Hrvatska se od početka ulaska u Europsku uniju (EU) brine zbog usporavanja rasta u odnosu na razvijene europske zemlje. Dolazile su, ali i nestajale razne strategije za povećanje stope rasta, među kojima je i Strategija poticanja inovacija pa je trend ostao nepromijenjen. Zbog toga se između Hrvatske i najrazvijenijih članica EU stvorio veliki jaz potaknut izraženijim usporavanjem rasta produktivnosti u Hrvatskoj i pad konkurentnosti Hrvatske industrije u EU. Rezultat toga je da su hrvatska kućanstva platila cijenu propuštenim životnim standardom, jer je na osnovi per capita, realni raspoloživi dohodak porastao gotovo dvostruko više u EU nego u Hrvatskoj.
Za razliku od Hrvatske, EU tehnološke promjene ubrzano ubrzava, jer je u velikoj mjeri propustila digitalnu revoluciju predvođenu internetom i povećanje produktivnosti koju je ona donijela: zapravo, jaz u produktivnosti između EU-a i SAD-a uvelike se objašnjava tehnološkim sektorom. U odnosu na SAD, EU je slabija u novim tehnologijama koje će pokretati budući rast. Samo četiri od 50 najvećih svjetskih tehnoloških kompanija su europske.
Kako bi se u razvojnom smislu približili najrazvijenijim članicama EU, Hrvatska mora digitalizirali i dekarbonizirali gospodarstvo i povećati obrambeni kapacitet. Da bi u tome uspjeli, rast BDP-a u Hrvatskoj morat će porasti na oko 5 % BDP-a. Jedini način da odgovorimo na ovaj izazov jest rasti i postati produktivniji, čuvajući naše vrijednosti jednakosti i društvene uključenosti. A jedini način da postanemo produktivniji jest da se hrvatski gradovi radikalno promijene.
Područja djelovanja za pokretanje rasta Hrvatske su razvoj gradova i županija
Hrvatska u svojim gradovima i županijama ne kreće od nule. Hrvatska još uvijek ima opće prednosti – kao što su obrazovni i zdravstveni sustavi – i specifične prednosti na kojima se može graditi. Ali, kolektivno ne uspijevamo pretvoriti te prednosti u produktivne i konkurentne industrije na europskoj sceni. Prvo i najvažnije, Hrvatska mora temeljito preusmjeriti svoje zajedničke napore na smanjenje jaza u inovacijama s EU članicama, posebno u naprednim tehnologijama.
Problem nije u tome što u Hrvatskoj nedostaje ideja ili ambicija. Imamo talentiranih istraživača i poduzetnika koji prijavljuju patente. No, inovacija je blokirana u sljedećoj fazi: ne uspijevamo prevesti inovaciju u komercijalizaciju, a inovativne tvrtke koje se žele proširiti u Europi i svijetu su spriječene nedosljednim i restriktivnim propisima.
Sa svijetom na pragu AI revolucije, hrvatsko gospodarstvo si ne može priuštiti da ostane zaglavljeno u "srednjim tehnologijama i industrijama". Mora otključati svoj inovativni potencijal. To će biti ključno ne samo za vodstvo u novim tehnologijama, već i za integraciju umjetne inteligencije u naše postojeće industrije kako bi one mogle ostati na čelu.
Da bi to postigli gradovi i županije Hrvatske moraju postati otvoreni, mobilni i inovativni i u kojma su cjeloživotno učenje, znanost i inovacije javni interes. Grad i županija mora stvoriti okružje koje omogućuje i potiče interakcijske i transferne mehanizme suradnje u znanosti i tehnologiji između istraživačke zajednice, inovativnog gospodarstva i društvene djelatnosti. U svim dokumentima europski najrazvijenijih gradova i regija, a posebice u strategiji pametnog, održivog i uključujućeg rasta „pametnih gradova“ povezuju se istraživanja i inovacije te razrađuje trokut znanja između obrazovanja, istraživanja i inovacija što čini temelj za postizanje sinergijskih učinaka ulaganja u znanost i inovacije iz nacionalnih, regionalnih i međunarodnih fondova.
Interakcijski mehanizam kojim se ovo može ostvariti su zajednički istraživački projekti u kojem surađuju sveučilišta i gradska gospodarstva. Time se osnažuju mehanizmi transfera znanja, tehnologije i intelektualnog vlasništva sa sveučilišta u gospodarstvo te komercijalizacija rezultata istraživanja. Potporu tome čini gradska inovacijska mreža koje povezuju visoko obrazovanje i znanost s proizvodnim poduzećima kako bi se unaprijedile inovacijske sposobnosti i konkurentnost gradskih obrazovnih i znanstvenih institucija i poslovnog sektora. Povezivanje znanosti, tehnologije, organizacije i marketinga s novim poslovnim modelima i poslovnom praksom ima i svoju društvenu i humanističku dimenziju u kojoj će se otvoriti prostor za suradnju u istraživanju, razvoju i inovacijama. Isto vrijedi za umjetnost i kreativnu industriju. A kako novo znanje i s njim povezane inovacije nastaju samo u okružju s odgovarajućim naprednim istraživačkim infrastrukturama nužno je unaprijediti gradsku istraživačku i inovacijsku infrastrukturu uz povezivanje s europskim istraživačkim infrastrukturama.
sa sajma Agro Arca 2025. godine u Zadru
Inovativni gradovi i županije
Kao ključni razvojni ciljevi u desetljeću koje je pred nama postavljaju se povećanje životnog standarda građana i zaustavljanje negativnih demografskih trendova koje se može ostvariti samo kroz kontinuirano ulaganje u ljudske potencijale i inovacije. Budući razvoj hrvatskih gradova i županija snažno će ovisiti o njihovim sposobnostima da odgovore i prilagode se globalnim trendovima i izazovima. Globalni izazovi i trendovi razvoja u idućih deset godina, koji će imati znatan utjecaj na razvoj gradova i županija, odnose se na tehnološke promjene u okviru industrijske revolucije, demografske promjene i migracije, krizu gospodarske globalizacije te klimatske promjene i učinkovito korištenje resursa. Do 2035. godine tehnološki napredak i digitalne i energetske transformacije imat će veliki utjecaj na društvene i ekonomske temelje društva. Digitalizacija i razvoj naprednih tehnologija koje uključuju automatizaciju i primjenu umjetne inteligencije, ima duboke transformacijske potencijale na gospodarstvo, tržište rada i društvo u cjelini. Kašnjenje u digitalnoj i energetskoj transformaciji može povećati razvojne jazove i nejednakosti dok transformacija gospodarstva na temelju tehnoloških promjena može predstavljati nove prilike. Pritom je najvažnije uključivati ljude u procese transformacije, jer tehnologija bez čovjeka ne mijenja društvo.
Prema tome, gradovi i županije Hrvatske moraju temeljiti svoj gospodarski rast i razvoj na znanju i inovacijama te boljem povezivanju akademske zajednice s gospodarstvom. Pružanjem jednakih mogućnosti pristupa odgoju i obrazovanju te osiguravanjem cjeloživotnog obrazovanja i osposobljavanja, svakom će se građaninu omogućiti da ostvari svoj puni potencijal. Ulaganjem u znanje i znanstvenu izvrsnost postići će se jačanje konkurentnosti te tehnološki napredno i izvozno orijentirano gradsko gospodarstvo. Korištenje svih raspoloživih potencijala pristupa jedinstvenom europskom tržištu od pola milijarde europskih potrošača nužan je uvjet daljnjeg restrukturiranja i modernizacije gradskog gospodarstva. Time se posredno afirmiraju i tradicionalne gospodarske aktivnosti koje su trenutačno radno intenzivnije. I u njima će poduzetništvo, uz primjenu novih tehnologija i ulaganja u ljude također dovesti do rasta kroz povećanje lakoće poslovanja, rasterećenja, znanstvenu i stručnu izvrsnost, komercijalizaciju inovacija, brendiranje, digitalnu transformaciju i primjenu novih tehnologija.
Za realizaciju ovog cilja potrebno je:
1) u kratkom roku povećati udjel izdataka za razvoj inovacija i novih tehnologija kako poticanjem istraživačkih i razvojnih aktivnosti poslovnog sektora tako i u okviru obrazovanja i znanosti;
2) nužno je u razumnom roku poticati projekte kojima bi se udvostručila zaposlenost istraživača u poslovnom sektoru, kako bi se približili barem razini od 50 % u odnosu na prosjek Europske unije;
3) programe potpore poduzećima treba još jače povezati s proizvodnim i procesnim inovacijskim aktivnostima, suradnjom inovativnih poduzeća te suradnjom s javnim i privatnim obrazovnim, znanstvenim i istraživačkim ustanovama i poduzećima;
4) poticati veće zapošljavanje mladih stručnjaka u gospodarstvu kako bi se osigurala pokretačka snaga za promjene prema gospodarstvu temeljenom na znanju i inovacijama
za Zagrebačku udrugu inovatora prof.dr.sc. Miljenko Šimpraga predsjednik udruge u lipnju 2025. godine
foto: https://zui.hr/