Korupcija ostaje jedno od ključnih strukturnih pitanja suvremenog svijeta, ne samo kao pravni ili etički problem, nego kao duboko političko i društveno pitanje koje razara povjerenje u institucije, usporava gospodarski razvoj i potkopava demokratske procese. Najnoviji Indeks percepcije korupcije (CPI) za 2025. godinu, koji objavljuje Transparency International, potvrđuje zabrinjavajući trend: u većini zemalja svijeta korupcija ne jenjava, a u brojnim državama bilježi se čak i nazadovanje povezano sa slabljenjem demokratskih mehanizama kontrole vlasti.
Prema izvješću, globalni prosjek CPI-ja pao je na 42 boda na ljestvici od 0 do 100, što znači da je percepcija korupcije u javnom sektoru u prosjeku lošija nego prethodnih godina. Više od dvije trećine od ukupno 182 rangirane zemlje i teritorija nalazi se ispod praga od 50 bodova, koji se u analitičkoj zajednici često smatra minimalnim standardom prihvatljive razine institucionalne transparentnosti. Takva distribucija jasno pokazuje da korupcija nije iznimka, već prevladavajuće stanje u velikom dijelu svijeta.
Autoritarni pritisci i erozija nadzora
Izvješće CPI-ja za 2025. posebno naglašava povezanost rasta korupcije s procesima demokratskog nazadovanja. U zemljama u kojima slabe neovisnost pravosuđa, sloboda medija i prostor za djelovanje civilnog društva, mehanizmi nadzora nad javnom vlašću postaju sve slabiji. U takvom okruženju korupcija se ne mora nužno povećavati u apsolutnim iznosima, ali postaje manje vidljiva, teže dokaziva i politički normalizirana.
Kretanje indeksa percepcije korupcije (CPI) za 2025. godinu
Najniže rezultate i dalje bilježe države pogođene dugotrajnim sukobima, autoritarnim režimima i kroničnom institucionalnom nestabilnošću, osobito u dijelovima Bliskog istoka, subsaharske Afrike i istočne Europe. No zabrinjava činjenica da stagnacija ili pad bodova nije ograničen samo na tzv. “problematične regije”, nego se bilježi i u nizu formalno demokratskih država, uključujući članice Europske unije.
Metodologija CPI-ja: Što se zapravo mjeri?
Važno je naglasiti da Indeks percepcije korupcije ne mjeri stvarni broj koruptivnih kaznenih djela, nego percepciju korupcije u javnom sektoru. CPI se temelji na agregaciji podataka iz više neovisnih izvora, uključujući ankete i procjene stručnjaka, međunarodnih institucija, poslovne zajednice i analitičkih centara. U obzir se uzimaju procjene o zlouporabi javne funkcije za privatnu korist, političkom klijentelizmu, podmićivanju, učinkovitosti antikorupcijskih politika i neovisnosti institucija.
Zemlje s najmanjom korupcijom
Svaka zemlja mora imati najmanje tri relevantna izvora podataka kako bi bila uključena u rangiranje, a rezultati se statistički standardiziraju kako bi se osigurala usporedivost među državama i kroz vrijeme. Upravo zbog svoje metodologije CPI je jedan od najcitiranijih globalnih pokazatelja institucionalne kvalitete, ali i indeks koji često izaziva političke rasprave, osobito u državama s kroničnim problemima upravljanja.
Hrvatska između formalnih reformi i stvarne prakse
Hrvatska se u CPI-ju za 2025. i dalje nalazi u donjem dijelu ljestvice unutar Europske unije, s rezultatom koji upućuje na dugotrajnu stagnaciju u borbi protiv korupcije. Iako je članstvo u EU-u donijelo jačanje zakonodavnog okvira, formalno usklađivanje propisa i niz institucionalnih reformi, percepcija javnosti i stručnjaka ostaje kritična prema stvarnoj učinkovitosti sustava.
Ključni problem hrvatskog konteksta leži u raskoraku između normativnog i operativnog. Antikorupcijski zakoni, strategije i akcijski planovi postoje, ali njihova provedba često nailazi na prepreke u vidu sporog pravosuđa, političkog utjecaja na institucije i ograničene transparentnosti u upravljanju javnim resursima. Posebno osjetljiva područja ostaju javna nabava, prostorno planiranje, lokalna samouprava i upravljanje državnim poduzećima, gdje se percepcija klijentelizma i pogodovanja sustavno ponavlja.
Dodatni problem predstavlja pritisak na medije i istraživačko novinarstvo, koji su ključni korektivni faktor u otkrivanju korupcije. Bez snažnog i neovisnog medijskog sektora, antikorupcijske institucije ostaju lišene javne potpore, a koruptivne prakse lakše se normaliziraju u političkom diskursu.
Indeks kao upozorenje, ne kao presuda
Indeks percepcije korupcije za 2025. ne treba promatrati kao puku rang-listu pobjednika i gubitnika, već kao dijagnostički alat koji upozorava na dubinske slabosti političkih i institucionalnih sustava. Globalni pad prosjeka jasno pokazuje da je borba protiv korupcije neraskidivo povezana s obranom demokratskih standarda, slobode medija i neovisnosti institucija.
Za Hrvatsku CPI ostaje snažan signal da formalne reforme nisu dovoljne bez stvarne političke volje i društvenog konsenzusa o nultoj toleranciji na korupciju. Bez jačanja povjerenja građana u institucije i dosljedne primjene zakona, percepcija korupcije ostat će visoka, a indeks će iz godine u godinu podsjećati na neiskorišteni potencijal države koja se još uvijek traži između deklarativne transparentnosti i stvarne odgovornosti vlasti.
...
Tekst: Petar Kolovrat
Ilustracije i grafika. Vidmir Raič