Endometrioza je kronična i dobroćudna bolest kod koje se tkivo slično sluznici maternice (endometrij) nalazi i raste na različitim mjestima izvan same maternice. Prema podacima stručnjaka iz ova bolest pogađa otprilike svaku desetu ženu u reproduktivnoj dobi.
Ovo "izmješteno" tkivo ponaša se jednako kao i sluznica unutar maternice: pod utjecajem spolnih hormona svakog mjeseca raste, zadebljava se i krvari tijekom menstruacije. Međutim, budući da ta krv nema kamo izaći iz tijela, ona uzrokuje upale, bolove, stvaranje ožiljaka i priraslica.
Gdje se najčešće pojavljuje?
Tkivo se najčešće zadržava unutar zdjelice i trbušne šupljine:
-
Jajnici (gdje može formirati takozvane "čokoladne ciste")
-
Jajovodi i ligamenti koji drže maternicu
-
Vanjska površina maternice, crijeva i mokraćnog mjehurića
-
Kirurški ožiljci (npr. nakon carskog reza)
Najčešći simptomi
Simptomi se razlikuju od žene do žene, a prema detaljnom pregledu najčešće uključuju:
-
Izrazito bolne menstruacije (dismenoreja)
-
Kronična bol u donjem dijelu trbuha ili leđima
-
Bolni spolni odnosi
-
Problemi s probavom ili mokrenjem (osobito tijekom menstruacije)
-
Problemi s plodnošću ili otežano začeće
Dijagnoza i liječenje
Dijagnostika može trajati godinama jer su simptomi često slični uobičajenim menstrualnim tegobama. Liječnici koriste ginekološki ultrazvuk i magnetsku rezonancu (MR), no jedina sigurna potvrda provodi se kirurškim putem, najčešće laparoskopijom.
Iako za endometriozu trenutno nema trajnog lijeka, simptomi se uspješno kontroliraju pomoću, lijekova protiv bolova (analgetici), hormonske terapije (kontracepcijske pilule ili hormonski implantati koji zaustavljaju ciklus) i kirurškog zahvata (uklanjanje žarišta endometrioze i priraslica).
Prema podacima iz CEZIH-a, broj žena s evidentiranom endometriozom u Hrvatskoj više nego se udvostručio u osam godina. Podaci kažu da administrativna prevalencija dijagnoze N80 (endometrioza) je porasla s 2,5 na 1.000 žena reproduktivne dobi u 2015. na 5,4 na 1.000 u 2023. godini, rast od 116%.
U istom periodu broj recepata za lijekove iz grupe G03 (spolni hormoni), koje su ginekolozi propisali ženama s ovim dijagnozama, porastao je s 4.802 na 7.243, što je povećanje od 66 posto.
Stvarni broj oboljelih vjerojatno je znatno veći
Podaci iz CEZIH-a prikazuju samo dio stvarne rasprostranjenosti endometrioze u populaciji. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, endometrioza pogađa otprilike 10 posto žena reproduktivne dobi globalno, što bi za Hrvatsku, uz oko 766.000 žena u toj dobnoj skupini prema podacima iz 2023., moglo značiti daleko veće brojke od onih zabilježenih u sustavu.
“Zabrinjavajuće je da Hrvatska nema uspostavljeni registar za endometriozu, što otežava precizno praćenje stvarne prevalencije. Uz to, mnogi ignoriraju simptome poput izrazito bolnih menstruacija ili boli tijekom spolnog odnosa zbog čega ne dobivaju pravovremenu dijagnozu", kažu iz Poliklinike Sursum Corda.
Zbog ovih i sličnih razloga, prosječno čekanje na dijagnozu endometrioze iznosi 7 do 10 godina od pojave prvih simptoma.
Simptomi koji se ne smiju zanemariti
Endometrioza je kronična, benigna ginekološka bolest u kojoj tkivo slično endometriju (unutarnjoj oblozi maternice) raste izvan maternice; na jajnicima, jajovodima, mokraćnom mjehuru ili crijevima. Zbog svoje hormonske ovisnosti, tkivo prolazi ciklične promjene i uzrokuje upalu te stvaranje priraslica.
Simptomi koje žene često pripisuju drugim uzrocima uključuju:
-
Iznimno bolne menstruacije (dismenoreja), posebno kada bol s vremenom postaje jača
-
Kronična bol u zdjelici, neovisno o menstrualnom ciklusu
-
Bol tijekom spolnog odnosa (dispareunija)
-
Tegobe s plodnošću (procjenjuje se da 30 do 50 posto žena s endometriozom ima problema s začećem)
-
Bol pri mokrenju ili pražnjenju crijeva, osobito za vrijeme menstruacije
Bol nije jedini pokazatelj ozbiljnosti bolesti. Neke žene s uznapredovalom endometriozom imaju blage simptome, dok druge s manjim promjenama trpe intenzivnu bol.
Dijagnostika
Postavljanje dijagnoze endometrioze zahtijeva strukturiran dijagnostički pristup. Ginekološki pregled može otkriti osjetljivost ili palpabilne promjene, no sama klinička slika nije dovoljna za potvrdu.
Transvaginalni ultrazvuk je jedan od boljih izbora. Dostupan je, neinvazivan i u iskusnim rukama pouzdano detektira endometriome jajnika i duboku infiltrativnu endometriozu.
Magnetska rezonancija (MR) pruža detaljniji uvid u rasprostranjenost bolesti, posebno pri sumnji na zahvaćenost okolnih organa.
Ipak, laparoskopija ostaje zlatni standard. Izravna vizualizacija i histološka potvrda jedini su koji s potpunom sigurnošću mogu potvrditi ili isključiti endometriozu.
Rana dijagnostika presudna je jer pravovremeno liječenje može usporiti napredovanje bolesti, ublažiti simptome i, što je za mnoge žene ključno, očuvati reproduktivni potencijal.
...
Tekst i gafika: Krešimir Ćorlukić
Fotografija naslovnice: AI generirano