Poslije raspada vladajuće koalicije i nakon što kancelaru Olafu Sholzu nije izglasano povjerenje u Bundestagu, predsjednik Njemačke Frank-Walter Steinmeier raspustio je parlament i raspisao izbore za 23. veljače 2025.
Pregled snaga i trenutnih političkih omjera snaga i anketa, uoči prijeveremenih izbora 2025 pokazuje da Kršćansko-demokratska unija (CDU/CSU) s Friedrichom Merzom, koja je trenutno u oporbi, nakon što je izgubila vlast na saveznim izborima 2021, Merz preuzeo vodstvo stranke, pokušava oživjeti popularnost stranke. Prema trenutnim anketama, CDU/CSU je najjača pojedinačna stranka, s podrškom od oko 28-32 posto. To je znatno bolje nego na izborima 2021., ali još uvijek nedovoljno za samostalnu vladu. Merz se fokusira na konzervativnije teme, poput ekonomske politike i sigurnosti, ali kritizira ga se zbog nedostatka karizme i čestih kontroverzi. Unija pod vodstvom Friedricha Merza želi se vratiti na vlast nakon što je posljednjih godina bila najveća oporbena stranka. Njihov program karakteriziraju konzervativni, liberalni i socijalno-kršćanski stavovi. Migracija je postala ključno pitanje predizborne kampanje. Unija želi ograničiti neregularnu migraciju. „Ubrzat ćemo procedure u postupku oko azila i deportacije", navodi se u programu.
Friedrich Mertz, fotografija CDU
Socijaldemokratska partija Njemačke (SPD) koju vodi kancelar Olaf Scholz, trenutno je dio vladajuće koalicije (s Zelenima i FDP). Međutim, popularnost SPD je u padu zbog ekonomskih poteškoća, energetske krize i unutarnjih sukoba. Prema anketama, SPD ima podršku od oko 15-18 posto, što je znatno manje nego na izborima 2021. Socijaldemokrati i liberali su osjetno izgubili na podršci. Liberali bi mogli ostati ispod izbornog praga od pet posto, a SPD-u prijeti težak poraz. Sve ispod 20 posto bio bi najgori rezultat u poslijeratnoj Njemačkoj, a stranka je u ispitivanjima daleko ispod te vrijednosti. Olaf Scholz bit bio kancelar s najkraćim mandatom u posljednjih 50 godina i jedini socijaldemokratski kancelar koji nije ponovno izabran.
Olaf Scholz, fotografija SDP
Zeleni (Bündnis 90/Die Grünen) su trenutno druga najjača stranka u anketama, s podrškom od oko 18-20 posto. Iako su dio vladajuće koalicije, njihova popularnost je nešto opala zbog kompromisa u klimatskoj politici i energetskoj krizi. Zeleni i dalje privlače mlade glasače i one zabrinute za klimatske promjene.
Slobodna demokratska stranka (FDP) je također dio vladajuće koalicije, ima podršku od oko 5-7 posto. Stranka se suočava s kritikama zbog svoje ekonomske politike i uloge u koaliciji. Postoji rizik da FDP ne pređe izborni prag (5 posto) na sljedećim izborima.
Alice Weidel, foto AfD
Alternativa za Njemačku (AfD) je trenutno treća najjača stranka u anketama, s podrškom od oko 18-20 posto. Stranka ima koristi od nezadovoljstva vladajućom koalicijom, posebno u istočnim dijelovima Njemačke. AfD se fokusira na teme poput migracija, energetske krize i euroskepticizma. „Vrijeme je za Njemačku" je slogan izbornog programa Alternative za Njemačku (AfD), stranke koja se dijelom smatra ekstremno desničarskom. U programu dominira tema: migracije. Cilj im je zatvoriti „azilski raj – Njemačku". Ključni pojam u politici AfD-a je „remigracija", a u programu se govori o „vraćanju stranaca koji su obvezni napustiti zemlju i vratiti se u svoju domovinu". AfD želi preokrenuti trend „masovnog useljavanja" u Njemačku i otežati dodjelu njemačkog državljanstva. Također odbija europsku politiku azila i zalagat će se za formiranje „europske ekonomske i interesne zajednice" umjesto trenutne Europske unije. Planiraju ponovno uvesti njemačku marku kao valutu i ukinuti sankcije Rusiji. Alice Weidel je glavna kandidatkinja AfD-a, ali druge etablirane stranke su najavile da neće koalirati s AfD-om.
Lijeva stranka (Die Linke) Die Linke se suočava s unutarnjim podjelama i padom popularnosti. Trenutno ima podršku od oko 4-5 posto, što je blizu izbornog praga.
Prognoze za izbore 2025.
CDU/CSU bi mogla postati najjača stranka, ali vjerojatno neće imati dovoljno glasova za samostalnu vladu. Friedrich Merz bi mogao postati kandidat za kancelara, ali bi CDU/CSU vjerojatno trebala koalicijskog partnera. Trenutna koalicija (SPD, Zeleni, FDP) gubi podršku, a formiranje nove vlade moglo bi biti izazovno. AfD bi mogla postati još jača, što bi dodatno zakompliciralo politički krajolik. Važno je napomenuti da su ankete samo trenutni pokazatelji, a situacija se može promijeniti.
Izbori u Njemačkoj 2025. bit će od velikog značaja ne samo za samu Njemačku, već i za Europsku uniju (EU) i Europu općenito. Njemačka je najveća ekonomija u EU i ključni igrač u europskoj politici, pa će rezultati izbora imati dalekosežne implikacije. Evo kako bi se izbori mogli odraziti na EU i Europu:
Pozicija Njemačke i europske politike
Ako CDU/CSU pod Friedrichom Merzom postane vodeća snaga, očekuje se veći naglasak na fiskalnu odgovornost i manje spremnosti na zajedničke dugove unutar EU (npr. manje podrške za instrumente poput "NextGenerationEU"). Ako Zeleni ostanu snažni, Njemačka bi mogla biti pokretač ambicioznijih klimatskih politika i zelenih tranzicija u EU. Ako AfD osnaži, to bi moglo dovesti do većeg euroskepticizma i otežati postizanje konsenzusa na EU razini, posebno oko pitanja poput migracija i daljnjih integracija.
Njemačka je ključni igrač u implementaciji Europskog zelenog plana (European Green Deal). Ako Zeleni ostanu snažni, Njemačka će vjerojatno nastaviti s ambicioznim ciljevima smanjenja emisija i podržavati strože EU regulative. Ako CDU/CSU preuzme vodstvo, može doći do usporavanja zelene tranzicije, s naglaskom na ekonomsku konkurentnost i energetsku sigurnost.
Njemačka je jedna od najutjecajnijih zemalja u raspravama o reformi azilne politike EU. Ako AfD osnaži, to bi moglo dovesti do većeg pritiska na strožu migracijsku politiku, što bi moglo podijeliti EU na zemlje koje podržavaju strože kontrole granica i one koje zagovaraju humaniji pristup. CDU/CSU bi također mogla zagovarati strožu migracijsku politiku, ali u manje kontroverznom tonu od AfD.
Njemačka je ključni igrač u Europskoj obrambenoj uniji i NATO-u. Ako CDU/CSU preuzme vodstvo, očekuje se veća podrška za jačanje europske obrane i suradnju unutar NATO-a. AfD bi mogla dovesti do izazova u tom području, jer je kritična prema NATO-u i zagovara manje angažiranje Njemačke u međunarodnim misijama.
Njemačka je igrala ključnu ulogu u podršci Ukrajini nakon ruske invazije 2022. Ako CDU/CSU preuzme vodstvo, očekuje se nastavak snažne podrške Ukrajini i sankcija protiv Rusije. AfD, koja je kritična prema sankcijama i zagovara bliže odnose s Rusijom, mogla bi pokušati promijeniti njemački stav, što bi dovelo do napetosti unutar EU.
Europske perspekive i Njemačka
Njemačka je glavni zagovornik fiskalne discipline unutar eurozone. Ako CDU/CSU preuzme vodstvo, očekuje se nastavak politike štednje i suprotstavljanje zajedničkim dugovima. Ako SPD ili Zeleni ostanu snažni, moglo bi doći do veće fleksibilnosti u pristupu fiskalnim pravilima i veće podrške investicijama na EU razini. Ako AfD osnaži, to bi moglo potaknuti euroskeptičke i populističke stranke u drugim zemljama EU, što bi dodatno otežalo funkcioniranje Unije.
Snažna AfD mogla bi dovesti do polarizacije unutar Njemačke i smanjiti njezinu sposobnost da bude "stabilizator" EU. Utjecaj na susjedne zemlje je izvjestan jer Njemačka je ključni partner za zemlje srednje i istočne Europe. Ako AfD osnaži, to bi moglo dovesti do napetosti u odnosima s Poljskom, Mađarskom i drugim zemljama koje su već suočene s unutarnjim izazovima populizma.
Snažna Njemačka pod vodstvom CDU/CSU ili Zelenih mogla bi pomoći u jačanju suradnje unutar EU i očuvanju jedinstva. Izbori u Njemačkoj 2025. imat će značajan utjecaj na budućnost EU i Europe. Njemačka će i dalje biti ključni igrač u oblikovanju europskih politika, ali njezin smjer ovisit će o tome koja stranka ili koalicija preuzme vodstvo. Ako CDU/CSU postane vodeća snaga, očekuje se veći naglasak na stabilnost i fiskalnu disciplinu. Ako Zeleni ostanu snažni, EU bi mogla postati ambicioznija u klimatskim pitanjima. S druge strane, jačanje AfD moglo bi dovesti do većih unutarnjih podjela i izazova za EU.
Vidmir Raič