Napad uoči povijesne odluke Sabora
Zagreb se 7. listopada 1991. našao pod zračnim napadom JNA. Oko 15 sati dva zrakoplova napala su Banske dvore i okolne zgrade na Gornjem gradu. Ondje su toga dana razgovarali hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, predsjednik Predsjedništva SFRJ Stjepan Mesić i predsjednik Saveznog izvršnog vijeća Ante Marković. Napustili su prostorije koje su bile meta prije udara. Jedna civilna osoba je poginula, jedna je teško ozlijeđena, a još tri su zadobile ozljede.
Napad se dogodio na dan isteka tromjesečne odgode primjene hrvatske odluke o samostalnosti. Zbog opasnosti od novih zračnih udara Sabor je sljedećega dana zasjedao na drugoj lokaciji, u Šubićevoj ulici, i jednoglasno donio odluku o raskidu svih državnopravnih veza sa SFRJ. Zato je 7. listopada istodobno datum sjećanja na poginulog civila i dan koji prethodi jednoj od najvažnijih odluka u stvaranju samostalne Hrvatske.
Od istrage do optužnice
Policija je u prosincu 2017. kazneno prijavila šestoricu nekadašnjih pripadnika ratnog zrakoplovstva JNA. Državno odvjetništvo optužnicu je podignulo 30. prosinca 2020. Tereti ih za pokušaj ubojstva predstavnika najviših državnih tijela i ratni zločin protiv civilnog stanovništva. Prema optužnici, napad je bio planiran uz podatke o prostorijama u kojima se trebao nalaziti hrvatski predsjednik. Tužiteljstvo opisuje bombardiranje Banskih dvora te ispaljivanje raketa na zgrade u blizini, u gusto naseljenoj povijesnoj jezgri grada. To su navodi optužbe o kojima sud tek treba odlučiti.
Državno odvjetništvo navodi da je prikupljanje dokaza trajalo godinama te da su istražitelji do konkretnijih iskaza i dokumenata korisnih za postupak došli tijekom 2016. godine. Dio okrivljenika i svjedoka ispitan je uz međunarodnu pravnu pomoć u Srbiji. Dugo razdoblje između napada i optužnice zato je također dio priče o ovom slučaju, jednako kao i pitanje koliko se događaji iz 1991. mogu potpuno rasvijetliti pred sudom nakon tri i pol desetljeća.
Suđenje u odsutnosti
Optužnica je potvrđena krajem 2022., a suđenje je na Županijskom sudu u Zagrebu počelo 7. srpnja 2026. godine. Šestorici optuženika sudi se u odsutnosti jer su nedostupni hrvatskom pravosuđu. Već na početku postupka obrana je zatražila da se dio svjedoka sasluša neposredno, umjesto da se samo pročitaju njihovi iskazi iz istrage. Sud je taj prijedlog prihvatio, a za svjedoke koji žive u Srbiji otvorena je i mogućnost ispitivanja videovezom. Sudski ročišnik pokazuje da je rasprava u tom predmetu bila zakazana i za 6. listopada, dan uoči obljetnice.
Vlada je za jutros najavila polaganje vijenca pred spomen-pločom na Banskim dvorima, uz sudjelovanje izaslanstva koje predvodi potpredsjednik Vlade Tomo Medved. Komemoracija čuva sjećanje na žrtve i političke okolnosti napada. Sudski postupak ima drukčiju zadaću, na temelju izvedenih dokaza utvrditi pojedinačnu kaznenu odgovornost optuženih. Trideset pet godina nakon napada taj odgovor još nije donesen pravomoćnom presudom.
Politički kontekst i posljedice napada
Raketiranje Banskih dvora dogodilo se na dan kada je istekla tromjesečna odgoda provedbe hrvatske odluke o samostalnosti. Već sljedećega dana Sabor je raskinuo državnopravne veze sa SFRJ, a sudski postupak danas otvara pitanje odgovornosti za napad na tadašnji državni vrh.
Hrvatski sabor donio je 25. lipnja 1991. odluku o samostalnosti, ali je njezina provedba na temelju Brijunske deklaracije odgođena za tri mjeseca kako bi se pokušalo mirno riješiti jugoslavensku krizu. Ta je odgoda istekla 7. listopada. Istoga dana zrakoplovi JNA napali su povijesnu jezgru Zagreba i Banske dvore, gdje su razgovarali Franjo Tuđman, Stjepan Mesić i Ante Marković. Prema hrvatskoj optužnici, cilj napada bio je usmrtiti hrvatskog predsjednika i spriječiti raskid veza s dotadašnjom federacijom. Tu tvrdnju o namjeri napada sud tek treba ocijeniti.
Neposredne posljedice bile su ljudske žrtve, velika materijalna šteta i dodatna opasnost za rad državnih institucija u središtu Zagreba. Zbog mogućnosti novih zračnih napada Sabor se 8. listopada sastao u Šubićevoj ulici, gdje je jednoglasno odlučio raskinuti sve državnopravne veze sa SFRJ. Odluka je dovršila politički korak započet u lipnju, dok je raketiranje ostalo jedan od najupečatljivijih događaja tih dana.
Pravosudna posljedica razvijala se znatno sporije. Nakon dugotrajne istrage optužnica protiv šestorice bivših pripadnika JNA podignuta je 2020., a suđenje je počelo u srpnju 2026. i vodi se u njihovoj odsutnosti. Povijesni slijed događaja je poznat, ali pojedinačna kaznena odgovornost optuženih ostaje pitanje na koje sudski postupak tek treba dati odgovor.
...
Tekst: Vidmir Raič
Foto: Ilustracija raketiranja Banskih dvora 7. listopada 1991. Prizor je rekonstrukcija, a ne arhivska fotografija, AI generirano