Kraj jednog sustava kontrole
Istek sporazuma Novi START označio je povijesni prijelom u međunarodnim odnosima i arhitekturi globalne sigurnosti. Kako je upozorio glavni tajnik Ujedinjeni narodi Antonio Guterres, svijet se po prvi put u više od pola stoljeća suočava sa situacijom u kojoj ne postoje pravno obvezujuća ograničenja strateških nuklearnih arsenala dviju najvećih nuklearnih sila. Time je završena era započeta još u vrijeme Hladnog rata, kada su Washington i Moskva, unatoč dubokom nepovjerenju, ipak prepoznavali potrebu za kontrolom najrazornijeg oružja koje je čovječanstvo ikada stvorilo.
Sporazum Novi START, potpisan 2010. godine, ograničavao je broj raspoređenih strateških nuklearnih bojevih glava na 1550 po strani te broj interkontinentalnih projektila, balističkih projektila lansiranih s podmornica i strateških bombardera na ukupno 700 operativnih nosača. Još važnije, Novi START uključivao je sustav uzajamnih inspekcija, razmjene podataka i verifikacijskih mehanizama koji su, unatoč političkim krizama, održavali minimalnu razinu transparentnosti i predvidljivosti.
Nuklearno naoružanje danas: brojke i realnost
Prema procjenama međunarodnih istraživačkih instituta, u svijetu danas postoji oko 12.000 nuklearnih bojevih glava. Od toga gotovo 90 posto posjeduju Ruska Federacija i Sjedinjene Američke Države, svaka s arsenalom od približno 5.000 do 5.500 bojevih glava, uključujući raspoređene, skladištene i one u procesu razgradnje. Slijedi Kina s nekoliko stotina bojevih glava, ali s jasno izraženim trendom ubrzanog širenja kapaciteta, dok Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo zadržavaju stabilne, ali relativno ograničene arsenale.
Izvan okvira pet službenih nuklearnih sila definiranih Ugovorom o neširenju nuklearnog oružja, Indija i Pakistan nastavljaju regionalnu nuklearnu utrku u Južnoj Aziji, Sjeverna Koreja razvija i testira nove projektile dugog dometa, dok Izrael, iako službeno ne potvrđuje posjedovanje nuklearnog oružja, ostaje važan faktor strateške ravnoteže na Bliskom istoku. U takvom okruženju, nestanak posljednjeg američko-ruskog sporazuma dodatno slabi globalne norme i potiče logiku „svatko za sebe“.
Geopolitičke posljedice i nova utrka u naoružanju
Istek Novog START-a ne znači automatski trenutačno povećanje broja bojevih glava, ali uklanja sve institucionalne kočnice koje su to do sada sprječavale. U kontekstu rata u Ukrajini, dubokog prekida povjerenja između Moskve i Washingtona te sve izraženije strateške konkurencije između SAD-a i Kine, rizik od nove utrke u naoružanju postaje vrlo realan. Nuklearno oružje ponovno se vraća u središte sigurnosnih doktrina, ne samo kao krajnje sredstvo odvraćanja, nego i kao politički instrument pritiska i signalizacije moći.
Posebno zabrinjava činjenica da se paralelno razvijaju nove tehnologije, poput hipersoničnih projektila, oružja u svemiru i sustava umjetne inteligencije u vojnom zapovijedanju, koje dodatno skraćuju vrijeme za donošenje odluka i povećavaju rizik pogrešne procjene. Bez dogovorenih pravila i komunikacijskih kanala, svaka kriza nosi veći potencijal eskalacije nego u razdoblju hladnoratovske stabilnosti.
Poziv Ujedinjenih naroda i neizvjesna budućnost
U tom kontekstu, poziv Antonija Guterresa na hitno pokretanje pregovora o novom okviru kontrole nuklearnog naoružanja ima i simboličku i praktičnu težinu. Međutim, realnost međunarodnih odnosa sugerira da će put do novog sporazuma biti dug i neizvjestan. Za razliku od bipolarne strukture Hladnog rata, današnji svijet obilježava multipolarnost, s Kinom kao ključnim akterom koji zasad odbija sudjelovati u režimima ograničavanja na razini SAD-a i Rusije.
Svijet bez Novog START-a stoga nije samo svijet bez jednog ugovora, nego svijet u kojem su oslabljeni mehanizmi kontrole, povećana neizvjesnost i smanjena sposobnost upravljanja krizama. U takvom okruženju, nuklearno oružje ponovno postaje središnje pitanje međunarodne politike, a rizik da se strateška stabilnost pretvori u strateški kaos veći je nego u bilo kojem trenutku nakon završetka Hladnog rata.
...
Tekst: Petar Kolovrat
Infografika: Vidmir Raič
Ilustracija: AI generirano