Godine 2024. SAD je potrošio gotovo 1 trilijun dolara na proračun za obranu, što je jednako 3,4 posto posto ukupnog društvenog proizvoda gospodarski najmoćnije sile svijeta. Nasuprot tome, članice NATO-a u Europi i Kanadi trošile su u prosjeku 2 posto BDP-a na obranu. Dok su obrambeni proračuni NATO-a pali od Hladnog rata, ruski vojni izdaci porasli su za 227 posto od 2000., a Kina je porasla za 566 posto, podaci su potrošnje za obranu u 2024., na temelju podataka Međunarodnog instituta za strateške studije.
Mjerenje vojnog budžeta ili proračunskih izdvajanja za obranu i nacionalnu sigurnost uključuje analizu sredstava koje država dodjeljuje za svoje oružane snage, sigurnosne agencije i druge aktivnosti vezane uz obranu.
Metodologija izračuna troškova obrane
Ukupni izdaci za obranu uključuju sve financijske izdatke vezane uz održavanje, opremanje i razvoj oružanih snaga, kao i druge aktivnosti koje doprinose nacionalnoj sigurnosti. Tu se ubrajaju plaće vojnog osoblja, nabava oružja i opreme, održavanje infrastrukture, obuka, istraživanje i razvoj te operativni troškovi.
Vojni budžet se često izražava kao postotak bruto domaćeg proizvoda (BDP) države. To omogućuje usporedbu između zemalja različitih veličina i ekonomija. Primjerice, ako država ima BDP od 100 milijardi eura i vojni budžet od 2 milijarde eura, tada je njen vojni budžet 2 posto BDP-a.
Per capita izdaci je mjerenje pokazuje koliko novca država troši na obranu po stanovniku. Ako država ima 10 milijuna stanovnika i vojni budžet od 2 milijarde eura, tada su per capita izdaci 200 eura po stanovniku.
Organizacije poput NATO-a, SIPRI-a (Stockholm International Peace Research Institute) i drugih prikupljaju podatke o vojnim budžetima različitih zemalja kako bi omogućile usporedbe kroz različite metodologije, rabeći standardizirane metode za prikupljanje i analizu podataka kako bi osigurale dosljednost i točnost.
Kategorizacija izdataka za obranu neke zemlje utemeljena je na mjerenju operativnih troškova (troškovi koji se ponavljaju svake godine, poput plaća, hrane, goriva i održavanja), kapitalnih troškova (jednokratni ili dugoročni troškovi, poput nabave novih borbenih zrakoplova, brodova ili izgradnje vojnih objekata), te troškova vezanih uz razvoj novih tehnologija i sustava za obranu.
Transparentnost i izvještavanje
Mnoge države objavljuju svoje proračune i izvještaje o vojnim izdacima kako bi osigurale transparentnost i povjerenje javnosti. Sjedinjene Države objavljuju detaljne izvještaje o svom vojnom budžetu, uključujući troškove po pojedinim programima i projektima.
Neproračunski izdaci uključuju troškove koji nisu izravno uključeni u državni proračun, ali su vezani uz obranu, poput troškova mirovnih misija ili humanitarne pomoći koje provodi vojska. Neke države dobivaju financijsku ili materijalnu pomoć od saveznika za svoje obrambene potrebe, što također može biti uključeno u ukupne izdatke za obranu. Dugoročni troškovi za obranu su troškovi koji se protežu kroz više godina, poput otplate kredita za nabavu opreme ili troškova mirovina za bivše vojne službenike. Različite države mogu koristiti različite metode za izračunavanje vojnih izdataka, što može otežati usporedbe. Zbog toga su standardizirane metodologije važne za točne analize.
Mjerenje vojnog budžeta je složen proces koji zahtijeva pažljivo prikupljanje i analizu podataka. Korištenje različitih metoda, poput postotka BDP-a ili per capita izdataka, omogućuje bolje razumijevanje i usporedbu između zemalja. Transparentnost i standardizacija ključni su za točne i pouzdane podatke.
Zemlja Budžet za obranu (USD)
🇺🇸 U.S. 968.0 milijardi $
🇨🇳 China 235.0B
🇷🇺 Russia $145.9B
🇩🇪 Germany $86.0B
🇬🇧 UK $81.1B
🇮🇳 India $74.4B
🇸🇦 Saudi Arabia $71.7B
🇫🇷 France $64.0B
🇯🇵 Japan $53.0B
🇰🇷 South Korea $43.9B
🇦🇺 Australia $36.4B
🇮🇹 Italy $35.2B
🇮🇱 Israel $33.7B
🇺🇦 Ukraine $28.4B
🇵🇱 Poland $28.4B
Kao što pokazuje gornja tablica, SAD troši onoliko koliko sljedećih 12 najvećih proračuna za obranu zajedno.
Naravno da je obrana i proizvodnja oružja „veliki posao”, osobito u SAD-u. Danas samo pet glavnih dobavljača dobiva 86 posto Pentagonove potrošnje u usporedbi s 51 izvođačem kojima je dodijeljeno 6 posto obrambenih troškova na kraju Hladnog rata. Vjerojatno je ova koncentracija potaknula prekomjerno trošenje i niži rast produktivnosti u sektoru proizvodnje oružja, no to pokazuje da vojnoindustrijskom kompjeksz, ne samo u SAD-u itekako odgovara stanje političke nesigurnost koja perpetuira veća izdvajanja za obranu.
U eri svega novog, Trumpova administracija otpustila je više čelnika u vojsci, mornarici, obalnoj straži i zračnim snagama. I stariji odvjetnici su naglo otpušteni. Sveukupno, Pentagon bi mogao otpustiti 8 posto svog vojnog osoblja.
Na drugom mjestu je Kina s proračunom za obranu od 235 milijardi dolara. Ipak, na temelju pariteta kupovne moći, iznosi 477 milijardi dolara uz prilagodbu nižim troškovima u Kini. Sve u svemu, vojna modernizacija zemlje uključuje 600 operativnih nuklearnih bojevih glava za koje se predviđa da će dosegnuti 1000 do 2030. dok se zemlja sve više usredotočuje na ponovno ujedinjenje s Tajvanom.
Rusija ima treći po veličini obrambeni proračun na svijetu, sa 146 milijardi dolara, što predstavlja 6 posto nacionalnog dohotka zemlje - najveći udio od Hladnog rata. Poput Kine, ova brojka je mnogo veća u smislu stvarne kupovne moći, penje se na 461 milijardu dolara. Danas je ruski nuklearni arsenal suparnik SAD-u s 5000 bojevih glava, unatoč tome što je gospodarstvo srednje veličine.
....
pripremio: Vidmir Raič
infografika: By Dorothy Neufeld Graphics/Design: Sabrina Lam
link: https://www.visualcapitalist.com/largest-defense-budgets-in-the-world/