Ovo je putovanje kroz najljepše i najvrjednije krajolike Hrvatske - pred nama je dokument našeg vremena, bezvremenski nakladnički projekt istaknutog hrvatskoga pisca i njegovog savremenika i kolege značajnog hrvatskoga fotografa
Hrvatska je zemlja iznimne prirodne raznolikosti. Od planinskih masiva, gustih šuma i krških rijeka do močvara, jezera, otoka i morskih dubina, na relativno malom prostoru smjenjuju se krajolici koji su postali dijelom nacionalnog identiteta, ali i svakodnevnih turističkih razglednica Hrvatske. Iza poznatih prizora Plitvičkih jezera, Kornata, Velebita ili Kopačkog rita, međutim, kriju se mnogo slojevitije priče – o geologiji i životinjskom svijetu, ljudima i njihovim sudbinama, povijesti, tradiciji, ali i o izazovima s kojima se priroda danas suočava.
Upravo u takvo putovanje vodi knjiga Darija Majetića Dragulji Lijepe naše. Parkovi Hrvatske, novo izdanje nakladničke kuće Srednja Europa. Knjiga obuhvaća svih osam hrvatskih nacionalnih parkova i trinaest parkova prirode, no nije zamišljena kao klasični pregled zaštićenih područja prepun statističkih podataka i već dobro poznatih turističkih informacija. Umjesto toga, Dario Majetić tekstom, a Tomislav Marković fotografijom, čitatelja vodi kroz 21 priču u kojima se prirodni krajolik susreće s prošlošću, ljudima, kulturom i suvremenim problemima.
Jer prirodu nije uvijek moguće razumjeti samo pomoću brojki i podataka. Njezine posebnosti često se mogu istinski doživjeti tek izravnim susretom – hodanjem kroz šumu, promatranjem rijeke, usponom na planinu ili boravkom na mjestu na kojem se čovjek barem nakratko može odmaknuti od gradske svakodnevice. Dragulji Lijepe naše zato nacionalne parkove i parkove prirode Hrvatske promatraju kao mnogo više od turističkih odredišta. Oni su prostori u kojima se susreću prošlost i sadašnjost, materijalna baština i prirodni procesi, ljudska potreba da istražuje i osvaja prostor, ali i odgovornost da ga sačuva.
Takav pristup najbolje pokazuje i priča o Nacionalnom parku Plitvička jezera, jednom od najprepoznatljivijih simbola hrvatske prirode. Plitvice su prvi hrvatski nacionalni park, proglašen još 1949. godine, a tri desetljeća poslije uvrštene su na UNESCO-ov Popis svjetske prirodne baštine. No iza prizora šesnaest jezera, slapova i gustih šuma krije se fascinantna priča o sedri i prirodnim procesima koji su stvorili jedinstveni krajobraz. Upravo su sedrene barijere, nastale tijekom dugotrajnog i osjetljivog prirodnog procesa, ono što Plitvička jezera čini jedinstvenima.
Dario Matjetić i Tomislav Marković - Dragulji Lijepe naše, Parkovi Hrvatske
U knjizi se, međutim, ne staje samo pred najpoznatijim vidikovcima. Priča o Plitvicama širi se na cijeli okolni krajolik – prema Medvjeđaku i Ličkoj Plješivici, rijekama Korani, Slunjčici i Zrmanji te drugim prirodnim i povijesnim lokalitetima šireg područja. U taj se krajolik uklapaju i priče o ljudima, od Ivana Dominika Vukasovića, koji je Plitvice pod tim imenom prvi put spomenuo u pisanom dokumentu još 1777. godine, do istraživača Ive Pevaleka, čije su riječi o jedinstvenosti Plitvičkih jezera i danas možda najbolji sažetak njihove posebnosti: voda, jezera, slapovi i šume postoje i drugdje, ali Plitvice su samo jedne.
Knjiga pritom ne zaobilazi ni tamniju stranu odnosa čovjeka i prirode. Najveće hrvatske prirodne dragulje danas posjećuju milijuni ljudi, a njihova popularnost sa sobom donosi i ozbiljna pitanja. Masovni turizam, opterećenje infrastrukture, onečišćenje, gradnja i drugi oblici ljudskog utjecaja mogu ugroziti upravo ono zbog čega ljudi u ta mjesta i dolaze. Priča o Plitvicama zato je i priča o paradoksu suvremenog turizma: kako omogućiti ljudima da upoznaju prirodu, a istodobno je zaštititi od posljedica vlastite popularnosti?
To je jedno od pitanja koje se, na različite načine, provlači kroz cijelu knjigu. Nacionalni parkovi i parkovi prirode nisu samo prostori izvan svakodnevice, mjesta na koja odlazimo vikendom ili tijekom godišnjeg odmora. Oni su dio zajedničke prirodne baštine. Briga za zaštićene krajolike zato nije samo pitanje turizma, ekologije ili zakonskih propisa, nego i pitanje našeg odnosa prema prostoru u kojem živimo.
Ovo je stoga knjiga za sve koji Hrvatsku žele upoznati malo drukčije. Za one koji su već obišli neke od njezinih najpoznatijih prirodnih znamenitosti, ali žele znati što se krije iza razglednice. Za one koji tek planiraju putovanje. Za ljubitelje prirode, planinare i znatiželjnike, ali i za sve koji žele bolje razumjeti koliko su hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode jedinstveni – i koliko je važno da takvi ostanu.
Srednja Europa, d.o.o.
10000 Zagreb
srednja.europa@vip.hr
https://srednja-europa.hr/
O autorima
Dario Matjetić – autor teksta, novinar i urednik, dugogodišnji planinar i organizator sportsko-rekreativnih događanja, zaljubljenik u alpinizam, planinarenje, planinsko trčanje, biciklizam, ekspedicionizam. Obišao je gotovo sva gorja svijeta, među čime se ističu afričke planine Kilimanjaro, Jabel Toubcal, Mt Kenya, azijeske Pamir, Tien Shan, Himalaja, Kavkaz, sjevernoameričke Denali, južnoameričke Aconcagua i Cordiliera Blanca. Aktivan je u europskim Alpama gdje se popeo na dvadeset vrhova viših od 4000 metara.
Tomislav Marković – fotograf, precizni mehaničar, planinarenjem i amaterskom fotografijom bavi se skoro četiri desetljeća. Nagrađivan je na nekoliko foto natječaja i sudionik je mnogobrojnih skupnih izložaba na temu planina i fotografija prirode. Njegova fotografija „Ledene Plitvice“, koja je objavljena u ovoj knjizi, našla se u užem izboru za pobjedu u kategoriji Krajolici na natječaju National Geographica za 2025. godinu.
foto: Srednja Europa, d.o.o.