Hrvati u pravilu reagiraju na vrućine potražnjom za klima uređajima, no analiza internetskih pretraga za posljednjih 30 dana pokazuje da ta potražnja nije podjednako jaka u cijeloj zemlji. Klima se tako najviše traži u kontinentalnoj Hrvatskoj, dok je interes na Jadranu, gdje su i temperature najviše, u pravilu i najslabiji.
Da je temperatura logičan pokazatelj općenite potražnje za klima uređajima, potvrđuju i iz platforme za usporedbu cijena Shoptok.hr.
“Na hrvatskom tržištu vrijedi jedno pravilo za pretrage klima uređaja; glavni okidač je temperatura. Kada tjedna prosječna temperatura premaši 23°C, volumen pretrage se otprilike utrostruči u Hrvatskoj”, poručuju s navedene platforme, a taj obrazac može se i geografski raščlaniti.
Za klimama najviše upita na kontinentu, Jadran na dnu
Analiza je provedena usporedbom indeksa internetskih pretraga za klima uređajima po svim hrvatskim županijama i Gradu Zagrebu. Rezultati pokazuju jasan obrazac: vrh ljestvice gotovo u potpunosti zauzimaju kontinentalne županije, dok dno u pravilu čine jadranske.
Najizraženije zanimanje bilježi Požeško-slavonska županija, s najvišim indeksom pretraga u zemlji. U vrhu su i Sisačko-moslavačka te Međimurska županija, obje s podjednako visokim interesom, a slijede ih Virovitičko-podravska i Krapinsko-zagorska. Sve su to kontinentalne županije.
Na dnu ljestvice nalazi se Dubrovačko-neretvanska županija, s najmanjim interesom za klimu u cijeloj Hrvatskoj. Slično je i u Istarskoj županiji te u Splitsko-dalmatinskoj, gdje je interes za klimu i dalje među najslabijima u zemlji.
Dubrovačko-neretvanska županija zatvara ljestvicu s indeksom interesa od samo 37 bodova. Interes za klimu tu je otprilike 2.7 puta manji nego u vodećoj Požeško-slavonskoj županiji.
Nameće se zaključak da priobalne županije, unatoč visokim temperaturama, općenito manje traže klimu. Razlog je vjerojatno u dugogodišnjoj navici; zbog turizma i ljetne sezone velik dio kućanstava na Jadranu klimu već ima, pa vrućine za njih ne predstavljaju iznenađenje koje bi pokrenulo novu pretragu. Također, rashlađenje u vidu blizine mora ne treba izostaviti iz jednadžbe.
S druge strane, kontinentalna Hrvatska, gdje su klime očito i manje raširene, vrućine doživljava upravo kao iznenađenje, pa svaki toplinski val uzrokuje potragu za rashladnim uređajem. Dodatnu potvrdu tome daje i analiza prosječnih dnevnih temperatura po županijama, koja sugerira da županije s nominalno hladnijim temperaturama pokazuju jače zanimanje za klimu.
Taj se obrazac dodatno potvrdio ovog tjedna, kada je prosječna nacionalna tjedna temperatura prema Open-Meteo podacima skočila s 20,1°C na 26,2°C, čime je gotovo svaka hrvatska županija prešla zamišljeni prag od 23°C koji utrostručuje pretrage.
Jedina iznimka ostaje Ličko-senjska županija, gdje se temperatura zbog hladnijih noći zaustavila na 22,9°C, tik ispod granice koja bi i tamošnje stanovnike mogla potjerati u potragu za klimom.
Zasad slabije zanimanje za klimu nego lani
Zanimljivo je da je ovogodišnji interes za klimu, mjeren u lipnju, za 40 posto slabiji nego lanjski. Ipak, petogodišnji podaci pokazuju da sezonski vrh često dolazi kasnije, krajem lipnja ili početkom srpnja, a ne odmah s prvim vrućinama, što upućuje na to da je ovotjedni temperaturni skok tek najava glavnog vala potražnje koji bi mogao zahvatiti zemlju u sljedećih nekoliko tjedana.
U širem kontekstu, navedeni rezultati pokazuju da odnos Hrvata prema klima uređajima ne ovisi isključivo o trenutnoj temperaturi, nego i o dugogodišnjoj navici na vrućinu. Dok priobalne županije vrućinu doživljavaju kao normalan dio ljeta i većinom su opremljene za te uvjete, kontinentalna Hrvatska na nju i dalje reagira sezonski, što bi mogao biti i ključ za predviđanje gdje će potražnja za klimama rasti najbrže u narednim godinama.
...
Tekst, foto, grafika: Andrija Golub