Proljeće i rano ljeto za mnoge su sinonim za boravak u prirodi, planinarenje, izlete, radove u vrtu i duže šetnje šumama i livadama. No upravo u tom razdoblju počinje i sezona pojačane aktivnosti krpelja, sitnih nametnika koji mogu prenijeti ozbiljne zarazne bolesti. Iako ubod krpelja često prolazi bez posljedica, stručnjaci upozoravaju da određene vrste mogu prenijeti bakterije, viruse i parazite koji izazivaju bolesti poput Lyme borelioze ili krpeljnog meningoencefalitisa.
U Hrvatskoj se o krpeljima najčešće govori u kontekstu kontinentalnih područja i šuma, no oni nisu ograničeni samo na unutrašnjost zemlje. Krpelja ima i na obali, na otocima, u priobalnim šumama, maslinicima, pa čak i u urbanim parkovima. Upravo zato stručnjaci posljednjih godina upozoravaju da klimatske promjene, blaže zime i duža topla razdoblja produžuju sezonu njihove aktivnosti i šire područja na kojima se pojavljuju.
Krpelji nisu insekti, ali su vrlo učinkoviti prijenosnici bolesti
Krpelji pripadaju skupini paučnjaka i hrane se krvlju životinja i ljudi. Najčešće se nalaze u visokoj travi, grmlju, šikarama, uz šumske staze i na rubovima šuma gdje čekaju prolazak domaćina. Ne skaču i ne lete, nego se zakače za odjeću ili dlaku kada osoba ili životinja prođe pokraj vegetacije.
U Hrvatskoj je najrašireniji šumski krpelj Ixodes ricinus, koji može prenijeti nekoliko opasnih bolesti. Najpoznatija među njima je Lyme borelioza, bakterijska infekcija koju uzrokuje bakterija Borrelia burgdorferi. Simptomi mogu početi karakterističnim crvenilom kože oko mjesta uboda koje se širi u obliku prstena, no bolest kasnije može zahvatiti zglobove, živčani sustav i srce.
Druga ozbiljna bolest je krpeljni meningoencefalitis, virusna infekcija koja može izazvati upalu mozga i moždanih ovojnica. Za razliku od borelioze, protiv ove bolesti postoji cjepivo, zbog čega se cijepljenje preporučuje osobama koje često borave u prirodi ili profesionalno rade u šumskim područjima.
Gdje u Hrvatskoj ima najviše krpelja?
Najveća koncentracija krpelja tradicionalno se povezuje s kontinentalnim dijelovima Hrvatske, osobito područjima s mnogo šuma i vlažne vegetacije. Visokorizična područja uključuju sjeverozapadnu Hrvatsku, Zagrebačku županiju, Hrvatsko zagorje, Međimurje, Karlovačku županiju, Gorski kotar i dijelove Slavonije.
No krpelji nisu isključivo kontinentalni problem. Ima ih i u priobalju, osobito u mediteranskim šumama, parkovima, makiji i područjima gdje se kreću divlje životinje i psi lutalice. U Dalmaciji i Istri češće se pojavljuju pseći krpelji koji mogu biti vrlo opasni za kućne ljubimce.
Posljednjih godina stručnjaci upozoravaju i na činjenicu da se krpelji sve češće pojavljuju u urbanim sredinama. Parkovi, travnjaci, dječja igrališta uz vegetaciju i neodržavane zelene površine mogu biti mjesta gdje dolazi do kontakta ljudi i krpelja.
Klimatske promjene pogoduju širenju krpelja
Blaže zime i toplija proljeća omogućuju dulju aktivnost krpelja tijekom godine. Nekada je sezona bila uglavnom ograničena na proljeće i ranu jesen, dok danas aktivnost može trajati gotovo cijelu godinu ako temperature ne padaju dovoljno nisko.
Stručnjaci upozoravaju da klimatske promjene mijenjaju i geografsku rasprostranjenost krpelja. Pojedine vrste pojavljuju se na višim nadmorskim visinama i u područjima gdje ih ranije gotovo nije bilo. Istodobno raste broj divljih životinja poput srna, divljih svinja i glodavaca koji predstavljaju prirodne domaćine krpeljima.
Tko je najviše izložen riziku?
Najveći rizik imaju osobe koje profesionalno ili rekreativno dugo borave u prirodi. To uključuje šumske radnike, lovce, planinare, izviđače, poljoprivrednike, veterinare i zaposlenike komunalnih službi koji održavaju zelene površine.
Rizične skupine su i vlasnici pasa koji često šeću kućne ljubimce kroz šume i visoku travu. Djeca su također osjetljiva jer često sjede ili se igraju na travi te teže primjećuju ubod.
Zdravstvene institucije u Hrvatskoj upravo zato preporučuju povećani oprez tijekom proljeća i ljeta, osobito nakon boravka u prirodi.
Kako se pravilno zaštititi od krpelja?
Zaštita počinje još prije odlaska u prirodu. Preporučuje se nošenje svijetle odjeće dugih rukava i nogavica kako bi se krpelji lakše uočili. Hlače je poželjno ugurati u čarape ili obuću, posebno pri kretanju kroz gustu vegetaciju.
Vrlo učinkoviti mogu biti repelenti protiv krpelja koji se nanose na kožu ili odjeću. Nakon povratka iz prirode važno je detaljno pregledati tijelo, osobito područja iza koljena, prepone, pazuhe, vrat, područje iza ušiju i vlasište.
Ako se krpelj pronađe, treba ga ukloniti što prije i to pincetom, laganim povlačenjem bez gnječenja. Ne preporučuje se mazanje uljem, alkoholom ili kremama jer to može povećati rizik prijenosa infekcije.
Mjesto uboda treba nekoliko tjedana promatrati. Ako se pojavi crvenilo koje se širi, temperatura, glavobolja, bolovi u mišićima ili neurološki simptomi, potrebno je javiti se liječniku.
Cijepljenje postoji, ali ne protiv svih bolesti
U Hrvatskoj je dostupno cjepivo protiv krpeljnog meningoencefalitisa, a preporučuje se osobama koje često borave u prirodi ili rade u rizičnim područjima. Cijepljenje je osobito važno za šumske radnike, lovce i planinare koji redovito dolaze u kontakt s područjima visoke koncentracije krpelja.
Protiv Lyme borelioze za ljude trenutno ne postoji široko dostupno cjepivo, zbog čega je prevencija i rano prepoznavanje simptoma izuzetno važno.
Krpelji i kućni ljubimci: psi su posebno ugroženi
Krpelji predstavljaju ozbiljan problem i za životinje, posebno pse koji često borave u prirodi. Kod pasa mogu prenijeti bolesti poput babezioze ili erlihioze, koje mogu biti vrlo opasne ako se ne liječe na vrijeme.
Veterinari zato preporučuju redovitu zaštitu ampulama, tabletama ili ogrlicama protiv krpelja. Nakon svake šetnje psa treba pregledati, osobito područje oko ušiju, vrata i između šapa.
Mačke su nešto manje osjetljive, ali i one mogu donijeti krpelje u kuću, zbog čega stručnjaci preporučuju zaštitu i za kućne mačke koje izlaze van.
Krpelji postaju sve veći javnozdravstveni problem
Zdravstveni stručnjaci upozoravaju da krpelji više nisu samo sezonska neugodnost nego ozbiljan javnozdravstveni izazov. Kombinacija klimatskih promjena, povećane mobilnosti ljudi, urbanizacije i promjena u okolišu pogoduje širenju njihovih staništa.
U Hrvatskoj se svake godine bilježe slučajevi bolesti koje prenose krpelji, a broj prijavljenih infekcija raste upravo tijekom proljeća i ljeta. Iako većina uboda ne završava ozbiljnim komplikacijama, stručnjaci naglašavaju da je informiranost građana ključna.
Boravak u prirodi ne treba izbjegavati, ali ga treba pratiti odgovorno ponašanje. Upravo dobra prevencija, pravodobna zaštita i brzo reagiranje nakon uboda predstavljaju najbolju obranu od bolesti koje prenose krpelji.
...
Tekst: Petar Kolovrat
Foto naslovnice: AI generirano
Infografika: Vidmir Raič