Strateški okvir i politička dimenzija
Gastech 2025 u Milanu svojim formatom jasno pokazuje da energetska pitanja više nisu samo tehnički izazovi nego i ključne geopolitičke teme. Strateška konferencija, kao središnji dio programa, okupila je ministre energetike, predsjednike vlada i izvršne direktore najvećih svjetskih kompanija kako bi raspravili sigurnost opskrbe, klimatske ciljeve i tranzicijske strategije. Za Hrvatsku i zemlje regije ovo ima poseban značaj jer odluke donesene na takvim forumima oblikuju pravce ulaganja, regulacije i međunarodnih sporazuma. Hrvatska, koja već posjeduje LNG terminal na Krku, dobiva priliku pozicionirati se kao energetsko čvorište za jugoistočnu Europu, ali i kao partner u europskoj strategiji smanjenja ovisnosti o ruskom plinu.
Tehničko-komercijalni dio konferencije u Milanu otvorio je prostor za rasprave o konkretnim tehnologijama, investicijskim modelima i inženjerskim rješenjima koja mogu ubrzati energetsku tranziciju. Za Hrvatsku i susjedne zemlje to znači pristup najnovijim znanjima o LNG infrastrukturi, vodikovim rješenjima i tehnologijama za smanjenje emisija. Predstavljene su inovacije u području digitalizacije i umjetne inteligencije, koje mogu poboljšati upravljanje mrežama, optimizirati potrošnju i povećati sigurnost opskrbe. Hrvatska energetska strategija, koja je već usklađena s europskim zelenim planom, može ovdje pronaći modele za integraciju novih tehnologija i učinkovitije korištenje obnovljivih izvora u kombinaciji s plinom kao tranzicijskim gorivom.
Posebni programi Gastech 2025, posvećeni inkluziji, raznolikosti i obrazovanju budućih lidera, naglašavaju važnost ljudskog kapitala u energetskoj tranziciji. Za regiju koja se suočava s odljevom stručnjaka i demografskim padom, ovo je podsjetnik da energetska sigurnost ne ovisi samo o infrastrukturi i investicijama, nego i o ljudima koji će te sustave održavati i razvijati. Hrvatska bi, kroz europske programe obrazovanja i istraživanja, mogla ojačati tehničke fakultete i istraživačke centre kako bi se pripremila za nove tehnologije i međunarodne projekte u sektoru energije.
Ekskluzivni prostori međunarodne suradnje
Gastech Energy Club, ekskluzivni dio konferencije, namijenjen ministrima i vodećim industrijskim liderima, otvorio je prostor za povjerljive razgovore i strateška partnerstva. Za Hrvatsku, sudjelovanje na ovakvim platformama znači priliku za pregovore o investicijama, dugoročnim ugovorima i infrastrukturnim projektima koji nadilaze nacionalne granice. U kontekstu europske energetske politike, koja sve više naglašava međusobnu povezanost država članica, Hrvatska bi mogla iskoristiti svoj geografski položaj i postojeću LNG infrastrukturu kako bi postala važna karika u opskrbi srednje i jugoistočne Europe.
S više od stotinu i šezdeset sesija i tristotinjak govornika, Gastech 2025 postao je platforma na kojoj se znanje razmjenjuje u realnom vremenu između industrije, znanosti i politike. Za Hrvatsku i regiju to znači mogućnost učenja iz iskustava zemalja koje su već implementirale napredne tehnologije za smanjenje emisija, skladištenje energije i razvoj vodikovih rješenja. Sudjelovanje hrvatskih energetskih kompanija, regulatornih tijela i akademske zajednice na ovakvim konferencijama ključno je za usklađivanje s europskim ciljevima klimatske neutralnosti i povećanje energetske sigurnosti.
Održan od 9. do 12. rujna 2025., forum Gastech u Milanu potvrdio je svoju ulogu kao ključna svjetska platforma za raspravu o budućnosti energije – posebno u kontekstu energetske sigurnosti, tranzicije, inovacija i geopolitičkih promjena. U fokusu su bili prirodni plin, LNG, vodik, klimatske i digitalne tehnologije, ali je posebna pažnja bila posvećena tome kako uskladiti pristupačnost, pouzdanost i dekarbonizaciju.
Globalni Energetski forum Gastech 2025
Chris Wright, američki ministar energetike, iznio je na marginama konferencije jasne poruke koje bi mogle oblikovati energetske politike Europe. Wright je naglasio da je “pristupačna, pouzdana i sigurna energija” prioritet, te je kritizirao dosadašnje subvencije za solarnu i vjetroenergiju kao neučinkovite u proizvodnji velike količine energije. (Reuters) On se založio i za uklanjanje regulatornih i trgovinskih barijera između SAD-a i Europe, posebno onih vezanih uz propise o metanu. Wright je rekao: „Postoji niz necarinskih barijera za koje mislim da su problematične za rast energije u Europi.“ ukazujući na tu regulaciju kao jednu od njih, izvjestio je Politico.
Chris Wright, 17. američki ministar energetike, na marginama sajma Gastech 2025 u Milanu. 10. rujna 2025., izjavio:
„Mi smo za energiju, bilo koju energiju koja je pristupačna, pouzdana i sigurna“, rekao je ministar Wright. „Ali vidjeli smo puno novca, zapravo najveće ulaganje u bilo koji izvor energije na svijetu, u posljednjih 10 godina bilo je u energiju vjetra, sunca i baterije -- zajedno ne čine baš 3% globalne energije.“
Rekao je da su poticaji „proizveli relativno malu količinu energije“.
Jedna od dramatičnijih izjava tiče se mogućnosti da se EU-u prekine ovisnost o ruskom plinu u vrlo kratkom roku: “Mislim da bi se to lako moglo učiniti u roku od 12 mjeseci, možda u roku od šest mjeseci,” rekao je Wright govoreći o zamjeni ruskih gasova ukapljenim prirodnim plinom iz SAD-a. Takva izjava signalizira veliku promjenu u geopolitičkom rasporedu energetskih tokova, s utjecajem na dobavljače, infrastrukturu i trgovinske ugovore u Europi.
Tijekom konferencije najavljeno je više od 20 memoranduma o razumijevanju i dogovora ukupne vrijednosti preko 60 milijardi USD u raznim segmentima vrijednosnog lanca energije – LNG, plin, vodik, klimatske tehnologije i AI. (gastechevent.com) To potvrđuje da se ne radi samo o diskusijama, nego o konkretnim investicijama i preslagivanju infrastrukture, opskrbe te političkih i komercijalnih ruta.
Implilkacije za Europu
Za Europu, Gastech 2025 donosi niz izazova, prilika i prijetnji. Prvo, ubrzavanje prelaska s ruske plinske ovisnosti na LNG – posebno onaj iz SAD-a – otvara mogućnosti, ali i rizike. Potrebna je infrastruktura za uvoz, regasifikaciju, transport i skladištenje, kao i diversifikacija izvora da se smanji izloženost geopolitičkim ucjenama. Na primjer, Reuters navodi kako je „talijanska kompanija Edison najavila je da namjerava zamijeniti dio ugovora za plin iz plinovoda LNG-om kako bi imala veću fleksibilnost u slučaju promjena u potražnji. Takva fleksibilnost može biti korisna i Hrvatskoj ako se ojačaju terminali, transportne rute i skladišni kapaciteti.
Drugo, regulacija vezana uz klimatske standarde, propise o metanu, mehanizme za granice ugljika (CBAM) i ESG okvire dobila je novu težinu. S jedne strane, Europa već ima relativno snažne regulatorne okvire, što može biti prednost u smislu usklađivanja s očekivanjima globalnih trgovinskih partnera. S druge strane, zahtjevi i pritisci – primjerice iz SAD-a – da se regulacije “olakšaju” ili da se prilagode kako bi uvoz LNG-a bio manje opterećen, stavljaju EU pred dilemu: ili zadržati stroge standarde za dekarbonizaciju, ili kompromitirati regulatorne ciljeve radi brze energetske sigurnosti i smanjenja cijena. Za Hrvatsku, to znači da sudjelovanje u transatlantskim ugovorima i nabavkama LNG-a zahtijeva da pravni i tehnički standardi budu usklađeni, i da investicije u terminale i logistiku isprate regulatorne zahtjeve.
Treće, pitanje cijene i tržišne stabilnosti. U Europi, pomoć potrošačima, subvencije, regulacija cijene plina i električne energije često su osjetljiva tema. S obzirom na Wrightove izjave da subvencije za sunce, vjetar i baterije “proizvode relativno malu količinu energije” te da se SAD neće više oslanjati na takve poticaje u velikoj mjeri, postoji rizik da će se promijeniti i tržišni uvjeti za obnovljive izvore energije uopće. Ako Europa ne osigura snažan regulatory i financijski okvir, moglo bi doći do kontrakcije ulaganja u obnovljive izvore zbog percepcije da su manje stabilni ili da ne donose brzu “povratnost”.
Četvrto, infrastruktura i suradnja među zemljama EU postaju ključni čimbenici. Zemlje poput Hrvatske, koje su u tranziciji, imaju potencijala da ostvaruju koristi od jačeg povezivanja energetskih mreža, plinskih koridora, LNG terminala, mogućnosti skladištenja i fleksibilnih trgovinskih ruta. Europski cilj – osigurati da zemlje bez velikih domaćih izvora ili terminala ne budu energetski marginalizirane – stvara prostor za strateške investicije, ali i za partnerske projekte unutar EU i s vanjskim dobavljačima.
Globalni Energetski forum Gastech 2025
Peto, dugoročno planiranje u pogledu vodika i klimatskih tehnologija ostaje imperativ. Dok se plin i LNG vide kao važni mostni elementi, Europa je postavila ambiciozne ciljeve (klima neutralnost do 2050.). Da bi se ti ciljevi ostvarili, potrebni su znatni pomaci u tehnologijama hvatanja i skladištenja CO₂ (CCS/CCUS), u smanjenju emisija metana, u razvoju zelenog vodika te u poticanju digitalizacije i AI-rješenja za učinkovitije upravljanje energijom. Hrvatska i druge srednjoeuropske zemlje mogu iskoristiti EU fondove, instrumente kohezijskog financiranja, partnerstva i inovacijske programe kako bi nadoknadile zaostatke u infrastrukturama i tehnologijama.
Hrvatska ne smije čekati
Za Hrvatsku, učinci konferencije Gastech 2025 mogu se sagledati kroz niz prilika ali i nužnih prilagodbi. Prvo, Hrvatska bi mogla razmotriti mogućnost jačeg ulaska u LNG lance — bilo u uvoz, skladištenje ili transport — kako bi se smanjila ovisnost o uvozu plinovodima iz regije, koji su podložni geopolitičkim poremećajima. Ako se izgradi ili proširi LNG terminal (ili terminali) na Jadranu, to bi omogućilo fleksibilnost, sigurnosne zalihe, te bolju tržišnu poziciju u EU-konfiguracijama.
Drugo, regulacije i prilagodba zakonodavstva: Hrvatska će morati osigurati da njeni standardi za emisije metana, klimatske regulacije, zahtjevi za ESG redovito budu ažurirani i usklađeni s EU direktivama, ali i da administrativna barijera ne bude previsoka za strane i domaće investitore. Jesmo li spremni brzo izdavati dozvole, razvijati projekte čistih tehnologija, vodika, CCS-a? To su pitanja koja se moraju aktivno adresirati.
Treće, partnerstva i financijska sredstva: Hrvatska ima pristup EU-instrumentima, fondovima za dekarbonizaciju, infrastrukturnim programima, te bi mogla iskoristiti međunarodne memorandume i investicije koji su najavljeni na Gastech-u. Ulaganja od desetaka milijardi dolara i novi ugovori pokazuju da globalni kapital traži stabilne, transparentne i profitabilne prilike. Ako Hrvatska pruži takav ambijent — pravnu stabilnost, regulatornu predvidivost, jasan klimatski okvir — može privući dio tih investicija.
Četvrto, energetska tranzicija zahtijeva političku i društvenu dinamiku: u Hrvatskoj, kao i drugdje u Europi, mora se voditi javna i politička debata o tome što znači energetska pristupačnost – cijene za krajnje potrošače, socijalne implikacije energetske krize, održivost i zaštita okoliša. Wrightove poruke sugeriraju da će energetska politika u budućnosti manje imati poticaje i subvencije kao glavni alat, a više se oslanjati na tržišne mehanizme, investicije i učinkovitost. To može značiti da će se trošak tranzicije dijelom prebacivati na potrošače, pa je plan socijalne komponente nužan.
Gastech 2025 potvrdio je da se energetska karta Europe – i svijeta – ponovo konfigurira: LNG, plin, vodik i tehnologije koje smanjuju emisije postaju ključne karike u vremenu kad se geopolitičke linije sve više isprepleću s klimatskim ciljevima. Za Europu, i za Hrvatsku osobito, to znači da se ne smije čekati – prilagodbe, infrastrukturni projekti, regulacije i investicije moraju se događati sada, ako se želi iskoristiti val koji je već u pokretu. Da bi se osigurala energetska sigurnost i da bi se ispunili klimatski ciljevi, potrebna je jasnoća u politici, partnerstva i sposobnost da se fleksibilno reagira na promjene na tržištu, ali i da se ne izgubi iz vida krajnji cilj: održiva, pristupačna i pouzdana energija za građane i gospodarstvo.
Tekst: Vidmir Raič
Fotografije: Petar Kolovrat