Postoji nekoliko sigurnih znakova da je u Hrvatskoj počela sezona godišnjih odmora. Prvi je da meteorolozi počnu upozoravati na toplinski val. Drugi je da se na autocesti A1 stvori kolona duga kao prosječna politička rasprava na društvenim mrežama. Treći je da se milijuni ručnika, luftića, suncobrana, sklopivih stolica i prijenosnih hladnjaka počnu seliti prema Jadranu.
U cijeloj toj logističkoj operaciji nalik vojnoj mobilizaciji jedna stvar često ostane zanemarena – automobil.
Dok ukućani danima planiraju što će ponijeti na more, raspravljaju o tome jesu li potrebna tri para japanki po osobi i stane li još jedan kofer u prtljažnik, rijetko tko postavi pitanje: može li automobil izdržati put od Zagreba do Splita pod opterećenjem koje više podsjeća na dostavno vozilo nego na obiteljski automobil?
A upravo je to pitanje koje često odlučuje hoće li godišnji odmor početi kupanjem u moru ili višesatnim čekanjem vučne službe na +38 stupnjeva Celzija.
Hrvatski vozni park stari, ali tvrdoglavo uporan
Prema podacima hrvatskog automobilskog sektora, prosječna starost osobnih automobila u Hrvatskoj danas iznosi približno 14 do 15 godina. To znači da velik broj vozila koja ovog ljeta kreću prema moru pamti vremena kada su Facebook i Instagram tek nastajali, a neki su možda svjedočili i prvom nastupu Luke Modrića za reprezentaciju.
Naravno, star automobil nije nužno nesiguran automobil. Mnogi hrvatski vozači održavaju svoja vozila pedantnije nego vlastito zdravlje. Problem nastaje kada se automobil koristi uglavnom za kratke gradske relacije, a onda se od njega odjednom očekuje da bez problema odradi nekoliko stotina kilometara po ljetnim vrućinama.
To je otprilike kao da čovjek koji cijelu godinu hoda samo od kauča do hladnjaka iznenada odluči istrčati maraton.
Teoretski moguće. Praktično riskantno.
Ulje – tekuće zlato koje spašava motore
Prva i najvažnija stvar koju treba provjeriti prije putovanja jest motorno ulje.
Moderni motori, ali i oni stariji, troše određenu količinu ulja tijekom rada. Kod duljih ljetnih putovanja, posebno kada je automobil potpuno opterećen i kada vanjske temperature prelaze 35 stupnjeva, opterećenje motora značajno raste.
Vozači često vjeruju da će ih upozoriti lampica na instrument ploči. Hoće. Otprilike jednako korisno kao što bi vam dim iz kuhinje signalizirao da ste zaboravili ugasiti pećnicu.
Kada se lampica za ulje upali, problem je često već ozbiljan.
Zato stručnjaci preporučuju da se prije svakog dužeg putovanja provjeri razina ulja te da se u prtljažniku nalazi barem jedna litra istog ulja koje je već u motoru.
Da, zauzet će malo mjesta. Ali puno manje od vučne službe.
Rashladni sustav – junak kojeg se svi sjete tek kad bude prekasno
Ako postoji jedan dio automobila koji ljeti radi prekovremeno, onda je to rashladni sustav.
Hrvatske autoceste tijekom srpnja i kolovoza nerijetko se zagrijavaju na više od 50 stupnjeva površinske temperature asfalta. Motor tada radi u uvjetima koji nisu daleko od saune.
Dovoljna je mala pukotina na crijevu ili manjak rashladne tekućine da se kazaljka temperature počne penjati prema crvenom području.
U tom trenutku većina vozača prolazi kroz svih pet faza suočavanja s problemom: negiranje, nervoza, psovanje, traženje pomoći i prihvaćanje činjenice da će godišnji odmor početi na odmorištu Krka umjesto na plaži.
Provjera rashladne tekućine traje manje od minute. Popravak zaribanog motora može trajati tjednima i koštati nekoliko tisuća eura.
Matematika je jednostavna.
Gume – jedina stvar između vas i fizike
Prosječna površina kontakta jedne automobilske gume s cestom približno je veličine ljudskog dlana.
Drugim riječima, nekoliko četvornih decimetara gume jedino je što drži automobil težak tonu i pol zalijepljenim za asfalt pri brzini od 130 kilometara na sat.
Zvuči pomalo zastrašujuće zato što i jest.
Prema europskim istraživanjima, nepravilno napuhane gume povećavaju rizik prometne nesreće, produžuju zaustavni put i povećavaju potrošnju goriva. Razlika u potrošnji može dosegnuti i nekoliko postotaka, što na putovanju prema Dalmaciji znači dodatne eure na benzinskoj postaji.
Ljeti situacija postaje još zahtjevnija jer automobil putuje opterećen koferima, djecom, biciklima, hladnjacima za plažu i svim ostalim predmetima za koje smo bili uvjereni da su apsolutno nužni.
Tlak u gumama zato treba prilagoditi opterećenju koje preporučuje proizvođač vozila.
Rezervni kotač – predmet koji svi smatraju nepotrebnim dok ne postane najvažnija stvar na svijetu
Ništa ne pokazuje relativnost ljudskih prioriteta bolje od rezervnog kotača.
Godinama ga ignoriramo. Ne znamo u kakvom je stanju. Ne znamo ni gdje se točno nalazi.
A onda, u jednom trenutku, na autocesti usred Like, postaje najvrjedniji predmet koji posjedujemo.
Mnogi noviji automobili više nemaju puni rezervni kotač nego komplet za krpanje gume. Takvo rješenje može pomoći kod manjih oštećenja, ali nije čarobni štapić.
Zato prije puta provjerite što zapravo imate u vozilu. Nije isto imate li rezervni kotač ili samo optimizam.
Vozač je važniji od automobila
Iako se većina priprema odnosi na tehničko stanje vozila, statistika pokazuje da je ljudski faktor i dalje glavni uzrok prometnih nesreća.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, neprilagođena brzina, nepažnja, umor i pogrešne procjene među najčešćim su uzrocima najtežih prometnih nesreća u Hrvatskoj.
Ljetna putovanja dodatno povećavaju rizik jer vozači često kreću u ranim jutarnjim satima nakon premalo sna ili nastavljaju voziti satima bez odmora.
Automobil možete pripremiti savršeno.
Ali ako vozač za upravljačem funkcionira na dvije kave, tri sata sna i uvjerenje da će „izdržati još malo“, rizik ostaje visok.
Putovanje na more nije utrka
Svake godine HAC tijekom ljetnih mjeseci bilježi desetke milijuna vozila na hrvatskim autocestama. Najopterećenije dionice redovito su A1 između Zagreba i Splita te prilazi tunelu Sveti Rok i čvoru Bosiljevo.
Kolone su postale gotovo folklorni dio hrvatskog ljeta.
No upravo u kolonama događaju se brojni naleti zbog nedovoljnog razmaka, nepažnje ili korištenja mobitela.
Zbog toga stručnjaci stalno ponavljaju istu poruku: godišnji odmor počinje onog trenutka kada sjednete u automobil, a ne kada stignete na odredište.
Zaključak: Automobil ne zna da idete na godišnji
Automobil ne zna da ste rezervirali apartman prije šest mjeseci. Ne zna da ste uzeli godišnji. Ne zna da vas na plaži čekaju prijatelji, rodbina ili savršeni zalazak sunca.
On zna samo jedno – u kakvom je tehničkom stanju.
Zato prije nego što ubacite posljednji kofer u prtljažnik, prije nego što djeca po stoti put pitaju „jesmo li krenuli“, prije nego što navigacija izračuna dolazak na more, odvojite sat vremena za provjeru vozila.
Jer najbolji su godišnji odmori oni kojih se sjećamo po plažama, večerama i dobrim fotografijama.
Ne po šleperu vučne službe.
...
Tekst: Petar Kolovrat
Foto: Vidmir Raič