Pad cijene bitcoina gotovo nikada nije rezultat jednog jedinog uzroka. Riječ je o presjeku globalnih financijskih kretanja, promjene percepcije rizika i unutarnje dinamike samog kripto-tržišta. Za razliku od ranijih faza, kada je bitcoin reagirao gotovo isključivo na vlastite cikluse i entuzijazam ulagača, današnje kretanje cijene snažno je povezano s klasičnim financijskim tržištima. Bitcoin je de facto postao rizična imovina, a ne alternativno “digitalno zlato” kakvim se često prikazivao u javnosti.
Strah brži od pohlepe
Jedan od ključnih razloga pada cijene bitcoina leži u restriktivnoj monetarnoj politici velikih središnjih banaka. Visoke kamatne stope znače skuplji kapital i manju spremnost ulagača na preuzimanje rizika. U takvom okruženju novac se povlači iz volatilnih instrumenata, među koje bitcoin nedvojbeno spada, i seli u sigurnije oblike ulaganja poput državnih obveznica ili novčanih fondova. Kada „besplatan novac“ nestane, kripto-tržište prvo osjeti udar.
Kripto-tržišta izrazito su osjetljiva na sentiment. Pad cijene često se sam pojačava jer ulagači reagiraju impulzivno, bojeći se daljnjih gubitaka. Fenomen tzv. „kapitulacije“ javlja se kada i dugoročni ulagači počnu prodavati, ne zato što se temeljna vrijednost nužno promijenila, već zato što prevlada strah. U takvim fazama tržište ne traži racionalnu cijenu, nego izlaz.
Regulatorni pritisci i politička neizvjesnost
Svaka najava strože regulacije kripto-tržišta, bilo u SAD-u, Europskoj uniji ili Aziji, reflektira se gotovo trenutno na cijenu bitcoina. Investitori izrazito negativno reagiraju na neizvjesnost oko poreznog tretmana, nadzora burzi i statusa stablecoina. Čak i kada se regulacija dugoročno može pokazati korisnom za stabilnost tržišta, kratkoročno djeluje kao okidač za pad cijena.
Bitcoin funkcionira u ciklusima koji su djelomično vezani uz tehničke razine cijena i ponašanje velikih igrača. Kada se probiju ključne razine potpore, automatski nalozi za prodaju dodatno ubrzavaju pad. Istodobno dolazi do tzv. „čišćenja tržišta“, pri čemu nestaju spekulanti koji su ušli isključivo radi brze zarade. Takvi padovi često izgledaju dramatično, ali su sastavni dio kripto-ekosustava.
Kraj iluzije, početak zrelosti
Važno je razumjeti da pad cijene ne znači nužno kraj bitcoina kao koncepta. On prije svega pokazuje da tržište sazrijeva i da se odvajaju narativi od realnosti. Bitcoin više ne raste samo zato što postoji, već mora opravdavati svoju ulogu u svijetu u kojem kapital ima alternativu i cijenu. U tom smislu, pad cijene često je korekcija pretjeranih očekivanja, a ne znak potpunog sloma.
Pad cijene bitcoina za mnoge ulagače djeluje kao razočaranje, no dugoročno gledano on može značiti povratak racionalnijem vrednovanju. Tržište se udaljava od faze euforije i ulazi u razdoblje u kojem će opstati projekti s jasnom svrhom i stvarnom uporabnom vrijednošću. Bitcoin u tom procesu ostaje referentna točka cijelog kripto-svijeta, ali više ne kao obećanje brze zarade, nego kao test povjerenja u digitalnu imovinu u nestabilnom globalnom poretku.
...
Tekst: Petar Kolovrat
Ilustracija, grafikon: Vidmir Raič/AI generirano