Godinama je online kupnja s platformi poput Temu, Shein i AliExpress europskim potrošačima omogućavala pristup iznimno jeftinim proizvodima iz Kine i drugih trećih zemalja. Međutim, Europska unija od 1. srpnja uvodi jedan od najvećih zaokreta u pravilima internetske trgovine posljednjih godina. Ukida se oslobođenje od carina za pošiljke vrijednosti manje od 150 eura koje ulaze u EU putem e-trgovine, čime Bruxelles pokušava odgovoriti na eksplozivan rast globalne online trgovine, ali i na sve izraženije probleme nelojalne konkurencije, sigurnosti proizvoda i preopterećenosti carinskog sustava.
Nova pravila izravno će pogoditi milijune europskih potrošača koji svakodnevno naručuju robu izvan Europske unije. Posebno će se to osjetiti u Hrvatskoj, gdje je kupnja preko kineskih online platformi posljednjih godina postala dio svakodnevice, ponajviše zbog nižih cijena odjeće, sportske opreme, elektronike i raznih kućanskih proizvoda.
Prema odluci Vijeće Europske unije iz veljače ove godine, do uspostave novog Centra EU-a za carinske podatke, što se očekuje 2028. godine, uvodi se privremena paušalna carina od tri eura po tarifnoj kategoriji artikala unutar paketa iz trećih zemalja.
Eksplozija jeftinih paketa iz Kine promijenila europsko tržište
Europske institucije posljednjih godina sve otvorenije upozoravaju da je postojeći model postao neodrživ. Broj malih paketa koji svakodnevno ulaze u Europsku uniju doslovno je eksplodirao. Prema podacima Europske komisije, tijekom 2024. godine u EU je stiglo čak 4,6 milijardi pošiljaka male vrijednosti, a više od 90 posto dolazilo je iz Kine. Već godinu kasnije brojka je dodatno porasla na 5,8 milijardi paketa, što predstavlja rast od 26 posto u samo jednoj godini.
To praktično znači da je u Europsku uniju tijekom 2025. svakodnevno ulazilo gotovo 16 milijuna malih paketa. Velik dio njih odnosio se upravo na ultra-jeftine proizvode koji su zahvaljujući dosadašnjem sustavu mogli ulaziti bez carinskih davanja ako je vrijednost pošiljke bila manja od 150 eura.
Europski trgovci i logističke kompanije godinama su upozoravali da takav model stvara ozbiljnu tržišnu neravnotežu. Dok domaći trgovci posluju prema strogim europskim pravilima, plaćaju poreze, carine, troškove rada i regulatorne zahtjeve, veliki broj proizvoda iz trećih zemalja ulazio je na tržište po znatno povoljnijim uvjetima.
Dodatni problem predstavljao je i fenomen umjetnog snižavanja deklarirane vrijednosti pošiljki. Europska komisija procjenjuje da je čak 65 posto malih paketa bilo podcijenjeno kako bi se izbjegla carinska davanja.
Hrvatski građani masovno kupuju izvan Europske unije
Najnovije istraživanje Hrvatska gospodarska komora potvrđuje koliko je online kupnja iz trećih zemalja postala raširena među hrvatskim građanima. Čak 79,5 posto ispitanika izjavilo je da je u posljednja tri mjeseca kupovalo proizvode putem internetskih stranica izvan Europske unije. Većina ih je pritom kupila između tri i pet proizvoda.
Najčešće naručivane kategorije su sportska oprema, odjeća i obuća, no velik udio otpada i na dodatke prehrani, kozmetiku i igračke. Upravo te kategorije proizvoda europske institucije smatraju posebno osjetljivima kada je riječ o sigurnosti, zdravstvenim standardima i kontroli kvalitete.
Direktorica Sektora za trgovinu HGK, Maja Bogović upozorila je da hrvatski potrošači i dalje nedovoljno provjeravaju sigurnosne karakteristike proizvoda koje kupuju online. Prema rezultatima istraživanja, čak 42,4 posto ispitanika ne provjerava sigurnosne upute niti CE oznake koje potvrđuju usklađenost proizvoda s europskim propisima.
To je posebno važno jer su europske inspekcije posljednjih godina više puta upozoravale na povećan broj nesigurnih i neusklađenih proizvoda koji dolaze s udaljenih tržišta. Prema procjenama europskih institucija, između 60 i 65 posto određenih kategorija uvoznih proizvoda, uključujući kozmetiku i zaštitnu opremu, ne zadovoljava europske sigurnosne standarde.
Nova pravila donose skuplju kupnju, ali i veću kontrolu
Za prosječnog hrvatskog potrošača nova pravila znače vrlo konkretne promjene. Proizvodi koji su dosad ulazili bez carinskih troškova sada će biti opterećeni dodatnim davanjima. Iako se pojedinačna pristojba od tri eura na prvi pogled ne čini velikom, kod većeg broja artikala i jeftinijih proizvoda ona može značajno povećati ukupnu cijenu kupnje.
Primjerice, kupnja nekoliko jeftinih modnih dodataka ili sportskih rekvizita s kineskih platformi više neće imati istu cjenovnu prednost kakvu je imala posljednjih godina. Posebno će pogođene biti narudžbe male pojedinačne vrijednosti, koje su upravo i činile okosnicu poslovnog modela mnogih globalnih platformi.
Istodobno, Bruxelles želi postići i širi politički cilj. Europska unija pokušava ojačati vlastitu ekonomsku i trgovinsku autonomiju u trenutku kada kineske online platforme agresivno osvajaju europsko tržište. Novi carinski model zato nije samo fiskalna mjera, nego i dio šire strategije zaštite europske industrije, trgovine i potrošača.
Carinska reforma dio je puno veće europske transformacije
Ukidanje oslobođenja za pakete ispod 150 eura samo je prvi korak velike reforme europskog carinskog sustava. Europska unija paralelno radi na stvaranju potpuno digitaliziranog sustava nadzora robe kroz novi EU Customs Data Hub, centraliziranu platformu koja bi trebala objediniti podatke o svim pošiljkama koje ulaze na europsko tržište. Sustav bi trebao postati operativan 2028. godine.
Cilj reforme je ubrzati obradu pošiljaka, povećati učinkovitost carinskih kontrola i smanjiti mogućnosti prijevara. Trenutačno europske carinske službe fizički uspijevaju pregledati manje od jedan posto svih pošiljaka koje svakodnevno ulaze u EU, što jasno pokazuje koliki je logistički pritisak stvorio boom globalne online trgovine.
Uz to, Europska unija sve otvorenije govori i o sigurnosnim rizicima. Velik broj jeftinih proizvoda koji dolaze iz trećih zemalja povezuje se s problemima kvalitete, krivotvorinama, nesukladnim elektroničkim uređajima, opasnim dječjim igračkama i proizvodima koji ne zadovoljavaju europske ekološke standarde.
Hrvatski potrošači ulaze u novo razdoblje online trgovine
Razdoblje ultra-jeftine online kupnje bez ozbiljnijih carinskih prepreka polako završava. Hrvatski građani, kao i ostatak Europe, ulaze u novu fazu digitalne trgovine u kojoj će cijena proizvoda sve više uključivati i troškove regulatornog sustava, sigurnosnih provjera i carinske obrade.
Za dio potrošača to će značiti skuplju kupnju i manji interes za naručivanje sitnih proizvoda iz Kine. Za domaće i europske trgovce nova pravila predstavljaju pokušaj vraćanja ravnopravnijih tržišnih uvjeta. A za Europsku uniju riječ je o pokušaju da uspostavi veću kontrolu nad golemim valom robe koji svakodnevno ulazi na zajedničko tržište izvan europskih granica.
....
Tekst i infografika: Vidmir Raič
Foto: Petar Kolovrat