Upotreba duhanskih proizvoda, posebno cigareta, jedan je od najvećih javnozdravstvenih problema u svijetu. Pušenje uzrokuje brojne bolesti, smanjuje kvalitetu života i dovodi do milijunskih gubitaka u gospodarstvu. Unatoč brojnim kampanjama za prevenciju, pušenje i dalje predstavlja ozbiljan problem, kako u globalnim razmjerima, tako i u Europi i Hrvatskoj.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) 1,3 milijarde ljudi diljem svijeta koristi duhanske proizvode. Istodobno osam milijuna ljudi godišnje umre zbog pušenja, od čega 7 milijuna od izravne uporabe, a 1,2 milijuna od pasivnog izlaganja dimu. Ako se trend ne promijeni, do 2030. godine broj smrti povezanih s pušenjem može porasti na 10 milijuna godišnje.
Najviše pušača ima u Aziji (posebno Kina i Indija), dok se u razvijenim zemljama broj pušača postupno smanjuje. Situacija u Europi je malo bolja, jer Europska unija provodi stroge mjere protiv pušenja, ali problem i dalje postoji. Tako 26 posto odrasle populacije EU puši (Eurostat, 2023.), a Najviše pušača ima Bugarska (28,2%), Grčka (27,3%) i Francuska (25,4%), dok najmanje Švedska (5,6%) zahvaljujući širokoj upotrebi snusa. Snus je bezdimni duhanski proizvod koji se stavlja ispod gornje usne, gdje se nikotin apsorbira kroz sluznicu. Za razliku od tradicionalnog duvana za žvakanje, snus obično dolazi u vrećicama, što olakšava korištenje i smanjuje stvaranje otpadaka.
Snus je manje štetna alternativa pušenju, ali nije bez rizika. Dok je u Švedskoj pomogao smanjiti stopu pušenja, u Hrvatskoj i većini EU nije legalno dostupan. Ako se koristi kao pomoć za prestanak pušenja, važno je postupno smanjivati unos nikotina kako bi se izbjegla ovisnost.
Kako bilo, ostaje grozna činjenica da čak 700.000 ljudi godišnje umre u Europi od posljedica pušenja. EU ulaže velika sredstva u prevenciju, uključujući zabrane oglašavanja, upozorenja na pakiranjima i povišene poreze na duhan.
Pušenje u Hrvatskoj: statistika i posljedice
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) 25,4 posto odraslih Hrvata redovito puši (2023.), što je nešto iznad europskog prosjeka. Muškarci puše više (28%) nego žene (23%). Svake godine oko 10.000 Hrvata umre od bolesti povezanih s pušenjem (karcinom pluća, srčane bolesti, kronična opstruktivna bolest pluća – KOPB). Čak trećina ili 30 posto smrti od karcinoma u Hrvatskoj povezano je s pušenjem. Pušenje košta hrvatsko gospodarstvo milijune eura godišnje kro troškove za lliječenje, gubitak radne snage, smanjenja produktivnosti itd.
Trendovi u Hrvatskoj su, ipak, ohrabrujući. Broj pušača se polako smanjuje, ali mladi sve ranije počinju pušiti (prosječna dob početka je 15-16 godina). E-cigarete i grijači duhana postaju sve popularniji, posebno među mlađom populacijom, iako njihova dugoročna štetnost još nije dovoljno istražena. Hrvatska je uvela zabranu pušenja u zatvorenim javnim prostorima 2009., što je dovelo do smanjenja izloženosti pasivnom dimu.
Globalna upotreba duhana stalno opada
Prije više od 60 godina, 1964 godine, glavni kirurg američke Službe javnog zdravstva, dr. Luther L. Terry, objavio je prvo sveobuhvatno izvješće o učincima pušenja na zdravlje. Imenovan je odbor za pregled i procjenu postojećih istraživanja na tu temu kako bi se „došlo do nekih konačnih zaključaka o odnosu između pušenja i zdravlja općenito“.
Premda se s današnjeg gledišta može činiti apsurdnim da su štetni učinci pušenja ikada bili dovedeni u pitanje, prije 60 godina „polupropast duhana i zdravlja“ bila je upravo to - polemika. Nakon što je konzultirao više od 7000 članaka o odnosu između pušenja i bolesti, odbor je ipak došao do konačnog zaključka, čineći svoje izvješće „Pušenje i zdravlje“ prekretničkom studijom u borbi protiv pušenja.
„Na temelju dugotrajnog proučavanja i evaluacije mnogih podudarnih dokaza, Odbor donosi sljedeći sud: Pušenje cigareta predstavlja zdravstveni rizik od dovoljne važnosti u da opravdava odgovarajuće mjere liječenja.“ (Pušenje i zdravlje, 1964.) Izvješće je utvrdilo da je pušenje uzrok raka pluća i raka grkljana kod muškaraca, vjerojatni uzrok raka pluća kod žena, najvažniji uzrok kroničnog bronhitisa i faktor koji doprinosi kardiovaskularnim bolestima, što rezultira većom stopom smrtnosti od koronarne bolesti srca među muškim pušačima cigareta. Nakon objavljivanja, danima je dominiralo naslovima novina, a kasnije je rangirano među glavnim vijestima 1964. godine.
I dok su neke mjere kontrole duhana, poput upozorenja na kutijama cigareta, brzo provedene, prodaja cigareta nastavila je rasti do ranih 1980-ih, kada je dosegla vrhunac od više od 630 milijardi cigareta godišnje. Tijekom protekla četiri desetljeća, mjere za obeshrabrivanje pušenja i zaštitu javnosti od pasivnog pušenja postale su sve strože i širokog opsega, što je rezultiralo padom prevalencije upotrebe duhana.
Danas se smatra kampanju protiv pušenja „uspjehom javnog zdravstva s malo paralela u povijesti“, jer je postigla svoj cilj unatoč „ovisnosti duhana i snažnim ekonomskim silama koje potiču njegovu upotrebu“. Prema procjenama WHO-a, 21,7 posto svih ljudi u dobi od 15 i više godina koristilo je duhan u odnosu na 32,7 posto na prijelazu tisućljeća. Kao što naš grafikon lijepo ilustrira, stopa upotrebe duhana najviša je među osobama u dobi od 45 do 54 godine s 27,5 posto, dok je samo 13,8 posto među osobama u dobi od 15 do 24 godine i 13,5 posto među onima u dobi od 85 i više godina.
Pušenje ostaje jedan od najvećih izbjegivih uzroka smrti u svijetu. Iako su u Hrvatskoj i Europi uvedene brojne mjere za smanjenje potrošnje duhana, još uvijek postoji potreba za jačom prevencijom, posebno među mladima. Svaka „ušteđena” životna godina i svaka smanjena troškovna stavka u zdravstvu pokazuju da je borba protiv duhana ključna za budućnost javnog zdravlja, ali i svih nas.
...
Tekst: Petar Kolovrat
Ilustracije: Vidmir Raič