Brojne su potvrde da su vrhunske sposobnosti Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS) dobro poznate i izvan hrvatskih granica, pa tako i u EU, ali jedna od dosad najzapaženijih stigla je u rujnu (ove godine) iz NATO pakta.
Naime, oni su izravno pozvali HGSS da sudjeluju na njihovoj velikoj međunarodnoj vježbi „Bulgaria 2025.“ koja je od 7. do 12. rujna održana u okolici bugarskog grada Montane jer su prepoznali kvalitetu rada HGSS-a u spašavanju s voda i kod poplava.
Riječ je o jednoj od najvećih vježbi ovakvog tipa u Europi, posvećenoj provjeri sposobnosti međunarodnih timova za spašavanje i njihove suradnje u kriznim situacijama, odnosno u slučaju velikih nesreća i katastrofa. Na vježbi je bilo 1182 sudionika iz 21 zemlje, a dio aktivnosti uključivao je i inovativne VR simulacije nesreća.
Vježbu su zajednički organizirali NATO-ov Euroatlantski koordinacijski centar za odgovor na katastrofe (EADRCC) i NATO-ov Centar za istraživanje, izgradnju i poboljšanje mogućnosti u Bugarskoj za upravljanje krizama i odgovor na katastrofe (CMDR COE) te bugarsko Ministarstvo unutarnjih poslova.
Otvaranje NATO-ve vježbe u Bugarskoj
Hrvatsku je na vježbi predstavljao iskusan HGSS-ov tim od 24 spašavatelja s kapacitetima za djelovanje u poplavama i divljim vodama, ronjenju, potrazi i spašavanju te tehničkim intervencijama s užetima, koji je svojom stručnošću i opremom dokazao da je ravnopravan partner najelitnijim međunarodnim timovima.
Tim je raspolagao sa 8 vozila i specijaliziranom opremom, čime je osiguran puni spektar djelovanja u zahtjevnim scenarijima. Spašavatelji su bili iz HGSS stanica Dubrovnik, Karlovac, Novska, Požega, Čakovec, Koprivnica, Zagreb, Delnice i Šibenik.
Na takvim međunarodnim vježbama HGSS često dominira, ponajviše zbog svoje svestranosti. Dok su druge službe često usko definirane za specifične zadaće, HGSS je obučen za širok spektar akcija – od spašavanja na vodi, s visina, iz zraka pa sve do spašavanja u podzemlju.
HGSS-ov tim na NATO vježbi
Glavni fokus vježbe bio je na tehnikama spašavanja i evakuacije presudno važnim u stvarnim kriznim situacijama. HGSS-ov tim je intenzivno radio na tehnikama WSAR (Water Search and Rescue), koje se primjenjuju u spašavanju na poplavljenim područjima i vodama, te na 'rope rescue' tehnikama, koje su ključne za spašavanje na nepristupačnim, vertikalnim terenima.
Upravo te vještine pokazale su se ključnima za provjeru međunarodne suradnje i interoperabilnosti timova u simuliranom okruženju katastrofe, gdje se spašavatelji suočavaju s uništenom infrastrukturom i teškim uvjetima.
Kako smo doznali u HGSS-u, jedan od najzahtjevnijih scenarija i aktivnosti vježbe bilo je spuštanje dvojice njihovih ronilaca u okno duboko 30 metara i dodatni zaron na još 11 metara. Tamo su u potpunom mraku pronašli i izvadili dvije lutke koje su predstavljale tijela stradalih, pokazujući tehničku i mentalnu spremnost za najzahtjevnije zadatke.
Osim toga, HGSS je bio jedini tim koji je na vodi spašavao tijekom noći jer imaju naprednu tehnologiju i uvježbani su za djelovanje u potpunoj tami, što im je omogućilo uspješnu provedbu brojnih noćnih akcija. Npr. u potpunom su mraku, u suradnji s ukrajinskim i NATO 'rope rescue' timovima, spasili dva života i pronašli tijela stradalih što je bila jasna potvrda njihove spremnosti na rad u najtežim uvjetima.
U suradnji s turskim i bugarskim kolegama hrvatski spašavatelji su i čamcima evakuirali ljude s krovova poplavljenih kuća. Istodobno su njihovi specijalizirani 'rope rescue' i 'WSAR' (Water Search and Rescue) timovi pretraživali obale i zahtjevni teren. Posebna vrijednost vježbe bila je u međunarodnoj suradnji – hrvatski tim radio je zajedno s kolegama iz Bugarske, Rumunjske, Turske, Ukrajine, Azerbajdžana i NATO struktura, navode u HGSS-u. Uz to, njihovi su timovi pomogli i u transportu ljudstva pri detekciji radioloških i bioloških opasnosti, a s NATO 'rope rescue' timom tragali su za nestalim osobama na nepristupačnom terenu. Ukupan rezultat njihovih akcija na toj velikoj NATO vježbi bio je 51 spašeni život.
Hrvatska gorska služba spašavanja
Navode da su ciljevi vježbe bili: interoperabilnost (osigurati da timovi iz različitih zemalja mogu brzo i učinkovito surađivati), spremnost (testiranje opreme, logistike i lanaca zapovijedanja u uvjetima velikih nesreća i katastrofa) i prepoznavanje stručnosti jer je NATO pozvao HGSS zbog puno puta dokazanih sposobnosti u spašavanju na vodama i poplavama, što potvrđuje ugled te hrvatske službe na međunarodnoj razini.
„Hrvatska i susjedne zemlje izložene su čitavom spektru ugroza: poplavama na velikim rijekama i bujičnim vodama, potresima koji su već pokazali razornu snagu, klimatskim promjenama koje donose požare, toplinske valove i ekstremne oborine, te velikom turističkom pritisku koji svake godine dovodi milijune posjetitelja. U takvom okruženju, razvoj specijaliziranih kapaciteta HGSS-a – od spašavanja na vodama do speleospašavanja i tehničkih intervencija – nije luksuz, nego nužnost“, ističu u HGSS-u.
Hrvatska gorska služba spašavanja
Objašnjavaju da sudjelovanje u ovakvim vježbama omogućuje: prijenos najnovijih znanja i tehnika u svakodnevne akcije HGSS-a, jačanje pozicije Hrvatske u europskom sustavu civilne zaštite i učvršćivanje sigurnosne kulture u zemlji. Posebna vrijednost HGSS-a jest što se vrhunska stručnost temelji na volonterizmu što, prema njihovim riječima, daje jedinstvenu snagu, povezanost sa zajednicom i spremnost da se odgovori na svaku ugrozu.
U zemlji u kojoj se potresi, poplave i nesreće često isprepliću, odgovor HGSS-a nije strah, nego znanje, spremnost i solidarnost.
Sudjelovanjem na vježbi „Bulgaria 2025.“ njihovi spašavatelji pokazali su da Hrvatska ne gradi samo kapacitete za sebe, nego i za širu europsku zajednicu. To je ulaganje u sigurnost građana, turista, gospodarstva i budućnosti. Zato ne čudi da je HGSS dobio mnogo pohvala organizatora i ostalih sudionika za svoj rad i sposobnosti.
Prema riječima Marija Begića, voditelja HGSS-ovog tima, ta vježba im je bila zanimljiv izazov jer takve akcije i vježbe imaju i u Hrvatskoj.
Marijo Begić, voditelj tima HGSS-a
„Mi uvijek napravimo nekakav 'nered' na takvim vježbama zato što imamo veliko iskustvo u tim akcijama, često to vježbamo i dogodi se da jednostavno akcije koji bi po procjenama i scenarijima organizatora trebale trajati 4-6 sati, mi završimo za sat, sat i pol, i onda oni moraju izmišljati scenarije da to produže ili zakompliciraju“, ispričao je Begić.
A Nikica Spudić, voditelj ronilačkog tima HGSS-a, prisjetio se kako su na prijašnjoj vježbi u Rumunjskoj osim civilima pomagali i španjolskim vojnicima koji su također sudjelovali u vježbi.
Hrvatska gorska služba spašavanja
Koliko je HGSS cijenjen u Europi i ostatku svijeta pokazuje i to da su npr. već više puta instruirali kineske kolege o spašavanju iz divljih voda, sudjelovali su na brojnim spasilačkim akcijama u inozemstvu te na međunarodnim skupovima spasilačkih službi itd.
napisao: Željko Bukša
foto: HGSS
* Tekst je napisan uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije temeljem Programa ugovaranja novinarskih radova u elektroničkim publikacijama