Poljoprivreda i prehrambena industrija ostaje prioritet Europske komisije za razdoblje od 2028. do 2034. godine

 

Poljoprivreda i prehrambena industrija strateški su sektori za Europsku uniju (EU), pružajući sigurnu i kvalitetnu hranu za 450 milijuna Europljana po pristupačnim cijenama i igrajući ključnu ulogu za europsku i globalnu sigurnost hrane. Istodobno su neophodni za održavanje gospodarstva i života u ruralnim područjima, kao i važan dio rješenja u zaštiti klime, prirode, tla, vode i bioraznolikosti koji su trenutačno pod stresom. Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) u središtu je europskog projekta i obvezala se prije više od 60 godina osigurati sigurnost hrane i istinski životni standard za poljoprivrednu zajednicu, u skladu s ciljevima Ugovora EU-a.

Takva je obveza danas jednako važna kao što je bila tada, jer se sektor EU-a suočava sa znatnim izazovima. Potreban je poticaj za sektore, jer je samo dio poljoprivrednika mlađi od 40 godina. Sektor je izložen klimatskim promjenama, gubitku biološke raznolikosti i društveno-gospodarskim pritiscima, koji ugrožavaju njegovu dugoročnu održivost i egzistenciju. Neujednačena globalna igrališta, neke uvozne ovisnosti i ranjivost na geopolitičke neizvjesnosti povećavaju dugoročnu neizvjesnost s kojom se suočavaju poljoprivrednici iz EU-a. Ulaganja su teško financirana jer su poljoprivredni dohodak po radniku i dalje znatno niži od prosječnih plaća u cijelom gospodarstvu (60 % u 2023.). Osim toga, teritorijalne neravnoteže i, nedovoljni pristup znanju i inovacijama, uključujući digitalna rješenja, doprinose padu privlačnosti sektora, posebno među mladima.

Ti izazovi čine javnu potporu potrebnom za sektor i istodobno pozivaju na snažan i prilagodljivi odgovor politike kako bi se osigurao konkurentan, otporan i održiv poljoprivredni sektor. Nadovezujući se na uspješne prethodne reforme kojima se ZPP stavlja na put politike temeljene na uspješnosti i tržišno orijentiranoj na uspješnost, ZPP se stoga mora nastaviti razvijati i izoštravati svoju sposobnost učinkovitog odgovora na promjenjivu globalnu, nacionalnu, nacionalnu i regionalnu situaciju, uključujući na razini poljoprivrednih gospodarstava.

Predsjednici država EU-a u više su navrata naglasili potrebu za povećanjem otpornosti poljoprivrede EU-a kako bi se osigurala dugoročna sigurnost opskrbe hranom, očuvala vitalnost ruralnih zajednica te prepoznala ključna uloga ZPP-a u postizanju tih ciljeva. Istodobno su naglasili važnost pružanja stabilnog i predvidljivog političkog okvira za potporu poljoprivrednicima u rješavanju ekoloških i klimatskih izazova.

Zajednička fotografija sa stručnog skupa na Agronomskom fakultetu

Inovacije ostaju temelj razvoja poljoprivrede

Kao i u drugim sektorima, poljoprivreda i ruralna područja trebali bi bolje iskoristiti inovacije kako bi poboljšali konkurentnost, održivost i otpornost. Nova tehnologija i znanje, posebno digitalne tehnologije, poboljšavaju učinkovitost resursa. ZPP i politika istraživanja i inovacija EU-a mogu značajno poboljšati konkurentnost i otpornost poljoprivrednog sektora. Slično tome, naglasak stavljen na digitalizaciju omogućuje povezivanje s programom EU-a i programa umjetne inteligencije, ali i ograničavanje opterećenja izvješćivanja.

Nacrt novog Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje od 2028. do 2034. koji najavljuje integraciju fondova Europske unije u okviru jedinstvene, koherentne strategije, s kohezijskom i poljoprivrednom politikom u središtu, EU je predstavila 16. 7. 2025. Da bi poljoprivreda ostala prioritet, za potpore dohotku poljoprivrednika i krizno upravljanje predviđen je namjenski proračun od oko 300 milijardi eura koji će prvenstveno uključivati:

• dodatna sredstva za istraživanje i inovacije u poljoprivredi;

• sve vrste plaćanja koje doprinose prihodima ili poslovnoj održivosti poljoprivrednika

• udvostručenu kriznu rezervu u odnosu na aktualnu ZPP  – 6,3 milijardi eura za sedmogodišnje razdoblje;

• pojednostavljena pravila financiranja za poljoprivredu;

• ojačanu transparentnost u pogledu krajnjih korisnika sredstava iz proračuna EU-a;

• jednostavniji i fleksibilniji sustav provedbe, koji će objediniti dva fonda iz sadašnja dva stupa;

• plaćanja po površini usmjerena na poljoprivrednike koji aktivno obrađuju zemljište;

• ograničavanje potpora za veća gospodarstva na maksimalno 100.000 eura, u potpunosti financirano sredstvima EU-a;

• naglašenu potporu mladim poljoprivrednicima i promicanje generacijske obnove –  uvođenje tzv. “startnog paketa” za pomoć mladima;

• novi model odgovornog upravljanja gospodarstvom (Farm Stewardship) za korisnike potpora dohotku koji zamjenjuje postojeći sustav uvjetovanosti;

• potpora ulaganjima i dalje će imati važnu ulogu;

• reviziju odredbi u Uredbi o zajedničkoj organizaciji tržišta, kroz jačanje EU školske sheme, zaštitu mesnih naziva i sastava proizvoda, mjere za jačanje otpornosti poljoprivrednih tržišta i zaliha u kriznim situacijama.

Prijedlog VFO za razdoblje od 2028. do 2034. posvećen poljoprivredi bit će dio Nacionalnog i regionalnog fonda za partnerstvo i planova i kojim će se utvrđivati posebna pravila koja su potrebna za usmjeravanje ZPP-a prema:

• ubrzanju inovacija - poboljšanju pristupa znanju i ubrzavanje digitalne tranzicije za uspješan poljoprivredni sektor jačanjem poljoprivrednih sustava znanja i inovacija;

• doprinosu ciljanoj potpori dohotku za poljoprivrednike i njihovoj dugoročnoj konkurentnosti;

• usmjeravanju potpore poljoprivrednicima koji aktivno doprinose sigurnosti hrane;

• gospodarskoj vitalnosti poljoprivrednih gospodarstava i posebnih sektora te očuvanju okoliša;

• poboljšanju privlačnosti struke i poticanje generacijske obnove, pomaganje u pristupu mladih i onih koji ulaze u profesiju, uključujući promicanje razvoja vještina, bolji pristup kapitalu i boljim radnim uvjetima;

• jačanje uloge poljoprivrednog i šumskog sektora za Klimatske mjere;

• pružanje usluga ekosustava, očuvanje biološke raznolikosti i prirodnih resursa;

• nagrađivanje poljoprivrednika tko radi s prirodom;

• poticanju premještanja prema održivijim metodama proizvodnje koje su prilagođene lokalnim uvjetima i isporučuju pravu ravnotežu ulaganja, poticaja i zahtjeva;

• poboljšanju otpornosti, sposobnost suočavanja s krizama i rizicima, pružanje snažnijih i ciljanijih poticaja poljoprivrednicima da smanje svoju ranjivost i izloženost rizicima, uključujući prilagodbu i razini poljoprivrednih gospodarstava i diversifikaciju proizvodnje, i

• poboljšanju radnih uvjeta i života u ruralnim područjima, pružanjem usluga pomoći i potpore za suradnju, razvoj poslovanja, dodanu vrijednost i projekte koji omogućuju ruralni razvoj.

U postizanju tih ciljeva, cilj je ostvariti puni potencijal strateškog planiranja jednostavnijim i fleksibilnijim okvirom politike kojim se poboljšavaju sinergije i komplementarnosti u svim sektorima. Novim višegodišnjim financijskim okvirom predviđena je za utjecajnu proračunsku potrošnju EU-a za poljoprivredu. Nadovezujući se na postojeći sustav koji se temelji na strateškim planovima, programiranje će imati koristi od daljnjeg razvoja uz istodobno osiguravanje usklađenosti i sinergija sa zajedničkim okvirom predviđenim potpunim skupom prijedloga VFO-a, posebno prijedloge Komisije za Uredbu o osnivanju Nacionalnog i regionalnog fonda za partnerstvo za razdoblje 2028.-2034. („Uredba NPRF-a”), prijedlog uredbe o zajedničkom okviru uspješnosti („Regulacija uspješnosti”), prijedlog Europskog fonda za konkurentnost i prijedlog za Okvirni program istraživanja. Što se tiče predpristupačne potpore, prijedlog za globalnu Europu pripremit će zemlje kandidatkinje uvođenjem potrebnih struktura za njihove poljoprivredne sustave kako bi se postupno uskladile sa ZPP-om.

Poljoprivreda je glavni doprinos globalnoj konkurentnosti EU-a

EU je veliki uvoznik robe i izvozni prvak za vrijednu poljoprivredu i prehrambene proizvode te stoga utječe na prehrambene sustave izvan Unije. Prijedlogom, u skladu s člankom 208. UFEU-a, uzimaju se u obzir ciljevi Unije za iskorjenjivanje siromaštva i održivi razvoj u zemljama u razvoju, posebno osiguravanjem da potpora Unije poljoprivrednicima nema ili minimalne trgovinske učinke.

Poljoprivreda i šuma pokrivaju 84 % područja EU. Sektor ovisi i o stanju okoliša i utječe na stanje okoliša. Posebni ciljevi u okviru ZPP-a, naravno, uključuju djelovanje u području zaštite okoliša i klime. Na primjer, ZPP doprinosi prilagodbi klimatskim promjenama i otpornosti na vodu, kao što su smanjenje rizika od poplava i upravljanje vodama kroz obnovu krajolika, uz potporu i inicijativa za zaštitu biološke raznolikosti i očuvanja. Slično tome, ZPP može podržati projekte obnovljivih izvora energije i biogospodarstvo, čime se doprinosi ostvarenju ciljeva energetske tranzicije i kruži EU-a.

ZPP podupire prihode za poljoprivrednike i stoga doprinosi poboljšanju socijalnih ciljeva i politika na nekoliko važnih načina: usmjeren je na poljoprivrednike kojima je to najpotrebnije, podržava različite društveno-kulturne karakteristike ruralnih područja EU-a, uključujući otvaranje radnih mjesta i dobre uvjete radnika u poljoprivrednim i ruralnim područjima. Potrebno je zaštititi krajnje korisnike i osigurati predvidljivost komponente potpore dohotku ZPP-a i usmjeriti i upravljati naporima potpore, što ovaj propis predviđa. Naposljetku, ZPP financira vještine i znanja za potporu poljoprivrednicima u njihovoj društveno-ekonomskoj, zelenoj i digitalnoj tranziciji. Ojačalo je poljoprivredno obrazovanje i mogućnosti cjeloživotnog učenja.

ZPP doprinosi koheziji i pravu na ostanak poticanjem raznolikog i otpornog ruralnog gospodarstva u ruralnim područjima, podržavajući, primjerice poslovne mogućnosti, agroturizam, infrastrukturu i biogospodarstvo putem svojih strategija LEADER-a. To je u skladu s ciljevima dugoročne vizije za ruralna područja, naglašavajući gospodarsku diversifikaciju u ruralnim sredinama za poljoprivrednike.

Poljoprivreda ima izravnu vezu s konceptom "jednog zdravlja". U tom pogledu, prijedlogom se osigurava skup instrumenata čiji je cilj osigurati visokokvalitetnu proizvodnju hrane, smanjenje upotrebe pesticida i antimikrobnih sredstava, poboljšanje uvjeta dobrobiti životinja, kao i biosigurnosne mjere na razini poljoprivrednih gospodarstava kako bi se spriječilo izbijanje štetočina i bolesti životinja.

Tekst: prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga

Foto: press https://zui.hr/