Oglasi

nedjelja, 9. ožujka 2025.

STOLICA I ZDRAVLJE: „Kakica” je ozbiljna stvar

Objavljujemo malu studiju BBC-a o pražnjenju crijeva

Jeste li osoba koja ide tri puta na dan ili je odlazak na zahod rjeđa i posebna prilika? I što je najvažnije, što vaša učestalost kakanja otkriva o vašem zdravlju? Sjednite, opustite se i naučite nešto o znanosti o kakici.

Koliko često biramo broj dva može varirati od osobe do osobe. Svaki put kad jedemo, debelo crijevo se steže i gura hranu duž probavnog trakta. Ovaj automatski "gastro-količni refleks" rezultira otpuštanjem hormona koji stvaraju želju za kakanjem, inače poznatu kao "poziv na stolicu". Međutim, većina nas je naučila potisnuti tu želju, što znači da je jednom dnevno ili manje postalo nova norma.

"Svi smo previše zaposleni da bismo kakili", kaže Martin Veysey, gastroenterolog i liječnik opće medicine u bolnici Canberra u Australiji.

Uobičajeno, često se tvrdi da je jedna kakica dnevno znak dobrog zdravlja crijeva. Ali u prošlosti se nije znalo što je 'normalno' kada je u pitanju pražnjenje crijeva. Jedno je istraživanje čak impliciralo da se sve, od jednog pražnjenja crijeva svakih nekoliko tjedana ili mjeseci do 24 kakice dnevno, može smatrati normalnim.

Međutim, zahvaljujući pionirskom radu znanstvenika kao što je Ken Heaton, liječnik konzultant u Bristol Royal Infirmary u Ujedinjenom Kraljevstvu, sada znamo bolje. U kasnim 1980-ima, Keaton i kolege anketirali su stanovnike East Bristola, postavljajući im prilično drsko pitanje - koliko često kakite?

Rezultati su otkrili veliku raznolikost pražnjenja crijeva. Iako je najčešća navika pražnjenja crijeva bila jedna kakica dnevno, samo 40% muškaraca i 33% žena pridržavalo se ove prakse. Neki su defecirali manje od jednom tjedno, drugi tri puta dnevno. Sveukupno, studija je zaključila da "konvencionalno normalan rad crijeva uživa manje od polovice stanovništva i da su, u ovom aspektu ljudske fiziologije, mlađe žene posebno u nepovoljnom položaju".

Ljudi koji su kakali četiri meke stolice tjedno imali su 1,78 puta veću vjerojatnost da će umrijeti unutar pet godina od onih koji su kakali normalnu stolicu sedam puta tjedno

Uzgred, to nije bio jedini doprinos koji je Heaton dao znanosti o stolicama. Kasnije je pomogao osmisliti Bristolsku ljestvicu oblika stolice, koja je, sa svojim popratnim ilustracijama, postala naširoko korišten praktični vodič za pomoć liječnicima u dijagnosticiranju probavnih problema. Ljestvica sadrži praktične opise stolice koji variraju od "odvojenih tvrdih grudica, poput oraha" do "pahuljastih komadića s neravnim rubovima".

Zona "zlatokosa/zlatokosa"

NHS i druga zdravstvena tijela navode da se pražnjenje crijeva između tri puta dnevno i tri puta tjedno smatra normalnim. Ali normalno i zdravo nije nužno isto. Znanstvenici su možda riješili misterij koliko često kakimo, ali to ne daje odgovor na pitanje koliko često trebamo kakiti? Istraživači sve više otkrivaju da je pražnjenje crijeva jak pokazatelj njihovog zdravlja.

Stolica i smtnost

Na primjer, studija iz 2023. ispitivala je navike pražnjenja crijeva 14 573 odrasle osobe u Sjedinjenim Državama. Najčešće pražnjenje bilo je sedam puta tjedno (50,7% ljudi), a najčešća je kakica bila "kao kobasica ili zmija, glatka i mekana". Istraživači su zatim pratili sudionike više od pet godina kako bi vidjeli postoji li povezanost između učestalosti stolice i smrtnosti. Otkrili su da su ljudi koji su kakali četiri meke stolice tjedno imali 1,78 puta veću vjerojatnost da će umrijeti unutar pet godina od onih koji su kakali normalnu stolicu sedam puta tjedno. Rijetki defekatori također su imali 2,42 odnosno 2,27 veću vjerojatnost smrti od raka i kardiovaskularnih bolesti.

Koliko je dobra količina za kakanje također je pitanje koje zaokuplja Seana Gibbonsa, mikrobiologa na Institutu za sistemsku biologiju u Seattleu, SAD. Godine 2024. Gibbons je vodio studiju koja je kategorizirala 1400 zdravih odraslih osoba u četiri skupine na temelju njihovih toaletnih navika; zatvor (jedna-dva pražnjenja crijeva tjedno); nisko-normalno (tri-šest pražnjenja crijeva tjedno); visoka normalna (jedna do tri pražnjenja crijeva dnevno); i proljev. Zatim su ispitali postoji li povezanost između učestalosti kakice i crijevnog mikrobioma osobe.

Gibbons je otkrio da česti siromašni koji istisnu jednu do tri stolice dnevno imaju veći udio 'dobrih' bakterija u crijevima nego oni koji rjeđe posjećuju zahod. S druge strane medalje, Gibbons je otkrio da ljudi koji kake manje od tri puta tjedno imaju veću vjerojatnost da će imati toksine u krvi koji su prethodno bili povezani sa stanjima kao što su kronična bolest bubrega i Alzheimerova bolest.

Kraće 'vrijeme prolaza kroz crijeva' – u biti, češće kakanje – povezano je sa zdravijim mikrobiomom, ilustracija: Emmanuel Lafont/ BBC

U Zlatokosinoj zoni kakanja [kategorija visoke normale] vidjeli smo porast striktno anaerobnih mikroba koji proizvode kemikalije koje se nazivaju kratkolančane masne kiseline", kaže Gibbons. Poznato je da jedna od tih kratkolančanih masnih kiselina (SFA), butirat, smanjuje upalu u tijelu. Ovo je važno jer se sada smatra da je kronična upala glavni pokretač stanja kao što su kardiovaskularne bolesti, dijabetes tipa 2, pa čak i Alzheimerova bolest.

"Viša razina butirata također vam omogućuje bolju kontrolu razine glukoze u krvi, tako da imate bolju osjetljivost na inzulin", kaže Gibbons. "Butirat će se također vezati za stanice u crijevima, potičući ih na proizvodnju hormona koji čine da se osjećate siti", kaže on.

Gibbons vjeruje da je jedan od razloga zašto su ljudi koji su patili od zatvora imali višu razinu štetnih toksina u krvotoku taj što kad osoba ima rijetku stolicu, izmet se dugo zadržava u njezinim crijevima. To uzrokuje da bakterije u crijevima pojedu sva dostupna vlakna, pretvarajući ih u SFA koje promiču zdravlje. Međutim, problem je u tome što nakon što nestanu sva vlakna, bakterije umjesto njih počinju fermentirati proteine – što otpušta štetne toksine u krvotok. Poznato je da ti toksini uzrokuju oštećenje organa, uključujući bubrege i srce. Jedan, poznat kao fenilacetilglutamin, faktor je rizika za kardiovaskularne bolesti, na primjer.

"Ako imate kronično visoke razine ovog metabolita u cirkulaciji, to može potaknuti aterosklerozu, neku vrstu otvrdnjavanja arterija i oštećenja kardiovaskularnog sustava", kaže Gibbons.

Gibbons kaže da iako kliničke smjernice navode da je zdravo između tri stolice dnevno i tri kakice tjedno, njegova je studija pokazala da je čak i u skupini s niskom normalnom stolicom došlo do porasta toksina u krvotoku.

"Teško je reći definitivno, jer nemamo uzročne podatke da znamo jesu li ti ljudi obolijevali u budućnosti, ali čini se da je slučaj da je, na temelju onoga što smo gledali, kakanje svaki drugi dan do nekoliko puta dnevno vjerojatno bolji prozor za zdravlje", kaže Gibbons.

Zdaravlje crijeva

Međutim, kao i uvijek, korelacija nije uzročnost. Moguće je da ljudi koji su već manje zdravi na druge načine mogu imati rjeđe pražnjenje crijeva, iako je Gibbonova studija to pokušala kontrolirati odabirom samo odraslih koji nisu imali zdravstvenih problema.

Jedna mjera zdravlja vaših crijeva je vrijeme koje je potrebno da hrana putuje kroz vaš probavni sustav – poznato kao vrijeme prolaska kroz crijeva. To možete jednostavno testirati kod kuće jedući hranu jarkih boja kao što je kukuruz šećerac, a zatim mjerite koliko je vremena potrebno da izađe s drugog kraja. Općenito govoreći, što je dulje vrijeme prolaska osobe kroz crijeva, to rjeđe kaki i vjerojatnije je da će patiti od zatvora.

Konzumiranje više voća i povrća može pomoći ljudima da češće kake. Stručnjaci preporučuju da pratite svoje izmete kako biste mogli otkriti sve promjene o kojima biste trebali razgovarati s liječnikom, ilustracija: Emmanuel Lafont/ BBC

Godine 2020. istraživači s King's Collegea u Londonu dali su plave muffine 863 osobe kako bi izmjerili vrijeme prolaska kroz crijeva. Ovo je bio dio studije Predict1 – kliničkog istraživačkog projekta usmjerenog na razumijevanje kako individualne varijacije u genetici, crijevnom mikrobiomu i drugi čimbenici utječu na to kako različiti obroci utječu na razinu šećera u krvi i masnoće u tijelu.

Studija je otkrila da vrijeme prolaska crijeva uvelike varira od osobe do osobe, u rasponu od manje od 12 sati do mnogo dana. Nevjerojatno je da su se mikrobi pronađeni u crijevima ljudi s kratkim vremenom prolaska – koji su imali tendenciju češće defecirati – značajno razlikovali od onih s dužim vremenom prolaska, s kratkim vremenom prolaska povezanim sa zdravijim crijevnim mikrobiomom.

"Ono što smo otkrili je da ljudi koji su imali dulje vrijeme tranzita imaju više 'loših' crijevnih bakterija, dakle bakterija koje su prije bile povezane s lošijim zdravljem srca i metaboličkim zdravljem", kaže Emily Leeming, znanstvenica za mikrobiom na King's Collegeu u Londonu.

Ovo je otkriće bilo najizraženije kod ljudi s vremenom prolaska crijeva od 58 sati ili više, koji su imali tendenciju kakiti manje od tri puta tjedno.

Poput Gibbonsa, Leeming sumnja da kod onih čija je izmet dulje u crijevima, mikrobi ne dobivaju svježi obrok – pa na kraju pređu s vlakana i ugljikohidrata na proteine. To zatim proizvodi nusprodukte koji su loši za vaše zdravlje.

Osim zdravijeg crijevnog mikrobioma, Leemingova je studija otkrila da su oni s kraćim vremenom prolaza kroz crijeva imali koristi od manje visceralne masnoće – vrste masnoće koja se nalazi duboko u trbuhu i okružuje trbušne organe. Visceralna mast je opasna jer može povećati rizik od mnogih zdravstvenih stanja, uključujući bolesti srca, dijabetes i neke vrste raka. Naposljetku, ljudi s kratkim vremenom prolaza kroz crijeva također su pokazali zdravije reakcije na hranu, poznate kao 'postprandijalni odgovor'. To znači da su imali niže razine šećera i lipida u krvi nakon obroka, smanjujući rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Otkriće se uklapa u ono što znanstvenici znaju o konstipaciji i njezinoj povezanosti s kroničnim bolestima. Ako netko ima kronični zatvor, tada može biti izložen većem riziku od stvari poput raka crijeva. Međutim, dokazi koji podupiru ovo su mješoviti – jedna meta-analiza, vrsta studije koja kombinira rezultate nekoliko drugih koji odgovaraju na isto pitanje, otkrila je da rak crijeva nije prevalentniji kod osoba s zatvorom.

"Ali također vidimo veze s drugim dijelovima tijela. Na primjer, ljudi s Parkinsonovom bolešću mogu imati zatvor i do 20 godina prije nego što pokažu bilo kakve motoričke simptome", kaže Leeming.

Veysey, u međuvremenu, ukazuje na poznatu vezu između sporog prolaska crijeva i žučnih kamenaca – tvrdih naslaga žuči koje se stvaraju u žučnom mjehuru. "To također povećava rizik od razvoja polipa, prekanceroznih lezija u crijevima, koje zatim mogu postati rak", kaže on.

Što tvoja kakica govori o tebi?

Umjesto broja pražnjenja crijeva tjedno – koji može varirati od osobe do osobe, Leeming kaže da je ključna stvar na koju treba paziti sve neobjašnjive promjene u navikama pražnjenja crijeva. Također savjetuje da je dobra ideja pratiti svoje redovite navike kakanja kako biste saznali što je za vas normalno.

"Svi bismo trebali gledati svoju kakicu, jer je to u osnovi kao besplatni test zdravlja crijeva", kaže Leeming. "Nije samo važno koliko često idete, već i boja i oblik vaše kakice. Ono što stvarno tražite je tip 3 do tip 4 [na Bristolskoj skali oblika stolice], što je u osnovi kobasica s pukotinama ili glatka kobasica."

Što se tiče boje, ako vidite crnu ili crvenu boju u stolici, to ukazuje na prisutnost krvi. Iako za to može postojati bezazleno objašnjenje, to bi mogao biti znak raka debelog crijeva i stoga je važno posjetiti liječnika što je prije moguće. Također biste trebali razgovarati sa svojim liječnikom ako redovito imate proljev ili morate iznenada otići ili ako nakon jela osjećate jake grčeve, nadutost i plinove.

Konačno, ako želite postati "redovitiji", postoje tri jednostavne stvari koje možete učiniti. "U našem istraživanju ljudi u zoni Zlatokose jeli su više voća i povrća, bili su više hidratizirani i fizički aktivniji", kaže Gibbons.