Prije samo nekoliko godina umjetna inteligencija bila je tema tehnoloških konferencija, akademskih rasprava i laboratorija najvećih svjetskih kompanija. Danas se situacija mijenja iz temelja. AI više nije eksperiment rezerviran za Google, Microsoft ili Amazon. Sve češće ga koriste mali obrtnici, trgovci, knjigovodstveni servisi, marketinške agencije, turistički iznajmljivači i obiteljska poduzeća.
U Hrvatskoj se ta promjena događa sporije nego u tehnološki najrazvijenijim državama, ali trend je postao dovoljno snažan da ga više nije moguće ignorirati. Umjetna inteligencija ulazi u svakodnevne poslovne procese na način na koji su prije dvadesetak godina u njih ušli internet i elektronička pošta.
Pritom najveća promjena nije tehnološka nego ekonomska. Po prvi put u modernoj povijesti mali poduzetnik može koristiti alate koji su donedavno bili dostupni samo velikim sustavima s milijunskim budžetima.
Europa ubrzano prihvaća umjetnu inteligenciju
Prema najnovijim podacima Eurostata, tijekom 2024. godine oko 13,5 posto poduzeća u Europskoj uniji koristilo je barem jednu vrstu tehnologije umjetne inteligencije. To predstavlja rast od više od osam postotnih bodova u samo godinu dana.
Najveći udio korisnika zabilježen je u Danskoj, Švedskoj, Belgiji, Finskoj i Nizozemskoj, gdje više od četvrtine poduzeća već koristi AI u svakodnevnom poslovanju.
Posebno je zanimljivo da rast više ne dolazi samo iz velikih kompanija. Upravo mala i srednja poduzeća postaju najbrže rastuća skupina korisnika.
Procjene konzultantskih kuća poput McKinseyja i Deloittea pokazuju da bi generativna umjetna inteligencija mogla povećati produktivnost administrativnih i uredskih poslova između 20 i 40 posto, ovisno o sektoru.
Za mala poduzeća to predstavlja potencijalno najveću produktivnu revoluciju od pojave osobnih računala.
Hrvatska još zaostaje, ali jaz se brzo smanjuje
Hrvatska je tradicionalno sporije usvajala nove digitalne tehnologije od razvijenijih članica Europske unije. Prema indeksima digitalne konkurentnosti Europske komisije, domaće gospodarstvo i dalje zaostaje za europskim prosjekom u području digitalizacije poslovanja.
No upravo umjetna inteligencija mogla bi postati područje u kojem će razlike biti manje nego kod prethodnih tehnoloških revolucija. Razlog je jednostavan. Za korištenje suvremenih AI alata često nisu potrebna velika ulaganja u infrastrukturu, servere ili specijalizirane IT odjele. Dovoljan je pristup internetu i osnovna digitalna pismenost. Zbog toga obrtnik iz Slavonije danas može koristiti gotovo iste AI alate kao i marketinška agencija u Londonu ili startup u Berlinu. To predstavlja jednu od najdemokratičnijih tehnoloških promjena posljednjih desetljeća.
Trgovina među prvim korisnicima
Jedan od sektora koji najbrže prihvaća umjetnu inteligenciju jest maloprodaja. Mali trgovci koriste AI za analizu prodaje, upravljanje zalihama, predviđanje potražnje i optimizaciju nabave. Umjesto da vlasnik trgovine procjenjuje koje će proizvode trebati naručiti sljedeći tjedan, sustavi umjetne inteligencije mogu analizirati povijesne podatke, sezonske obrasce i ponašanje kupaca te predložiti optimalne količine. Veliki trgovački lanci već godinama koriste slične sustave. Novost je da oni postaju dostupni i manjim poduzećima.
Prema istraživanjima PwC-a, poduzeća koja koriste AI za upravljanje zalihama mogu smanjiti troškove skladištenja između 10 i 30 posto. Za male trgovce koji posluju s ograničenim maržama to može predstavljati značajnu konkurentsku prednost.
Marketing prolazi kroz najveću transformaciju
Ako postoji sektor koji je umjetna inteligencija promijenila gotovo preko noći, to je marketing. Mali poduzetnici danas mogu koristiti AI za pisanje objava na društvenim mrežama, izradu reklamnih kampanja, optimizaciju internetskih stranica, analizu tržišta i komunikaciju s kupcima.
Alati koji generiraju tekst, slike i video sadržaje omogućili su da poslovi za koje su nekada bili potrebni timovi stručnjaka danas budu dostupni i samostalnim poduzetnicima. To ne znači da su marketinški stručnjaci postali suvišni. Naprotiv. Vrijednost se sve više premješta s tehničke izvedbe prema strategiji, kreativnosti i razumijevanju tržišta. Umjetna inteligencija može napisati objavu, ali još uvijek ne može u potpunosti razumjeti lokalni mentalitet, kulturu i emocije kupaca.
Administracija postaje najveći dobitnik
Mnogi stručnjaci smatraju da će najveći učinak umjetne inteligencije biti vidljiv upravo u administrativnim poslovima. Velik dio radnog vremena u malim poduzećima odlazi na pisanje ponuda, odgovaranje na elektroničku poštu, pripremu dokumentacije, sastavljanje izvještaja i organizaciju poslovanja. To su poslovi koji ne stvaraju novu vrijednost, ali su nužni za funkcioniranje tvrtke. Generativna umjetna inteligencija upravo je u tim zadacima pokazala najveću učinkovitost. Prema istraživanju konzultantske kuće Accenture, zaposlenici koji koriste AI alate za administrativne zadatke mogu uštedjeti između jednog i dva sata dnevno. Na godišnjoj razini to predstavlja stotine radnih sati koje je moguće preusmjeriti na prodaju, razvoj proizvoda ili rad s klijentima.
Obrtnici otkrivaju da AI nije prijetnja nego pomoćnik
U javnosti se često stvara dojam da umjetna inteligencija ugrožava radna mjesta. U praksi je situacija znatno složenija. Mali poduzetnici uglavnom ne koriste AI kako bi zamijenili zaposlenike nego kako bi nadoknadili njihov nedostatak. Hrvatska se suočava s kroničnim manjkom radne snage u brojnim sektorima. Kada računovođa, trgovac ili vlasnik obrta koristi AI za dio administrativnih poslova, cilj nije otpuštanje ljudi nego povećanje učinkovitosti postojećeg tima. U tom smislu umjetna inteligencija postaje svojevrsni digitalni pomoćnik. Ne zamjenjuje čovjeka, ali povećava njegovu produktivnost.
Najveći problem više nije tehnologija nego znanje
Dok su prije nekoliko godina najveća prepreka bili visoki troškovi, danas je najveći izazov nedostatak znanja. Velik broj malih poduzetnika još uvijek nije siguran kako koristiti umjetnu inteligenciju u svakodnevnom poslovanju. Pritom problem nije samo tehničke prirode. Potrebno je razumjeti gdje AI donosi stvarnu korist, a gdje stvara dodatni rizik. Pogrešno korištenje umjetne inteligencije može dovesti do netočnih informacija, loših poslovnih odluka ili problema vezanih uz zaštitu podataka. Zbog toga će edukacija tijekom sljedećih nekoliko godina postati jednako važna kao i sama tehnologija.
Revolucija koja se događa tiho
Za razliku od industrijskih revolucija prošlosti, ova se promjena odvija gotovo neprimjetno. Nema velikih tvornica ni spektakularnih strojeva. Promjena se događa na ekranima računala, u uredima, trgovinama, knjigovodstvenim servisima i obrtima. Poduzetnik koji danas koristi umjetnu inteligenciju za izradu ponuda, vođenje marketinga ili analizu poslovanja možda ne izgleda revolucionarno. Ali upravo takve male promjene postupno mijenjaju način funkcioniranja gospodarstva. Zbog toga pitanje više nije hoće li umjetna inteligencija ući u male tvrtke. Pitanje je koliko brzo će poduzetnici naučiti koristiti njezine mogućnosti i hoće li oni koji to učine prvi steći prednost koju će konkurencija teško sustići.
Kao što su internet i pametni telefoni promijenili poslovanje početkom 21. stoljeća, umjetna inteligencija danas postaje novi alat bez kojeg će biti sve teže ostati konkurentan. Za hrvatske obrtnike i male poduzetnike to predstavlja istodobno izazov i priliku kakva se pojavljuje jednom u generaciji.
...
Tekst: Vidmir Raič
Foto naslovnice: AI generirano