Svjetska ekonomija prolazi kroz dinamičnu transformaciju potaknutu tehnološkim inovacijama, demografskim promjenama i ekološkim izazovima. Tri teme koje smo danas razmatrali – umjetna inteligencija (AI), e-trgovina i nove industrije – predstavljaju ključne pokretače budućeg rasta. Ovaj esej sažima najvažnije spoznaje o njihovom utjecaju do 2035. godine.
Umjetna inteligencija: Novi temelj gospodarstva
AI postaje središnji element globalne produktivnosti, s projekcijama da će do 2035. doprinijeti $3–5 bilijuna godišnje. Ključni pokazatelji rasta uključuju eksploziju tržišne vrijednosti (s $200 milijardi 2023. na $1,5–2,5 bilijuna do 2030.), korporativna ulaganja (npr. NVIDIA i OpenAI) koja prelaze $100 milijardi godišnje, te revoluciju u sektorima poput zdravstva (CRISPR + AI dijagnostika), financija (algoritamsko trgovanje) i proizvodnje (autonomne tvornice).
Tržišna vrijednost globalne AI industrije prije pet godina iznosila je 62 milijarde dolara, da bi prošle godine skočila na 200 milijardi, a skromnija projekcija za 2030. iznosi 1,5–2,5 bilijuna dolara (Bloomberg, McKinsey). Optimistička inačica govori da je projekcija za 2035. tri do pet bilijuna dolara, ovisno o brzini usvajanja AI-a u zdravstvu, financijama i proizvodnji.
Faktori rasta industrije umjetne inteligencije su u širokoj primjeni generativnog AI-a (ChatGPT, Midjourney, Gemini), integracija AI-a u korporativne sustave (CRM, ERP, logistika), a osnovni izazovi uključuju regulaciju (EU AI Act), etičke dileme (pristranost algoritama) i energetsku potrošnju (AI data centri troše 10x više struje do 2035.).
Ulaganja u AI (venture kapital, korporativna ulaganja), trenutačno su na razini od 100 milijardi dolara, a pojekcija do 2035. predviđa 300 milijardi godišnje, čime umjetna inteligencija postaje temelj digitalne ekonomije.
Ako broj AI patenata uzmemo kao kriterij za mjerenje inovativnosti u impelentaciju umjetne inteligencije u gospodarstvo, SAD su bile i ostalu globali lider s 40 posto svih patenata u tom području. Slijedi Kina s udjelom od 30 posto i Europska unije s udjelom od 15 posto. Važno je napomenuti da Kina ima cilj da postane globalni lider u AI-u do 2030, za što je tamošnja vlada pripremila i ulaže 150 milijardi dolara.
Doprinos globalnom BDP-u do 2035, prema procjenama PwC-a i McKinseyja navodi da će AI sudjelovati 15–25 bilijuna dolara u globalnom svjetskom društvenom proizvodu BDP-u, što je 10 do 15 posto ukupnog svjetskog gospodarstva.
Najveći utjecaj implementacije AI tehnologija su očekuje u zdravstvu (smanjenje troškova dijagnostike), industrijskoj proizvodnji (automatizacija), financijama (algoritamsko trgovanje).
Zaposlenost i produktivnost su ekonomske varijable koje se danomice mijenjaju pred naletom umjetne inteligencije. Povećanje produktivnosti je očito, AI može povećati produktivnost rada za 20–40 posto do 2035, tvrdi McKinsey. To ima utjecaj na radna mjesta, jer prema istom izvoru, 30 posto može biti automatizirano (uglavnom rutinski zadaci). Stvorit će se više novih poslova (AI inženjeri, etički stručnjaci, data znanstvenici).
AI industrija već sada ima utjecaj sličan uvođenju interneta u 1990-ima, a do 2035. postat će najveći pojedinačni pokretač gospodarskog rasta. Ovisno o tehnološkom napretku i regulaciji, njen utjecaj može biti još veći.
E-trgovina: Dominacija digitalne potrošnje
Online trgovina danas čini više od 20 posto maloprodaje u razvijenim zemljama, a do 2030. očekuje se rast na 10 12 bilijuna dolara na globalnoj razini. Glavni trendovi e-trgovine su mobilna i društvena trgovina. Prema procjenama, TikTok Shop i livestream shopping dosegnut će 3 bilijuna dolara do 2030.
Automatizacija je transformirala suvremenu trgovinu. Dronovi, roboti i AI asistenti (poput ChatGPT Shop) smanjit će vrijeme dostave na manje od 2 sata u urbanim područjima. Regionalni lideri e-trgovine su Kina s 50 posto udjela u globalnom tržištu, SAD (Amazon/Walmart), i rastuća Azija (Indija, Indonezija).
E-trgovina (online retail) već godinama bilježi dvoznamenkasti rast, a trendovi poput mobilne trgovine, AI personalizacije i brže dostave dodatno će ubrzati njen razvoj.
Statista navodi da će se četvrtina ukupne maloprodaje odvijati posredstvom e-trgovine, a najbrži rast očekuje Aziju (Kina, Indija, JI Azija) i Latinsku Ameriku.
Nove industrije: Pokretači inovacija
Osim AI-a i e-trgovine, nove industrijske grane oblikovat će ekonomiju. Zelena energija na prvom mjestu. Solarne i hidrogenske tehnologije postat će trećina globalne energetike svijeta do 2035. godine. Slijedi svemirska ekonomija, komercijalna istraživanja (SpaceX) i rudarenje asteroida stvorit će tržište vrijedno milijarde dolara. Biotehnologija strahovito napreduje. Genetsko inženjerstvo (mRNA terapije) i sintetička hrana (umjetno meso) reducirat će troškove zdravstva i poljoprivrede.
Do 2035. godine, tehnološki napredak i digitalizacija bit će glavni katalizatori ekonomskog rasta. Ključne implikacije uključuju promjene na tržištu rada. Automatizacija će zamijeniti trećinu poslova, ali otvoriti nova zanimanja (AI inženjeri, etički stručnjaci). Sve to vodi u nestabilnosti. SAD, Kina i EU bore se za dominaciju u AI-u, čistoj energiji i svemirskoj industriji.
Navedeni trendovi nameću hitnu potrebu za prilagodbom – kako korporacija tako i pojedinaca. Oni koji danas ulažu u ove sektore bit će nosioci četvrte industrijske revolucije. Budućnost pripada onima koji kombiniraju inovacije, održivost i brzu adaptaciju. Što prije počnemo razumijevati ove promjene, to ćemo lakše iskoristiti njihov potencijal.
...
Tekst: Vidmir Raič
Ilustracija: generirana slika AI alatom ChatGPT