao doktrina koja dovodi u pitanje temeljne postavke liberalnog internacionalizma. Povezan s političkom praksom 45. predsjednika SAD-a, Donald Trump, ovaj koncept nadilazi pojedinačni mandat i predstavlja širu ideološku i stratešku orijentaciju. U središtu trumpizma nalazi se ideja suvereniteta, primata nacionalnog interesa i skeptičan odnos prema multilateralnim mehanizmima upravljanja globalnim procesima.
Za razliku od poslijeratne američke strategije koja je kombinirala vojnu moć s institucionalnim multilateralizmom, trumpizam je zagovarao selektivni angažman, transakcijski pristup savezništvima i snažniji naglasak na bilateralne odnose. Time je otvoreno pitanje transformacije geopolitičkog balansa između velikih sila.
SAD i Kina - trgovinski rat i tehnološka konfrontacija
Jedan od ključnih trendova trumpističke geopolitike bio je zaoštren odnos prema Kini. Administracija Donalda Trumpa pokrenula je trgovinski rat uvođenjem carina na kineski izvoz, obrazlažući taj potez potrebom zaštite američke industrije i smanjenja trgovinskog deficita. Istodobno, tehnološka dimenzija rivalstva postala je središnja os geopolitike, osobito u kontekstu 5G mreža, poluvodiča i umjetne inteligencije.
Trumpizam je redefinirao kinesko-američke odnose iz paradigme “strateške konkurencije uz suradnju” u otvorenu konfrontaciju dvaju sustava. Time je ubrzana fragmentacija globalnih lanaca vrijednosti i započeo proces djelomične tehnološke deglobalizacije.
Odnos prema Rusiji: ambivalentnost i realpolitički pragmatizam
Odnos trumpizma prema Rusija obilježila je ambivalentnost. S jedne strane, retorički je isticana potreba za poboljšanjem bilateralnih odnosa; s druge, administracija je nastavila s politikom sankcija uvedenih nakon ukrajinske krize 2014. godine. Ova dualnost odražava realpolitički pristup u kojem ideološka dimenzija ustupa mjesto pragmatičnom balansiranju interesa.
Trumpistički diskurs često je problematizirao troškove američkog angažmana u Europi i NATO-u, sugerirajući da europski saveznici ne snose proporcionalni teret obrambenih izdvajanja. Time je otvorena rasprava o dugoročnoj održivosti transatlantske sigurnosne arhitekture.
Europska unija i kriza liberalnog multilateralizma
Trumpizam je prema Europskoj uniji zauzeo kritičan stav, često je promatrajući kao trgovinskog konkurenta, a ne isključivo kao strateškog partnera. Uvedene su carine na europski čelik i aluminij, dok su sporovi oko subvencija u zrakoplovnoj industriji dodatno opteretili odnose.
U širem smislu, trumpizam je doveo u pitanje ulogu međunarodnih institucija poput Ujedinjeni narodi, NATO i Svjetska trgovinska organizacija. Kritika se odnosila na percepciju da te institucije ograničavaju američki suverenitet i nameću asimetrične obveze. Povlačenje SAD-a iz Pariškog klimatskog sporazuma i blokada imenovanja sudaca u žalbeno tijelo WTO-a simbolizirali su zaokret prema unilateralizmu.
Ključni trendovi trumpističke geopolitike
Trumpizam je generirao nekoliko dugoročnih trendova. Prvo, institucionalizirana je ideja da su savezništva uvjetna i podložna reviziji prema kriteriju neposredne koristi. Drugo, geopolitika je ponovno postavljena u središte međunarodnih odnosa, uz naglasak na rivalitet velikih sila. Treće, normativna dimenzija američke vanjske politike – promocija demokracije i ljudskih prava – izgubila je prioritet u odnosu na ekonomske i sigurnosne interese.
Ovi trendovi nadživjeli su mandat Donalda Trumpa i postali dijelom šireg strateškog konsenzusa o potrebi suprotstavljanja kineskom usponu, što ukazuje da je trumpizam, barem u geopolitičkom smislu, imao trajni strukturni učinak.
Fragmentacija ili nova ravnoteža?
Budućnost trumpističkog utjecaja ovisit će o dinamici unutar američkog političkog sustava, ali i o ponašanju drugih velikih sila. Ako se nastavi fragmentacija globalnih institucija i rast protekcionizma, moguće je formiranje blokovskog poretka s paralelnim tehnološkim i financijskim sustavima. Alternativno, mogla bi se oblikovati nova ravnoteža u kojoj će multilateralne institucije biti reformirane, ali ne i napuštene.
Trumpizam je, u geopolitičkom smislu, djelovao kao katalizator prijelaza iz posthladnoratovskog unipolarnog trenutka prema multipolarnom svijetu. Time je ubrzao proces koji je već bio u tijeku: redistribuciju moći prema Aziji, redefiniciju transatlantskih odnosa i krizu liberalnog institucionalizma. Bez obzira na njegovu političku sudbinu, trumpizam je trajno izmijenio način na koji se promišljaju odnosi velikih sila i uloga međunarodnih institucija u 21. stoljeću.
....
Tekst: Petar Kolovrat
Ilustracija. Vidmir Raič uz AI asistenciju