Bez obzira na povremene prodore hladnoće sa sjevera, jagode na lokalnoj tržnici ili u supermarketu siguran su znak da im je sezona u punom zamahu. Sezona im je krenula i u njima ćemo, kao i svake godine uživati do sredine ljeta, od uličnih štandova do domaćih vrtova.
U kulinariji jagode se rabe na tisuće načina, pa čak i nezrele jagode, svježe i ukiseljene, u svemu, od salata do kolača. Ali, svježa i slatka, sočna bobica je najbolja sirova. Naturel, rekli bismo. Ipak o jagodama još par činjenica koje je dobro znati.
Jagode nisu prave bobičasto voće, poput borovnica ili grožđa, koje svoje sjeme skrivaju u vlastitoj nutrini, već su jedino voće koje izvana nosi sjeme. Prosječnu bobicu krasi njih oko 200. Nije ni čudo da je potreban samo jedan zalogaj da vam sjeme zabije u zube!
Botaničari jagode klasificiraju u obitelji ruža, zbog čega tako još dobro mirišu još u cvatu. Također, jagoda je višegodišnja biljka, što znači da ako sadite, vratit će se sljedeće godine, a jedan grm, ovisno o sorti, ostaje plodotvoran oko produktivan oko pet godina.
U svijetu je proizvodnja jagoda postala dobar posao, tako da u zapadnom svijetu prosječan čovjek godišnje pojede oko tri kilograma svježih jagoda. Bliže je pet kilograma ako se računaju i smrznute. Zanimljivo je kako mladi, koji se dure na svako povrće i noće, načelno, vole jagode. U jednoj studiji je više od polovice devetogodišnjaka odabire upravo jagodu kao svoje omiljeno voće.
Najveći proizvođač jagoda u svijetu je Kina, koja godišnje proizvede više od 3 milijuna tona jagoda, što čini gotovo 40 posto globalne proizvodnje u kojoj još značajnoj participiraju i SAD, Meksiko, Egipat i Turska, a od europskih država Poljska, Njemačka, Italija, Rusija.
Jagode su najbolje bez ičega: svježe ubrane, oprane i malo pohlađene... naturel!
U Europi, najveći proizvođač jagoda je Španjolska, posebno regija Andaluzija (Huelva je glavno središte proizvodnje). Španjolska godišnje proizvede oko 300.000 tona jagoda, što je znatno više od drugih europskih zemalja poput Poljske, Njemačke i Italije.
Jagode se uglavnom uzgajaju u staklenicima i na otvorenom, a Španjolska je posebno poznata po ranoj berbi zahvaljujući blagoj klimi.
Hrvatska ima umjerenu proizvodnju jagoda, ali nije među vodećim europskim proizvođačima. Evo ključnih podataka. Proizvodnja jagoda u Hrvatskoj, prema zadnjim dostupnim podacima za 2024. godinu varira s godišnjom proizvodnjom od 5.000 do 7.000 tona i površina uzgoja od 1.000 1.500 hektara. Glavna područja proizvodnje su uz zaleđe Dalmacije, Međimurje, najpoznatije jagodarsko područje, ali i Zagorje i Istra. Hrvatska se uglavnom oslanja na domaće tržište, ali dio proizvodnje izvozi u susjedne zemlje (Slovenija, Mađarska, Italija). Sve je popularniji uzgoj u plastenicima (pogotovo rane sorte), što omogućuje dulju sezonu berbe. Jagode iz Hrvatske su cijenjene zbog okusa i kvalitete, ali proizvodnja je manja u usporedbi s komercijalnim gigantima poput Španjolske.
Jagode su „tako sexy”
Belgija ima muzej posvećen jagodama. Prvi su se toga dosjetili, premda su standardni potrošači, a kao proizvođači i “nisu nešto”. U suvenirnici u Le Musée de la Fraise (Muzej jagoda) možete kupiti sve, od pekmeza od jagoda do piva od jagoda.
Povijest jagoda je fascinantna. Indijanci su jeli jagode mnogo prije nego što su stigli europski doseljenici. Kao prvo voće u proljeće, bile su poslastica, još u antici jeli ih svježe ubrane ili pečene u kukuruznom kruhu. Stari su Rimljani mislili da jagode imaju ljekovitu moć, što nije bez osnova, pa su ih rabili su ih za liječenje svega, od depresije do nesvjestice, vrućice, bubrežnih kamenaca, neugodnog zadaha i upale grla.
Kad smo kod nutricionističkih vrednota ovog voća valja znati kako jagode pomažu u smanjenju rizika od srčanih bolesti i određenih karcinoma. Niskokalorične su, a sadrže puno vitamina C, B6, K, vlakana, folne kiseline, kalija i aminokiselina.
Također, jagode sadrže visoku razinu nitrata. Dokazano je da njihova konzumacija povoljno djeluje na protok krvi i kisika u mišićima. Istraživanja sugeriraju da ljudi koji se jedu jagode prije vježbanja imaju veću izdržljivost i troše više kalorija.
Seks i jagode? U Francuskoj vlada opće mišljenje kako su jagode afrodizijak. Tradicija je također da se jagode se mladencima poslužuju na tradicionalnim vjenčanim doručcima u obliku kremaste slatke juhe.
Da, jagode se često smatraju afrodizijakom, posebno u Francuskoj i drugim kulturama, gdje se povezuju s romantikom i požudom. No, je li to znanstveno utemeljeno? Evo detaljnog odgovora zašto se jagode smatraju afrodizijakom?
Simbolička privlačnost ovoga voća, poglavito, jer oblik i boja jagoda podsjećaju na erotske simbole, što potiče maštu. U francuskoj tradiciji, jagode se često koriste u romantičnim obrocima (npr. prelivene čokoladom ili šlagom), što pojačava senzualni doživljaj.
Jesu li jagode stvarno afrodizijak? Nema dokaza, ali...
Nutritivni sastojci jagoda mogu poticati libido. Tu je vitamin C, jagode su bogate vitaminom C, koji pomaže u proizvodnji dopamina (hormona sreće) i poboljšava cirkulaciju, što može posredno potaknuti seksualnu želju, ali folna kiselina (B9), koja omaže u stvaranju serotonina, koji regulira raspoloženje. Antioksidansi su vrijedan sastojak jer poboljšavaju krvotok, što može doprinijeti osjetljivijim erogenim zonama.
Kad je o jagodama riječ psihološki efekti nisu njezanemarivi. Njuhova senzualna tekstura – mekane, sočne jagode mogu potaknuti osjetila okusa i dodira, što povećava intimnu atmosferu. A tu je povezanost s luksuzom i užitkom. U mnogim kulturama jagode se doživljavaju kao raskošna poslastica, što ih čini dijelom erotskih rituala.
Naposljetku, znanstvena potvrda - jesu li jagode stvarno afrodizijak? Nema direktnih dokaza da jagode kemijski potiču libido kao što to čini npr. maca ili ginseng. Međutim, njihov utjecaj na krvotok, raspoloženje i osjetila može indirektno potaknuti seksualnu želju. Ipak, najveći učinak vjerojatno dolazi od psiholoških i kulturnih asocijacija zbog čega se i koriste u erotskom kontekstu? U Francuskoj se često kombiniraju s čokoladom, šampanjcem ili vrhnjem kao dio foreplaya. Koriste se u igrama hranom (npr. hranjenje partnera jagodama) zbog svog privlačnog izgleda i slatkog okusa.
Jagode možda nisu izravni afrodizijak poput nekih biljaka, ali zahvaljujući nutritivnim svojstvima, simboličnosti i senzualnosti, svakako mogu poslužiti kao poticaj za romantičnu atmosferu. Ako vam se jagode doživljavaju kao seksi, to je više stvar kulture i psihologije nego čiste biologije.
Bonus fun fact: U srednjem vijeku vjerovalo se da ako dvoje ljudi podijeli jagodu, zaljubit će se!
I na kraju, ovo savršeno voće ima i jednu manu. Jagode se nakon branja brzo kvare. Da biste pohranili svježe jagode, operite ih i odrežite stabljiku i što brže ih svježe potrošite. Međutim, ako ih planirate držati u hladnjaku nekoliko dana, pričekajte s pranjem jer ispiranje im ubrzava kvarenje.
...
Tekst: Vidmir Raič
Fottografije: Petar Kolovrat