U prvih šest mjeseci 2025. godine hrvatske su stanice za tehnički pregled zabilježile ukupno 112.369 prvih registracija vozila svih kategorija, što predstavlja blagi pad u odnosu na isto razdoblje prošle godine, kada je registrirano 116.296 vozila. No, unatoč općem padu ukupnih registracija, kategorija osobnih automobila M1 bilježi porast – i to za 4,5 posto, s 87.624 prvih registracija ove godine, naspram 83.828 prošle.
Od ukupnog broja osobnih automobila prvi put registriranih u Hrvatskoj, rabljeni automobili i dalje čine većinu. U prvoj polovici 2025. zabilježeno je 45.799 prvih registracija rabljenih osobnih vozila, što je povećanje u odnosu na prošlogodišnjih 44.342. Istovremeno je i broj novih automobila u porastu – s 39.486 na 41.825.
Ovi podaci pokazuju nastavak trenda u kojem hrvatski vozači, iako sve više kupuju nova vozila, i dalje češće biraju rabljene automobile, bilo zbog financijskih razloga, dostupnosti željenih modela ili fleksibilnijih opcija uvoza iz drugih zemalja EU.
Usporedba s europskim tržištem
Hrvatski trendovi uvelike prate kretanja na europskom tržištu – ali s nekoliko ključnih razlika.
Prema podacima Europske udruge proizvođača automobila (ACEA), na razini Europske unije više od polovice svih prvih registracija osobnih vozila čine rabljeni automobili. U velikim automobilskim tržištima poput Njemačke, Francuske i Italije omjer novih i rabljenih registracija često je 1:2 ili čak 1:3 – što znači da se na svako novo vozilo registriraju dvije ili tri rabljene jedinice. Hrvatska je po tom pitanju bliže prosjeku srednjoeuropskih zemalja poput Slovenije ili Mađarske, gdje tržište rabljenih vozila također dominira.
Međutim, razlika se primjećuje u prosječnoj starosti uvezenih rabljenih vozila – dok zapadnoeuropski kupci sve češće biraju mlađe rabljene automobile (do 5 godina starosti), hrvatsko tržište još uvijek obilježava značajan udio vozila starijih od 7 ili 8 godina. To ima izravne posljedice na ekološke standarde, potrošnju goriva i sigurnosne značajke voznog parka.
Rabljena vozila – realnost tržišta i ekonomski izbor
Rabljeni automobili, osobito oni iz uvoza, godinama su nezaobilazni dio hrvatskog automobilskog tržišta. Mnogi kupci posežu za vozilima starima između 5 i 10 godina, koja nude prihvatljiv omjer cijene, opreme i preostale vrijednosti. Posebno su popularni dizelski modeli srednje klase, s obzirom na njihovu pouzdanost i niže troškove goriva.
Ipak, ovaj trend sa sobom nosi i određene sigurnosne izazove – vozila starija od pet godina češće imaju veći broj prijeđenih kilometara, povijest oštećenja, i niži sigurnosni standard u odnosu na nove modele.
Potreba za većom transparentnošću
U kontekstu cestovne sigurnosti, posebno je važno naglasiti potrebu za transparentnošću tehničkog stanja rabljenih vozila koja dolaze na hrvatsko tržište. Pravilna i detaljna provjera stanja vozila prije kupnje, uključujući provjeru servisne povijesti, broja kilometara i eventualnih popravaka nakon prometnih nesreća, ključna je za sigurnost svih sudionika u prometu.
Dodatno, postoji i potreba za edukacijom kupaca – sve više građana koristi digitalne platforme za kupnju vozila, ali nerijetko bez odgovarajuće razine tehničkog znanja ili pristupa pouzdanim informacijama o vozilu koje kupuju.
Održivost i sigurnost u fokusu
Podaci iz prve polovice godine pokazuju da rabljeni automobili ostaju okosnica hrvatskog tržišta osobnih vozila, i to s pozitivnim trendom rasta. No, taj rast mora biti praćen mjerama koje će osigurati sigurnost i održivost – kako u prometu, tako i u pogledu utjecaja na okoliš.
U tom kontekstu, poticanje kupnje mlađih, sigurnijih i energetski učinkovitijih rabljenih vozila, uz potporu odgovarajućih zakonskih mehanizama i edukacijskih kampanja, može donijeti višestruke koristi – za korisnike, prometnu sigurnost i okoliš.
🔍 Savjeti za sigurnu kupnju rabljenog automobila
Kupnja rabljenog automobila može biti povoljan i praktičan izbor – ali samo ako pristupite informirano i oprezno. Evo ključnih savjeta koji vam mogu pomoći izbjeći neželjene probleme:
1. Provjerite porijeklo vozila
-
Tražite CEMT certifikat ili dokumentaciju o prethodnim registracijama (posebno kod uvoza iz EU).
-
Provjerite je li automobil bio korišten kao taksi, rent-a-car ili flotno vozilo – jer takva vozila često imaju veće trošenje.
2. Analizirajte kilometražu i servisnu povijest
-
Zatražite uredno vođenu servisnu knjižicu.
-
Usporedite prijeđene kilometre s fizičkim stanjem vozila (volan, pedale, sjedala).
-
Koristite online servise (npr. carVertical, AutoDNA) za provjeru kilometraže i povijesti nesreća.
3. Napravite stručni pregled
-
Angažirajte neovisnog mehaničara da provjeri motor, ovjes, elektroniku i stanje karoserije.
-
Kod većih trgovaca zatražite garanciju ili certifikat tehničke ispravnosti.
4. Provjerite jesu li podaci usklađeni
-
Usporedite broj šasije (VIN) na dokumentima i vozilu.
-
Provjerite da li su svi brojevi (šasije, motora) uredno uneseni u prometnu dokumentaciju.
5. Pitajte za ugovor i jamstvo
-
Tražite kupoprodajni ugovor u pisanom obliku, s jasno definiranim pravima i obvezama.
-
Kod kupnje od pravne osobe (autosalona), provjerite postoji li zakonsko jamstvo od najmanje 12 mjeseci.
6. Ne žurite – isprobajte!
-
Uvijek napravite probnu vožnju – obratite pažnju na buku, ponašanje motora, kočnica i mjenjača.
-
Testirajte sve elektroničke komponente: klima, svjetla, infotainment sustav.
📌 Napomena: Ako kupujete automobil iz inozemstva, dodatno se raspitajte o troškovima homologacije, carine i prijenosa vlasništva u RH.
...
Tekst i fotografija: Petar Kolovrat