Europa ulazi u novu automobilsku eru u kojoj brojke stagniraju, ali transformacija nikad nije bila dublja.
Elektrifikacija postaje nova norma
Europsko tržište osobnih automobila ulazi u 2025. godinu s jasnim, ali složenim trendovima. Ukupni broj registracija u Europskoj uniji do kolovoza 2025. iznosio je 7,9 milijuna vozila, što predstavlja gotovo stagnaciju u odnosu na prethodnu godinu i pad od 0,1 posto. Iako se brojke čine stabilnima, one kriju duboku promjenu u strukturi tržišta. U usporedbi s predpandemijskom 2019. godinom, tržište je i dalje oko milijun i pol vozila manje, no istodobno je pretrpjelo tehnološku revoluciju bez presedana.
Hibridno-električna vozila (HEV) postala su vodeći segment, čineći 34,7 posto tržišta, dok su baterijski električni automobili (BEV) dosegli rekordnih 15,8 posto udjela. Plug-in hibridi zauzimaju dodatnih 8,6 posto, što znači da više od polovice novih vozila u Europi danas ima neki oblik elektrifikacije. Tradicionalni pogoni na benzin i dizel zajedno su pali na samo 37,5 posto udjela, što je dramatičan pad u odnosu na 47,6 posto zabilježenih godinu ranije. Ova promjena ne odražava samo promjenu potrošačkih preferencija, nego i političke i regulatorne smjernice Europske unije usmjerene prema smanjenju emisija i poticanju niskougljičnog prometa.
Električni automobili: između poticaja i tržišnog sazrijevanja
Unatoč stagnaciji ukupne prodaje, tržište električnih vozila pokazuje snažnu ekspanziju. Registracije BEV-ova u prvim mjesecima 2025. porasle su za impresivnih 24,8 posto, a u kolovozu su dosegnule povijesni tržišni udio od 20,2 posto. To znači da je svaki peti novi automobil u Europi sada u potpunosti električan. Ova brojka nije homogena – dok pojedine zemlje ostvaruju spektakularne rezultate, druge tek započinju svoj put.
Norveška i dalje ostaje simbol elektrifikacije, s nevjerojatnih 93,69 posto električnih vozila u novim registracijama, dok Danska s 63,85 posto i Nizozemska sa 35 posto potvrđuju da sjevernoeuropske zemlje predvode tranziciju. Švedska, Finska i Belgija pridružuju se tom krugu s udjelima iznad 30 posto. Takvi podaci pokazuju da elektrifikacija u Europi više nije ni trend ni eksperiment, već postaje dominantna paradigma, osobito u državama koje kombiniraju snažnu infrastrukturu punionica, fiskalne olakšice i ekološku svijest potrošača.
Njemačka dominira, ali struktura tržišta se mijenja
Njemačka, najveće automobilsko tržište Europske unije, i dalje drži čvrstih 19,7 posto ukupne europske prodaje. Međutim, blagi pad od 1,8 posto upućuje na zasićenost tržišta i promjenu dinamike kupovne moći. Unatoč tome, Njemačka ostaje predvodnik u elektrifikaciji, zahvaljujući kombinaciji državnih poticaja, snažne industrijske baze i prijelaza premium brendova – poput BMW-a, Mercedesa i Volkswagena – na električne platforme.
Velika Britanija, s rastom od 2,1 posto i udjelom od 13,3 posto, pokazuje otpornost i tržišno samopouzdanje, dok Francuska i Italija bilježe padove od 7,1 i 3,7 posto, boreći se s promjenjivom potražnjom i usporavanjem poticajnih programa. Turska, iako izvan EU, postaje sve važniji akter na europskoj karti automobilske industrije, s rastom od 7,1 posto i sve većim ulaganjima u domaću proizvodnju i izvoz.
Kineski brendovi – nova sila na europskim cestama
Najdramatičnija promjena 2025. godine dolazi iz smjera Istoka. Kineski automobilski brendovi bilježe gotovo eksplozivan rast, povećavši svoj tržišni udio s 2,7 posto u 2024. na 5,1 posto u prvoj polovici 2025. godine. U apsolutnim brojkama to znači 347.135 prodanih jedinica, odnosno rast od 91 posto u samo godinu dana.
Brendovi poput BYD-a, Jaecooa, Omode, Leapmotora i Xpenga postali su sinonim za tehnološki napredne, ali cjenovno konkurentne električne automobile. BYD, kao predvodnik kineske ekspanzije, u samo šest mjeseci 2025. registrirao je više od 70.000 vozila u Europi, što predstavlja rast od nevjerojatnih 311 posto. U kolovozu je čak drugi mjesec zaredom nadmašio Teslu, s porastom prodaje od 201,3 posto. Takav razvoj događaja stavlja europske proizvođače pred izazov: kako zadržati tržišni udio i reputaciju u situaciji kada kineski modeli nude više tehnologije po nižoj cijeni.
Tržište na prekretnici
Europa se tako našla na prekretnici između tradicije i transformacije. Potražnja za automobilima stagnira, ali struktura ponude i potrošnje prolazi kroz duboku metamorfozu. Hibridi i električna vozila postali su norma, dok dizel i benzin polako gube mjesto u povijesti. Kineski proizvođači unose novu dinamiku konkurencije, prisiljavajući europske brendove na ubrzanje inovacija, optimizaciju troškova i redefiniciju brend identiteta.
Sljedećih dvanaest mjeseci bit će ključni za europsku automobilsku industriju: hoće li se uspjeti prilagoditi pritisku s Istoka, ekološkim ciljevima Unije i promjenama u ponašanju potrošača? Elektrifikacija je već sada nepovratna, no njezin tempo i smjer oblikovat će budućnost kontinenta koji je automobilsku industriju nekoć stvarao – a sada ju mora nanovo izmisliti.
....
Tekst: Petar Kolovrat
Ilustracija: AI generirano