Polaganje kamena temeljca otvara novu fazu projekta vrijednog 237,5 milijuna eura. Prva faza trebala bi biti dovršena do kraja 2029., no zgrada će postati bolnica tek kada bude opremljena, kadrovski popunjena i dostupna djeci iz cijele Hrvatske.
Početkom tjedna u zagrebačkom Blatu obilježeno je polaganje kamena temeljca Nacionalne dječje bolnice. Uoči svečanosti potpisan je ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava, a na gradilištu su se okupili predstavnici Vlade, Grada Zagreba i Klinike za dječje bolesti Zagreb. Nakon godina pripreme, to je vidljiv početak građevinske faze jednog od najvećih zdravstvenih projekata u Hrvatskoj. Istodobno, kamen temeljac još nije odgovor na pitanje koje najviše zanima roditelje - kada će se dijete ondje moći liječiti?
Što se gradi u prvoj fazi?
Ugovor za projektiranje i izgradnju prve faze iznosi 237,5 milijuna eura s PDV-om. Prema Ministarstvu zdravstva, obuhvaća novu zgradu površine 53.040 četvornih metara, rekonstrukciju postojećeg tehničkog bloka, projektnu dokumentaciju, potrebne izmjene građevinske dozvole i izvođenje radova. U novoj bi se zgradi trebale objediniti djelatnosti opće pedijatrije, dječje kirurgije i dječje onkologije Klinike za dječje bolesti Zagreb. Završetak radova predviđen je do kraja 2029. godine.
Nova dječja bolnica imat će oko 300 kreveta (204 stacionarna kreveta i 93 mjesta u dnevnoj bolnici). U nju će useliti opća pedijatrija, dječja kirurgija i dječja onkologija (primarno iz Klinike za dječje bolesti u Klaićevoj te pedijatrija KBC-a Sestre milosrdnice.
Zanimljivo je da je bolnica projektirana kao prva "carbon zero neutral" bolnica u Hrvatskoj i EU-u. Koristit će obnovljive izvore energije, prvenstveno geotermalnu i solarnu energiju s same lokacije. Unutar bolnice, dostavu lijekova i hrane obavljat će autonomni roboti kroz podzemne tunele koji spajaju novi objekt s rekonstruiranim tehničkim blokom.
Nova bolnica gradi se neposredno uz preostali, desetljećima nedovršeni betonski kostur Sveučilišne bolnice. Dok će se stari tehnički blok prenamijeniti u logistički centar nove bolnice (kuhinja, ljekarna, skladišta), konačna sudbina ostatka starog kompleksa još uvijek nije odlučena. Grad Zagreb se ujedno obvezao izgraditi popratnu prometnu infrastrukturu, što uključuje cestovno povezivanje, tramvajsku prugu i planirani Jarunski most kako bi se osigurala optimalna pristupačnost.
Važno je pritom razlikovati prvu fazu od šire zamisli Nacionalne dječje bolnice. Ugovorenih 237,5 milijuna eura odnosi se na određeni građevinski i projektantski opseg, a ne treba ga bez dodatne provjere predstavljati kao konačan trošak svih budućih sadržaja, medicinske opreme i preseljenja. Jednako tako, planirani završetak radova nije sam po sebi potvrđen datum otvaranja bolnice. Između dovršene zgrade i prvog pregleda stoje opremanje, provjera instalacija, organizacija odjela te prijenos rada iz postojećih ustanova.
Bolnica za djecu iz cijele zemlje
Klaićeva dječja bolnica je nacionalno važna ustanova, a Ministarstvo zdravstva navodi da gotovo trećina njezinih pacijenata dolazi izvan zagrebačke regije. Objedinjavanje povezanih specijalnosti na jednom mjestu moglo bi obiteljima smanjiti potrebu za odlascima između različitih lokacija i olakšati suradnju liječničkih timova. Hoće li se to ostvariti, ovisit će o tome kako će biti uređeni dijagnostika, operacijski program, dnevna bolnica, hitni prijam i upućivanje pacijenata iz drugih županija.
Za obitelj koja u Zagreb dolazi iz Slavonije, Dalmacije ili s otoka dostupnost ne završava ulaskom u novu zgradu. Ona uključuje prijevoz do Blata, mogućnost boravka roditelja uz dijete, povezivanje s regionalnim bolnicama i jasan put pacijenta nakon otpusta. Nacionalna bolnica svoju će svrhu ispuniti samo ako se poboljšanje osjeti i izvan Zagreba, a ne tek u rasporedu odjela na jednoj adresi.
Što donosi druga faza projekta i koje se bolnice naknadno sele?
Druga faza projekta Nacionalne dječje bolnice u Blatu zamišljena je kao ključno proširenje koje će cjelokupni kompleks transformirati u jedinstven, centralizirani medicinski kampus namijenjen sveobuhvatnoj skrbi za djecu, mlade i trudnice. Dok je prva faza prvenstvenstveno fokusirana na hitno rješavanje i premještanje bazične pedijatrije, kirurgije i onkologije, nastavak projekta donosi integraciju preostalih specifičnih grana medicine. To uključuje uvođenje suvremenih kapaciteta za dječju i adolescentnu psihijatriju te naprednu dječju rehabilitaciju, čime će se osigurati znatno bolji prostorni i tehnički uvjeti za liječenje i terapiju najosjetljivijih skupina pacijenata.
Uz ove pedijatrijske odjele, druga faza donosi i izgradnju potpuno novog, modernog rodilišnog bloka s pripadajućim odjelima za ginekologiju i opstetriciju. Na taj način osigurat će se da se na istoj lokaciji, uz najsuvremeniju opremu, obavlja kompletna skrb od samog začeća i poroda pa sve do punoljetnosti djeteta. Ovakav koncept spajanja srodnih struka na jednom mjestu omogućit će bržu dijagnostiku, lakšu suradnju različitih timova stručnjaka i znatno višu razinu zdravstvene zaštite nego što je to moguće u trenutno rascjepkanim gradskim bolnicama.
Ova faza donosi i konačno preseljenje te gašenje nekih od najstarijih i prostorno najneadekvatnijih zdravstvenih ustanova u užem centru Zagreba. U novi bolnički kompleks u Blatu planira se premjestiti cjelokupna djelatnost Specijalne bolnice za zaštitu djece s neurorazvojnim i motoričkim smetnjama s Goljaka, kao i Psihijatrijska bolnica za djecu i mladež iz Kukuljevićeve ulice. Također, u sklopu otvaranja novog rodilišta, na lokaciju će se preseliti i ginekološki odjel te rodilište Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice iz Vinogradske ceste.
Za razliku od prve faze, za koju je financiranje već osigurano i radovi su u tijeku, druga faza se trenutačno nalazi u fazi detaljne stručne razrade i revizije. Posebna radna skupina Ministarstva zdravstva i partnerskih institucija radi na prilagodbi ranijih studija izvedljivosti kako bi se kapaciteti budućih odjela točno uskladili sa stvarnim demografskim i zdravstvenim potrebama. Točni rokovi početka gradnje i izvori financiranja za ovaj nastavak projekta definirat će se po završetku te administrativne pripreme, čime će se zaokružiti ovaj povijesni projekt hrvatskog zdravstva.
Zgrada neće riješiti manjak ljudi
Najzahtjevniji dio projekta možda neće biti sama gradnja. Suvremena dječja bolnica treba liječnike različitih specijalnosti, medicinske sestre, tehničare, terapeute i druge stručnjake koji mogu održavati rad tijekom cijelog dana. Preseljenje postojećih timova može omogućiti početak rada, ali ne jamči automatski veće kapacitete, kraće liste čekanja ili bolju dostupnost skrbi. Za to će trebati objaviti plan radnih mjesta, opremanja i postupnog otvaranja odjela.
Blato nosi i teret povijesti nedovršene Sveučilišne bolnice. Novi projekt predviđa korištenje i rekonstrukciju dijela postojećeg tehničkog bloka, no građane s pravom zanima što će biti s ostatkom kompleksa. To je zasebno pitanje od gradnje dječje bolnice i traži jasnu odluku utemeljenu na stanju postojeće konstrukcije, trošku njezina održavanja i budućoj namjeni prostora.
Početak gradnje je važna prekretnica, ali mjerilo uspjeha bit će javno provjerljivi koraci koji slijede. Ministarstvo zdravstva trebalo bi redovito objavljivati napredak radova, promjene troškova, rokove nabave opreme i plan preseljenja djelatnosti. Tek kada uz datum završetka gradnje bude poznat i vjerodostojan datum početka liječenja, roditelji će moći znati kada dugo obećavana bolnica doista postaje dostupna njihovoj djeci.
...
Tekst: Petar Kolovrat
Foto: Vidmir Raič
3D vizualizacija: Ministarstvo zdravstva/UPI 2M