Ursula von der Leyen krajem rujna ili početkom listopada ponovno dolazi na zapadni Balkan. Četiri države koje Hrvatska posebno pozorno prati danas se kreću prema Europskoj uniji različitim brzinama: Crna Gora već zatvara poglavlja i priprema pristupni ugovor, Albanija je otvorila svih 33 poglavlja i počela ih zatvarati, Srbija tehnički ostaje duboko u pregovorima, ali politički zamah slabi, dok Bosna i Hercegovina još mora pretvoriti odluku o otvaranju pregovora u operativni pregovarački proces.
Zapadni Balkan ponovno ulazi u jesenski politički kalendar Europske unije. Europska komisija potvrdila je da predsjednica Ursula von der Leyen, kao i prethodnih godina, priprema turneju po regiji krajem rujna ili početkom listopada. Program putovanja još se slaže, pa će konačni popis država i datumi doći naknadno, ali sama najava ima političku težinu: Bruxelles želi zadržati proširenje u vrhu europske agende upravo u trenutku kada se razlike među kandidatima povećavaju.
Prije samo nekoliko godina zapadni Balkan često se opisivao kao skup država zaglavljenih u istoj čekaonici. U 2026. ta slika više ne odgovara stvarnosti. Crna Gora i Albanija pretvorile su politički zamah u mjerljiva pregovaračka postignuća, Srbija raspolaže dugim pregovaračkim iskustvom i velikom administrativnom infrastrukturom, ali političke teme sve snažnije određuju tempo, dok Bosna i Hercegovina raspolaže formalnom odlukom Europskog vijeća o otvaranju pregovora, ali operativni početak procesa još traži nekoliko ključnih odluka.
Europsko proširenje zato više nalikuje utrci u kojoj svatko trči vlastitu stazu. Bruxelles sve otvorenije naglašava princip individualnih zasluga: reforme donose napredovanje, političke blokade proizvode zastoj. Hrvatska upravo takav pristup zagovara kao svoju službenu politiku, uz punopravno članstvo kao konačni cilj i postupnu integraciju kandidata u europsko tržište tijekom samog pristupnog procesa.
Crna Gora: prvi ozbiljni kandidat za sljedeću članicu
Ako bi se danas sastavljala tablica proširenja, Crna Gora stajala bi uvjerljivo na prvom mjestu. Otvorila je svih 33 pregovaračka poglavlja, a do sredine srpnja 2026. privremeno je zatvorila njih 18. Samo tijekom ove godine zatvorena su poglavlja o financijskom nadzoru, transeuropskim mrežama, slobodi kretanja radnika, zaštiti potrošača i zdravlja, politici tržišnog natjecanja i carinskoj uniji. Europsko vijeće i Komisija već govore o pripremi pristupnog ugovora, a u travnju je uspostavljena posebna radna struktura upravo za taj sljedeći institucionalni korak.
Crna Gora time prelazi iz faze u kojoj se mjeri broj otvorenih poglavlja u fazu u kojoj se mjeri koliko ih brzo može zatvoriti. Pregovori traju još od 2012., što pokazuje koliko proces može biti dug, ali posljednjih godinu dana donijelo je veliko ubrzanje. U rujnu se u radnim tijelima Vijeća već pripremaju zajednička stajališta za nova poglavlja, među njima ekonomsku i monetarnu politiku, statistiku, socijalnu politiku i slobodu kretanja robe.
Podgorica otvoreno cilja članstvo oko 2028. godine. Takav rok i dalje traži zatvaranje petnaest preostalih poglavlja, političku stabilnost, rezultate u pravosuđu i borbi protiv korupcije te jednoglasnu potvrdu svih država članica. Ipak, prvi put nakon hrvatskog ulaska 2013. jedna država zapadnog Balkana došla je dovoljno daleko da se tehničko pitanje pristupnog ugovora pretvorilo u aktualnu temu.
Za Hrvatsku je crnogorski put posebno zanimljiv. Dvije države dijele Jadran, prometne i energetske interese, turističko tržište i osjetljiva bilateralna pitanja. Hrvatska također snažno prati položaj hrvatske zajednice u Boki kotorskoj. Zagreb zato istodobno podupire crnogorsko članstvo i inzistira na individualnim zaslugama, europskim standardima i dobrosusjedskim odnosima. Ako tempo iz 2026. potraje, Crna Gora danas ima najjasniju putanju prema statusu 28. članice Europske unije.
Albanija: od vječnog kandidata do najbržeg sustizača
Albanija je druga velika priča ovog ciklusa proširenja. Prije nekoliko godina proces je izgledao spor, administrativno težak i politički neizvjestan. Danas Tirana napreduje tempom koji je od Albanije napravio najbližeg konkurenta Crnoj Gori.
Do kraja 2025. otvoreno je svih 33 pregovaračkih poglavlja. U svibnju 2026. Vijeće EU-a potvrdilo je da je Albanija ispunila privremena mjerila u klasteru temeljnih pitanja – području koje obuhvaća demokratske institucije, reformu javne uprave, pravosuđe, vladavinu prava i gospodarske kriterije. Time je Albanija prešla iz faze otvaranja pregovora u fazu zatvaranja pojedinačnih poglavlja.
Već 14. srpnja privremeno su zatvorena prva tri: znanost i istraživanje, obrazovanje i kultura te vanjski odnosi. U rujnu radne skupine Vijeća raspravljaju i o zajedničkom stajalištu za poglavlje o poduzetništvu i industrijskoj politici, što pokazuje nastavak intenzivnog tehničkog rada.
Albanija pritom dobiva i vrlo konkretne financijske koristi iz europskog Plana rasta za zapadni Balkan. Komisija je u svibnju odobrila novu isplatu od 49 milijuna eura, čime je ukupno pušteno više od 212 milijuna eura iz albanske omotnice nakon provedbe reformi vezanih uz poslovno okruženje, inovacije, financiranje poduzeća te zelenu i digitalnu tranziciju.
Taj mehanizam pokazuje kako izgleda novo proširenje EU-a. Članstvo više dolazi tek na kraju, ali dio koristi jedinstvenog tržišta, SEPA-e, investicija i europskih programa dolazi ranije, pod uvjetom provedbe reformi. Europska unija tako pokušava pretvoriti pristupni proces iz desetljeća čekanja u postupnu gospodarsku integraciju.
Za Hrvatsku je albanski napredak uglavnom strateški pozitivan. Obje države pripadaju NATO-u, povezuje ih Jadransko-jonski prostor, a ubrzanje Albanije jača proeuropski blok na jugoistoku Europe. Hrvatska vlada posljednjih mjeseci posebno ističe Albaniju i Crnu Goru kao države koje su tijekom 2025. i 2026. ostvarile vidljiv napredak.
U ovom trenutku razlika između Crne Gore i Albanije prvenstveno je u pregovaračkoj zrelosti. Podgorica zatvara već više od polovice poglavlja i ulazi u područje pristupnog ugovora. Tirana je sva poglavlja otvorila, ispunila ključna privremena mjerila i upravo ulazi u masovniju fazu njihova zatvaranja. Ako zadrži sadašnji ritam, Albanija vrlo lako može postati druga država sljedećeg vala proširenja.
Srbija ima previše otvorenih poglavlja, sve veća politička težina svakog sljedećeg koraka
Srbija na papiru ima dubok i dugotrajan odnos s pristupnim procesom. Kandidat je od 2012., pregovara od 2014., otvorila je 22 poglavlja, a dva su privremeno zatvorena. Klaster temeljnih pitanja i zeleni klaster već su otvoreni, dok Komisija još od 2021. smatra da su ispunjena mjerila za otvaranje klastera 3 – konkurentnost i uključivi rast. Tijekom ljeta 2026. radna tijela Vijeća nastavila su pripremati revidirana zajednička stajališta za poglavlja o digitalnoj transformaciji i medijima, oporezivanju te socijalnoj politici i zapošljavanju. Tehnički proces, dakle, živi. Politički proces kreće se mnogo sporije.
Komisija je u paketu proširenja za 2025. od Srbije tražila izlazak iz zastoja u području pravosuđa i temeljnih prava te snažniji napredak u slobodi izražavanja i akademskim slobodama. Srpsko približavanje Uniji također ostaje povezano s normalizacijom odnosa s Kosovom i provedbom obveza preuzetih kroz dijalog pod pokroviteljstvom EU-a.
Rujan 2026. dodatno je povećao političku temperaturu nakon javnog ispraćaja Ratka Mladića u Beogradu, kojemu su prisustvovale tisuće ljudi i dio državnih dužnosnika. Ursula von der Leyen javno je ocijenila slike iz Beograda šokantnima i upozorila da veličanje osobe pravomoćno osuđene za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti utječe na europsku perspektivu Srbije. Taj događaj ponovno je otvorio pitanje odnosa Srbije prema ratovima devedesetih, regionalnom pomirenju i vrijednosnim kriterijima članstva.
Srbija tako ima paradoks koji je ujedno i politički najzanimljiviji na zapadnom Balkanu. Administrativno je daleko od početka procesa. Gospodarski je snažno povezana s Europskom unijom. U svibnju 2026. pristupila je i SEPA shemama, čime su prekogranična plaćanja u eurima za građane i poduzeća postala jednostavnija i jeftinija. Europski Plan rasta također već donosi konkretne isplate.
Istodobno politička pitanja sve snažnije određuju brzinu približavanja. Srbija bi, zahvaljujući veličini administracije i već obavljenom dijelu pregovora, u povoljnijem političkom scenariju mogla ubrzati. Današnja putanja ipak smješta je iza Crne Gore i Albanije.
OKVIR
Gdje su danas četiri države?
Crna Gora ima otvorena sva 33 pregovaračka poglavlja, od kojih je 18 privremeno zatvoreno. Priprema pristupnog ugovora već je pokrenuta i Podgorica je trenutačno vodeći kandidat za sljedeće članstvo.
Albanija je otvorila sva 33 poglavlja, ispunila privremena mjerila za temeljni klaster i u srpnju 2026. zatvorila prva tri poglavlja. Proces sada ulazi u fazu ubrzanog zatvaranja.
Srbija ima 22 otvorena i dva privremeno zatvorena poglavlja. Tehničke pripreme za daljnje otvaranje postoje, dok politički kriteriji, vladavina prava, mediji, Kosovo i regionalno pomirenje određuju ritam.
Bosna i Hercegovina ima političku odluku o otvaranju pregovora iz ožujka 2024. te odobrenu Reformsku agendu vrijednu do 976,6 milijuna eura. Sljedeća velika etapa uključuje pravosudne reforme, imenovanje glavnog pregovarača, pregovarački okvir i prvu međuvladinu konferenciju.
Bosna i Hercegovina: europska vrata otvorena, prvi pravi pregovarački korak još pred državom
Bosna i Hercegovina nalazi se u posebnoj kategoriji. Europsko vijeće u ožujku 2024. politički je odobrilo otvaranje pristupnih pregovora. Ta odluka predstavljala je veliki povijesni pomak, posebno za državu koja je godinama napredovala vrlo sporo. Međutim, između političke odluke o otvaranju pregovora i prve međuvladine konferencije stoji niz institucionalnih koraka. Vijeće još treba usvojiti pregovarački okvir nakon ispunjavanja relevantnih uvjeta.
Predsjednik Europskog vijeća António Costa tijekom posjeta Sarajevu u lipnju opisao je BiH kao zemlju koju tek nekoliko koraka dijeli od sljedeće opipljive faze. Bruxelles kao ključne zadatke ističe dovršetak i usvajanje zakona reforme pravosuđa prema europskim standardima te imenovanje glavnog pregovarača. Komisija uz to očekuje nastavak ustavnih i izbornih reformi te funkcionalnije državne institucije.
BiH je ipak napravila važan financijski korak. Komisija je krajem 2025. odobrila njezinu Reformsku agendu u okviru Plana rasta, vrijednog šest milijardi eura za cijeli zapadni Balkan. Za BiH je predviđeno do 976,6 milijuna eura, uz provedbu reformi vezanih uz zelenu i digitalnu tranziciju, privatni sektor, zadržavanje talenata, temeljna prava i vladavinu prava.
Političke napetosti, posebno kriza povezana s institucijama Republike Srpske tijekom 2025., usporile su europsku agendu. Komisija je istodobno zabilježila napredak u zaštiti podataka, kontroli granice i sporazumu s Frontexom te nakon institucionalnih promjena u Republici Srpskoj otvorila prostor za novo ubrzanje reformi.
Za Hrvatsku je BiH daleko najvažnija država ovog procesa. Geografija, više od tisuću kilometara granice, trgovina, energetika, promet, migracije i ustavni položaj Hrvata u BiH pretvaraju europsku integraciju susjedne države u izravni hrvatski strateški interes. Zagreb zato povezuje potporu članstvu s funkcionalnošću institucija, europskim reformama, legitimnom političkom zastupljenošću konstitutivnih naroda i dobrosusjedskim odnosima.
Europski put BiH ujedno pokazuje koliko članstvo može djelovati kao alat unutarnje stabilizacije. Svaki korak prema europskom pravnom poretku zahtijeva dogovor institucija koje često djeluju kroz složen sustav entitetskih, državnih i nacionalnih interesa. Upravo zato napredovanje BiH ima veću političku težinu od samog broja pregovaračkih poglavlja.
Četiri države, četiri brzine
Kada se sve četiri države stave na istu kartu, hijerarhija u rujnu 2026. izgleda prilično jasno.
Crna Gora predstavlja fazu završavanja pregovora. Svih 33 poglavlja otvoreno je, 18 privremeno zatvoreno, a pripreme pristupnog ugovora već su dio europske administrativne agende.
Albanija predstavlja fazu ubrzanog zatvaranja. Svih 33 poglavlja otvoreno je, temeljna privremena mjerila ispunjena su u svibnju, a prva tri poglavlja zatvorena su u srpnju.
Srbija predstavlja fazu tehničke zrelosti uz političko usporavanje. Otvorena su 22 poglavlja, dva su zatvorena, a dokumenti za daljnje pregovore i dalje prolaze kroz radne skupine. Tempo snažno oblikuju vladavina prava, mediji, vanjskopolitičko usklađivanje, regionalno pomirenje i odnosi s Kosovom.
Bosna i Hercegovina predstavlja fazu pretvaranja političkog odobrenja u stvarni pregovarački mehanizam. Odluka o otvaranju pregovora postoji od 2024., Reformska agenda donosi pristup novcu iz Plana rasta, a sljedeća velika prekretnica bit će usvajanje pregovaračkog okvira i održavanje prve međuvladine konferencije.
Bruxelles sada ima razlog ubrzati proširenje
Promjena europske politike prema regiji proizlazi i iz geopolitike. Ruski rat protiv Ukrajine, energetska sigurnost, migracije, konkurencija s Kinom, sigurnost jugoistočne Europe i borba za politički utjecaj vratili su proširenje iz tehničke birokratske teme u područje strateške politike.
Na summitu EU-a i zapadnog Balkana u Tivtu u lipnju Ursula von der Leyen upravo je proširenje opisala kao strateško ulaganje u europsku stabilnost, prosperitet i sigurnost. Europska politika sada sve više spaja dvije metode: klasične pregovore o punopravnom članstvu i postupno uključivanje kandidata u dijelove jedinstvenog tržišta prije formalnog ulaska.
Plan rasta od šest milijardi eura sadrži financijsku logiku tog pristupa: reforme otključavaju novac, a napredak prema europskim pravilima otključava tržišne prednosti. Albanija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija već primaju nove tranše, Srbija je prvu isplatu dobila početkom 2026., a BiH raspolaže odobrenom Reformskom agendom.
To stvara konkurenciju među kandidatima. Država koja brže reformira institucije dobiva više tržišne integracije, više investicija i veću političku vjerodostojnost. Ona koja troši vrijeme na unutarnje sukobe gleda kako je susjedi prestižu.
Hrvatska prvi put ima susjedstvo koje se kreće različitim smjerovima
Za Zagreb je sadašnji trenutak posebno zanimljiv. Hrvatska službeno podržava punopravno članstvo država zapadnog Balkana uz individualne zasluge i strogu, ali pravednu uvjetovanost. Istodobno svaki kandidat predstavlja drukčiji hrvatski interes.
Crna Gora znači jadransku sigurnost, promet, hrvatsku manjinu i rješavanje bilateralnih pitanja kroz europski pravni okvir. Albanija znači stabilniji južni Jadran, jaču NATO osovinu i novo gospodarsko povezivanje. Srbija znači najveće tržište regije, prometne koridore, položaj hrvatske manjine, odnose prema ratnom nasljeđu i stabilnost cijelog susjedstva. BiH znači neposrednu nacionalnu, sigurnosnu i gospodarsku temu za Hrvatsku.
Zato Hrvatska ima snažan interes da proširenje napreduje, ali i da kriteriji ostanu ozbiljni. Prebrzo članstvo bez institucionalne spremnosti prenijelo bi dio nestabilnosti unutar same Unije. Vjerodostojan proces s jasnim nagradama za reforme može proizvesti upravo suprotan rezultat: europski standardi postaju alat stabilizacije prije samog članstva.
Von der Leyen dolazi u regiju koja više nema jednu kolonu kandidata
Kada Ursula von der Leyen krajem rujna ili početkom listopada ponovno krene prema zapadnom Balkanu, posjet će imati drukčiji karakter od ranijih turneja. Komisija više nema pred sobom skup država na približno istoj udaljenosti od članstva.
Ima Crnu Goru koja već vidi završnicu. Ima Albaniju koja posljednje dvije godine trči brže od većine očekivanja. Ima Srbiju koja raspolaže pregovaračkom infrastrukturom, ali kojoj politički kriteriji sve snažnije određuju ritam. I ima Bosnu i Hercegovinu koja je dobila političko zeleno svjetlo, financijski okvir i europsku perspektivu, a sada treba pretvoriti te elemente u funkcionalan pregovarački proces.
Sljedeće proširenje Europske unije zato vjerojatno će izgledati drukčije od velikih valova iz 2004. i 2007. godine. Sve upućuje na pojedinačne ulaske država prema vlastitim rezultatima.
U takvom modelu Crna Gora danas ima najkraći put. Albanija joj ubrzano prilazi. Srbija raspolaže kapacitetom za ponovno ubrzanje čim politički uvjeti postanu povoljniji. Bosna i Hercegovina ima najveći prostor za napredak, ali upravo zato svaki konkretan reformski dogovor može donijeti vidljiv pomak. Zapadni Balkan tako napokon izlazi iz zajedničke čekaonice. Sada se mjeri tko stvarno trči.
...
Tekst: Vidmir Raič
Ilustracija: Petar Kolovrat