Europski korijeni i hrvatska tradicija Martinja
Martinje je u hrvatskoj tradiciji jedan od najsimpatičnijih i najrasprostranjenijih pučkih običaja, slavljen s mješavinom duhovitosti, folklorne simbolike i duboko ukorijenjenog štovanja vina kao kulturnog dobra. Blagdan svetog Martina, biskupa iz Toursa, koji se obilježava 11. studenoga, ima dugu europsku genezu. U srednjovjekovnoj Europi Martin je postao simbol milosrđa i jednostavnosti, ali i zaštitnik vinara, pa je njegov blagdan prirodno uklopljen u ritam vina, jer upravo u to vrijeme mošt prelazi u vino. Taj prijelaz, koji je u različitim europskim vinorodnim krajevima dobio razne oblike ritualnog obilježavanja, u Hrvatskoj je postao jedan od najsnažnijih jesenskih pučkih običaja.
U mnogim europskim zemljama, poput Francuske, Austrije, Njemačke i Slovenije, Martinje se veže uz završetak poljodjelskih radova i početak zimskog razdoblja. Hrvatska je tu tradiciju pretvorila u osebujnu sezonu slavlja, posebno u sjevernim krajevima gdje je vino dio identiteta lokalnih zajednica. U Zagorju, Međimurju, Prigorju, Podravini i Slavoniji stoljećima se razvijala tradicija „krštenja mošta“, ceremonije u kojoj se mlado vino simbolično proglašava punopravnim članom kućanstva, nerijetko uz humoristične govore, improvizirane „biskupe“ i rituale koji su zadržali duh starinskih seoskih veselja.
Običaji Martinja i društveni značaj vina
Martinje u Hrvatskoj nikada nije bilo samo puko slavlje vina; riječ je o svečanosti koja je u mnogim krajevima okupljala cijelu zajednicu. Jesenski period, u kojem se poljoprivredni radovi privode kraju, tradicionalno je bio vrijeme druženja i zajedničkih okupljanja, a vino je pritom imalo ulogu mosta između obitelji, susjeda i prijatelja. Martinje je tako postalo važan element ruralne tradicije, zadržavajući kulturni kontinuitet koji se prenosi iz generacije u generaciju. Taj običaj danas prepoznajemo i u urbanim sredinama gdje se Martinje pretvorilo u popularan društveni događaj, od lokalnih svečanosti do vinskih manifestacija koje okupljaju tisuće ljudi.
Ipak, suvremeno obilježavanje Martinja sve se više odvaja od onog pastoralnog okvira u kojem je nekad nastalo. Masovna okupljanja, bogate gastronomske ponude i komercijalizacija vinske kulture stvorili su atmosferu u kojoj se često gubi prvotni smisao rituala, a naglasak prelazi na čistu konzumaciju alkohola. Taj trend sa sobom nosi ozbiljne izazove, osobito u kontekstu sigurnosti cestovnog prometa.
Martinje i rizici u prometu: tradicija koja zahtijeva odgovornost
Svake godine upravo u vrijeme Martinja bilježi se povećan broj prometnih nesreća uzrokovanih alkoholom. Mnogi vozači potcjenjuju količinu alkohola koju su konzumirali tijekom večere, kušanja vina ili sudjelovanja na tradicionalnim ceremonijama. Problem nije samo u trenutnoj alkoholiziranosti, nego i u činjenici da alkohol ostaje u organizmu mnogo duže nego što većina ljudi misli, pa tako i jutro nakon slavlja često predstavlja rizično razdoblje za upravljanje vozilom.
Policija i stručnjaci za sigurnost cestovnog prometa godinama upozoravaju da Martinje, koliko god bilo drago hrvatskoj tradiciji, nosi i tamniju stranu zbog pretjerane i nekontrolirane konzumacije alkohola. U trenutku kada slavlje prelazi u vožnju, povijest i običaji gube svoju toplinu, a na cestama nastupa realna opasnost. Brojke nesreća iz godine u godinu podsjećaju da nijedna tradicija nije vrijedna ljudskog života.
Slaviti odgovorno
Martinje je lijep i vrijedan običaj koji povezuje hrvatsku kulturu s europskom baštinom, čuva identitet vinarskih krajeva i donosi radost jesenskih susreta. No njegova suvremena dimenzija traži dodatnu dozu odgovornosti. Slaviti se može i treba, ali upravljanje vozilom nakon konzumacije alkohola ne može biti dio tog slavlja. Sigurnost na cestama nije samo zakonska obaveza, nego moralni čin brige prema sebi i drugima. Martinje završava kad se posljednja čaša vina isprazni, ali posljedice neodgovorne vožnje mogu trajati cijeli život.
Ovim putem sve sudionike na proslavama Martinja pozivamo da pod utjecajem alkohola ne sjedaju za upravljač vozila, već da si osiguraju prijevoz i budu odgovorni prema sebi i drugima.
...
Tekst: Petar Kolovrat
Ilustracija: AI generirano