Unatoč stalnom smanjivanja isporuka ruskog plina u Europu plina će i za ovu sezonu grijanja biti dovoljno, najavili su stručnjaci na Danu plina, koji je organizirala Hrvatska stručna udruga za plin (HSUP).
Predsjednik HSUP-a Dalibor Pudić rekao je da se Europa općenito dobro pripremila za zimu, kada je potrošnja plina zbog grijanja puno veća nego u ostalom dijelu godine, budući da su izgrađeni novi LNG terminali za dopremu ukapljenog prirodnog plina iz cijelog svijeta. Skladišta su također prilično dobro napunjena što se vidi i po cijenama i količinama na tržištu koje su stabilne, rekao je Pudić.
Predsjednik HSUP-a izv. prof. dr. Dalibor Pudić
Dodao je da je hrvatsko podzemno skladište plina Okoli bilo napunjeno više od 90 posto, ali je ove godine ranije nego obično počelo njegovo pražnjenje jer je sezona grijanja počela nešto ranije i zbog privremenog prestanka rada LNG terminal na Krku radi njegove planirane dogradnje u inozemstvu nakon čega će kapaciteti tog važnog dobavnog pravca biti dvostruko veći od dosadašnjih. Ustvrdio je da će, kada to bude gotovo, dobava LNG-a za Hrvatsku i okolne zemlje biti dodatno olakšana što će biti jamstvo sigurnosti opskrbe.
Prema njegovim će riječima, prošireni LNG terminal u Omišlju biti spreman za isporuku plina od 24. listopada. Tada bi u pogon trebao biti pušten njegov novi modul za uplinjavanje čime će se njegov kapacitet povećati s 2,9 milijardi na 6,1 milijardi prostornih metara plina. Koliko je to važan objekt za dobavu plina u Hrvatsku i Europu pokazuje i podatak da su svi njegovim kapaciteti do proširenja već bili zakupljeni za sljedećih 12 godina.
Pudić je također podsjetio da je veliko proširenje kapaciteta krčkog terminala dio plana Europske unije (EU) za diverzifikacijom izvora energenata i u ovom slučaju usmjeren, uz Hrvatsku, na članice EU-a u središnjoj Europi kojima će omogućiti lakšu i sigurniju dobavu tog popularnog energenta.
Čelnici HSUP-a i velikih energetskih kompanija
Na novinarsko pitanje kakve se cijene plina mogu očekivati u Hrvatskoj tijekom sezone grijanja, Pudić je odgovorio da je cijene već odredila Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA). Nakon što je ukinut dio dosadašnjih Vladinih subvencija te cijene su u prosjeku povećane oko devet posto u odnosu na prethodnu godinu što, smatra on, ne predstavlja značajan udar na stanovništvo. Iako se cijene plina neće mijenjati do kraja ove sezone grijanja, Pudić za sljedeću očekuje daljnje popuštanje subvencija. Konkretno, PDV na prirodni plin još uvijek je pet posto, što bi se, prema njegovom mišljenju, moglo povećati.
Komentirajući znatan pad europske ovisnosti o ruskom plinu, kazao je da je EU zacrtao da do 2027. postane potpuno neovisan o plinu iz Rusije. Već sada su se cijene plina u Europi bitno stabilizirale u odnosu na cijene kakve su bile početkom rata u Ukrajini pa su čak desetak puta manje nego tada, rekao je predsjednik HSUP-a.
I direktor tvrtke Međimurje-plin Nenad Hranilović istaknuo je da plina ima dovoljno, te da su kapaciteti u skladištima već zakupljeni. Opskrba za ovu sezonu grijanja je definitivno osigurana i nema nikakve bojazni da neće proći u redu, rekao je. Plin se, kazao je, nabavlja tijekom cijele godine budući da se čeka trenutak kada je cijena najpovoljnija, a kapaciteti se najčešće zakupljuju do 1. srpnja. Pritom je istaknuo da složeni geopolitički uvjeti imaju bitan utjecaj na burze pa tako i na cijene plina.
Nikolina Lukačić Petrović iz Ine
Dobavu plina u Hrvatskoj ove godine olakšala je i činjenica da je Ina, zahvaljujući velikim ulaganjima, prvo zaustavila višegodišnji pad, a onda u prvom dijelu ove godine i povećala njegovu proizvodnju pa je tako ponovo dosegnula njegovu proizvodnju kakva je bila 2019. iako im je većina plinskih polja prilično stara i iskorištena, rekla je Nikolina Lukačić Petrović iz INA-e.
Najavila je i nova ulaganja kako bi otkrili i počeli koristiti nove zalihe te time dodatno povečali proizvodnju u Hrvatskoj. Ali u tome bi ih mogao dosta ograničiti predloženi Prostorni plan isključivog gospodarskog pojasa koji je na javnoj raspravi, a dodatna istraživanja i proizvodnju omogućava samo na postojećim poljima zbog čega je Ina poslala svoje primjedbe.
Iva Vrkić iz Prvog plinarskog društva (PPD) je istaknula da je već zatvorena većina plinovoda koji su s istoka dopremali plin u Europu osim onog preko Turske, a sljedeće godine je planiran i potpuni prestanak dopreme plina iz Rusije. Ali to Hrvatskoj neće stvoriti problem zahvaljujući LNG terminal te rastu proizvodnje i ponude tog plina na svjetskom tržištu.
Zadnjih mjeseci su, prema njenim riječima, tržišne cijene plina relativno stabilne unatoč brojnim političkim turbulencijama, dobrim dijelom zbog dobre popunjenosti skladišta (prema propisima EU do 1.12. trebaju biti napunjena najmanje 90%) i još ne povećane potražnje kakva nastane tijekom hladnijeg dijela godine. Očekujemo da će sljedećih godina Hrvatska zahvaljujući velikim ulaganjima u infrastrukturu postati ključan faktor stabilnosti dobave plina u regiji, rekla je Vrkić.
Iva Vrkić iz Prvog plinarskog društva (PPD)
Ove jeseni je već 1. listopada počela sezona grijanja iz toplana što je najranije u zadnjih desetak godina pa očekujemo veliku potrošnju plina ove zime, rekao je Marko Blažević iz HEP-Trgovine.
Napomenuo je kako zbog brojnih razloga ove zime ne očekuju probleme u dobavi plina kakvi su u Europi bili 2022. godine. Govoreći o svjetskim dobavnim pravcima istaknuo je da su sada najveći izvoznici LNG-a SAD, Australija i Katar na koje otpada čak 60% izvoza. Kako od ove godine više nema transporta ruskog plina preko Ukrajine i plinovoda Sjeverni tok preko Baltičkog mora dodatno će se povećati opskrba EU plinom iz Norveške i LNG-om. U takvoj situaciji Hrvatska mora iskoristiti priliku da postane jaki regionalni igrač, istaknuo je Blažević.
Ivana Marković iz Plinacra naglasila je važnost stalnih ulaganja u transportne sustave za prijenos i distribuciju plina za sigurnost opskrbe tim energentom, što regulatori moraju uvažiti. Također je važna dobra usklađenost i funkcioniranje svih u ‘plinskom lancu’. Kazala je da Plinacro ulaže 533 milijuna eura u gradnju 216 kilometara plinovoda. Oni će imati vrlo važnu ulogu za transport znatno većih količina koje će, nakon udvostručenja njegovog kapaciteta, uskoro početi stizati s LNG terminala, prema potrošačima u Hrvatskoj i inozemstvu. Najavila je i da je njihov transportni sustav spreman za zimsku sezonu, čak i u slučaju ekstremnih uvjeta.
Dan HSUP-a
Laslo Farkaš Višontai iz Podzemnog skladišta plina je rekao kako je skladište u Okolima sada napunjeno 66% što je dosta manje od prosječnih 83% (oko 100 milijuna kubika), jer LNG terminal zbog odlaska na dogradnju ne radi više od mjesec i pol pa je, kako bi se to nadoknadilo, već 1. rujna počelo crpljenje plina iz skladišta. Ali unatoč toga vjeruju da će moći ispuniti potrebe korisnika jer tehnički spremno dočekuju zimu.
U tijeku su nova istraživanja i radovi na novom skladištu u Grubišnom polju, gdje se još iz postojećih ležišta crpe preostale količine plina što će udvostručiti tijekom zime, pa je najavio da će tamo od 2027. dobiti još 120 milijuna prostornih metara skladišnog prostora.
U sklopu Dana plina održana je i izborna skupština HSUP-a na kojoj je novi četverogodišnji predsjednički mandat dobio Dalibor Pudić. Uz proširenje LNG terminala i gradnju više novih magistralnih plinovoda Pudić je kao važne planove vezane uz taj energent najavio gradnju novog skladišta plina u Grubišnom polju, daljnje povećavanje proizvodnje u Hrvatskoj, spajanje hrvatske plinske mreže na Jonsko-jadranski plinovod (IAP) kojim bi u Hrvatsku i okolne zemlje dolazile velike količine plina iz Kaspijske regije, a možda i gradnju skladišta vodika.
Dobitnici godišnjih priznanja HSUP-a
Također je istaknuo kako treba naći rješenje zbog problema sa zamjenom kombi-bojlera koji muče više desetaka tisuća potrošača. Naime, takvih tzv. atmosferskih bojlera zbog pravila EU više nema u prodaji nego su zamijenjeni kondenzacijskim bojlerima. Ali tu su nastali problemi u višestambenim zgradama jer je za rad kondenzacijskih bojlera nužan dogovor suvlasnika takvih zgrada o sanaciji postojećih dimnjaka što je prilično skupo.
Dopredsjednik HSUP-a i predsjednik Udruženja opskrbljivača i distributera plinom pri HGK Srećko Ezgeta istaknuo je da će unatoč započete energetske tranzicije i postupne dekarbonizacije energetike plin još dugo imati vrlo važnu ulogu u Europi, pa tako i u Hrvatskoj. Naime, godišnje se u Hrvatskoj troši više od 2,5 milijarde prostornih metara plina što je ekvivalent energije koju bi proizvelo otprilike pet nuklearki poput postojeće u Krškom, pa ju je teško nadomjestiti proizvodnjom iz obnovljivih izvora. Osim toga, plin je zahvaljujući postojećoj infrastrukturi dostupan i cjenovno prihvatljiv energent te fosilno gorivo s najmanjim emisijama stakleničkih plinova, istaknuo je Ezgeta.
I Pudić je naglasio da plin ima sve veću ulogu u svjetskom energetskom mixu jer solarne i vjetroelektrane pokrivaju samo 10 posto nove potraženje za energijom pa je pitanje kako bi zamijenile veliku postojeću potrošnju energije koju pokriva plin.
Na kraju su uručene i godišnje nagrade HSUP-a. Ove godine dobili su ih Ivana Marković iz Plinacra, Krešimir Marijanović iz Brod plina i Mario Opačak iz Vaillanta Hrvatska.
Tekst: Željko Bukša
foto: HSUP, Zlatko Kalle