*Nonsensne pjesme ili pjesme besmisla oslobođene su stroge logike i jezičnih pravila, a koriste se ritmom, igrom riječi i maštom kako bi stvorile novi, zaigrani svijet. One nisu besmislene, već namjerno manipuliraju normama radi humora.
Sloboda
Kad me pitaju kako sam postala pjesnikinja, sliježem ramenima. A kad bolje razmislim, pitanje bi trebalo glasiti: kako se pjesnikinja iz mene oslobodila. Dogodilo se to u mojim formativnim godinama, kada sam upoznala pjesnika svog života koji mi je rekao da kavez nije zaključan. Otvorila sam i oslobodila sam se.
Prvu njegovu zbirku (Štihovi)imala sam u rukama 1969., dakle u vrijeme bjelosvjetske najave newageovskog Doba Vodenjaka, tj. zajedništva, nesputanih ideja, sklada i svjetla ili, kako kaže pjesma:
"Harmony and understanding/ Sympathy and trust abounding".
U Woodstocku se održavao festival "mira i glazbe", dok se u našim kinima prikazivao film Višnja na Tašmajdanu. Prvi ljudi su se prešetavali po Mjesecu, Lennon je, u znak prosvjeda protiv britanske politike prema Vijetnamu i Biafri, vratio titulu koju mu je kraljica bila dodijelila, u Pragu se spalio student Jan Palach, a u Jugoslaviji je proradio prvi studentski radio (Študent).
Neš
Gornja riječ slobodno se može pročitati kao glagol, ali usput je i američko prezime napisano po Vuku. Tome prezimenu grad Nashville u državi Tennessee duguje ime, a svjetska poezija duboki naklon.
Ogdena Nasha (1902. 1971.), na prostoru bivše države upoznali smo zahvaljujući profesorici anglistike Ranki Kuić, ali poglavito zahvaljujući nenadmašnim prepjevima Dragoslava Andrića.
Ogden Nash - Štihovi i smešna smeša
Nashova popularnost u nas je bila prekonoćna. Iste godine kad je objavljena prva knjiga, bila je premijera kazališne predstave Pišem, pišem štihove (po istim štihovima), a godinu dana nakon toga, pjesme su bile adaptirane u TV filmu Muškarci, žene, deca, životinje i ostalo. Na sve strane ih se prepisivalo, recitiralo i pjevalo.
Zatim smo upoznali i originale u našim knjižnicama(The Old Dog Barks Backwards), u songovima, na internetu. Po drugi put smo se smijali spominjanju sapuna, u prijevodu vezanom uz plakar, a u originalu uz operu (soap... opera). I sama sam pokušavala prepjevati ovo:
"O Adolescence, O Adolescence, I wince before thine incandescence."
Pa iako sam odavno pomišljala da mladost ne traje vječno, uz Nasha sam se mogla ne samo osloboditi nego i utješiti:
"Ama, vrlo važno, kao da je nekom uopšte stalo da bude mlad, svaki glupak može da bude mlad ako je rođen za poslednjih četrdeset godina“.
A zahvaljujući Nashovim "internim saopštenjima", mogla sam se i nasmijati mnogočemu, recimo ljudima koji
..."su prosto izgubljeni kad se voze autobusom a kondukter im još nije uzeo pare".
Tako uz Nashovog hipohondra, pesimista i mrzovoljka, čitatelj postaje sve suprotno:
Njegov je zubar najzubobolniji/ Njegov je lekar najizokolniji
Njegovi simptomi su najkobniji/ Njegovi bolovi ponajgrobniji
Njegovi virusi najciničniji/ Svemu poznatom najnesličniji
[...] Njegov je kelner najprotivgostiji/ Taksist kog zove najvandužnostiji
Njegovi pehovi naj su složniji/ Pa je od jutra najlevonožniji."
Jer Nash je toliko duhovito mudar i mudro duhovit, da ga nazivaju "mudrom šekspirovskom ludom i prorokom sa golicavim ostvama, pa čak i Voltom Vitmenom u delirijumu." S druge strane, običan je i običnoživotno mudar:
"Ko sreći u braku teži, Nek čuje savet sveži: Kad nisi u pravu - priznaj, Kad god si u pravu — zaveži."
Ali Ogden Nash nije samo zabavljao, nije samo demolirao i dekonstruirao formu, on je ponudio drugačije poglede, nove veze i neočekivana rješenja. Kad su se vrana i orao našli sami na santi leda, ona mu se otvoreno ponudila, u nedostatku adekvatnog seksualnog partnera. A u pjesmi za djecu, ogromni medvjed nije pojeo Isabel, nego je ona ("tiho") pojela njega. U pjesmi Priča o trinaestom katu, opisan je hotel sa dizalom koje nas može dovesti do trinaestog, nepostojećeg kata, gdje tijela žrtava (iako su im se duše popele u visine), ostaju vezana s tijelima ubojica.
"When life is extinct each corpse is linked / To its gibbering murderer,/ As a chicken is bound with wire around/ The neck of a killer cur."
Kod Nasha je očuđujuća i činjenica da naizgled nema pravila, naizgled je sve zaigrano i bezazleno, ali gotovo svugdje postoji satira, primjedba i prigovor. Primjerice, 1938. je ljudski pecnuo Japance zbog njihove ekspanzionističke politike:
"Bonton Japanca moram da volim — Redovno kaže ,,Izvin’ ga, molim“. Čim ti je nezvan u baštu stao, Nasmešen kaže „Baš mu ga žao“; Stalno se klanja, smeši do sutra, I zove svoje sve unutra;
Smeši se, klanja, s tobom se prašta: „Tako mu žao, sad moja bašta“."
Nashova šarena bašta ponekad podsjeća na Carrolovu Zemlju čudesa, ponekad na humoreske Ephraima Kishona ili na poetske svjetove njegovih prethodnika ili suvremenika, ponekad na čitateljevo vlastito dvorište, ali baš nikad nije kopija već viđenog. Zato počesto stječemo dojam da nas je zgrabio i proskrozirao, no mi njemu nikako da stavimo soli na rep.
I ako smo pomislili da znamo na što je mislio kad je rekao lama, on će nas izuti iz cipela svojim neobuzdano duhovitim slikama i svojom beskrajno mudrom, djetinjom idejom.
"USTAJEM SAD I IDEM
Čak u Tibet / Živi lama, / Nema tata, / Nema mama.
Nema žena, / Nema deca, / Jok mu treba / Streptomeca.
Nema sapun, / Nema plakar, / Ne zna najlon, / Ne zna bakar.
Nema šlager, / Nema rok, / Ne zna Presli,/ Bitls jok.
Nema desni, / Nema zubi, / Ne zna pasta / Pa u tubi.
Voli seče / Kad se brije, / Baš ga kosa / Briga nije.
Ne zna šljoka/ Kao neko, / Nema bonton, / Pije mleko.
Ne zna šta je / Klozmetika, / Nema kola / Da se slika.
Nema štampa/ I te stvari, / Nepotrošač / To je stari.
Taj sebičnjak / Samo drema, / Nema pojam / Ni šta nema.
Zato, zarez,/ Kažem svim, / Idem nađem / Družim s njim."
Malo teorije
Igra riječima iskorištava višestruka značenja pojma ili riječi sličnog zvuka za namjeravani humoristični ili retorički učinak. Prema K. Bagiću, "Igra riječima pojavljuje se u anegdoti, vicu, humoresci, komediji, dječjoj i jezičnoj poeziji, polemici, uopće u tekstovima kojima je cilj nasmijati i zabaviti. Iza nje stoji intelektualna aktivnost koja krši konvencije i čija su obilježja neobaveznost, neočekivanost, lucidnost, lakoća. Njezini konkretni učinci su vedrina, komičnost, ironija, iznenađenje."
Međutim, igre riječima često nemaju smisla kada se tumače izvan konkretnog konteksta. Tako dolazimo do poigravanja smislom nazvanog nonsens (prema francuskom izrazu za nesmisao, besmislicu, glupost).
No važno je zapaziti da, iako nas zabavljaju, nasmijavaju i oduševljuju jer su netočni i iščašeni, nonsensni stihovi su najčešće pravilno organizirani pa njihova urednost i poslušnost stoji u suprotnosti s neposlušnim sadržajem te neposlušni smisao čini još naglavačkijim i ludističnijim.
I dok odrasli od antike do danas lagano napreduju u smišljanju nonsensa, za djecu je on prirodan i lako stvoriv pa se vještina pjesnika ovakve poezije može procijeniti stupnjem prihvaćenosti od strane najmlađih čitatelja (slušatelja) i sami autori se često obraćaju baš njima.
Hrvatska
U hrvatskoj književnosti za djecu, prekretnica u pravcu zaigranosti i slobode dogodila se još (ili tek) 1956., pojavom pjesničke zbirke Prepelica Grigora Viteza. Također je zanimljiva sličnost nonsensnih pjesama Viteza i njegovog nešto mlađeg američkog kolege Shela Silversteina, jer su stvarali ne znajući jedan za drugoga.
Za primjer evo Vitezove pjesme U popovoj barci:
U popovoj barci / Pjevali magarci, / Ali pop se šulja / I barku zaljulja, / Potopi se barka / Sred duboka jarka, / Sve magarce izbavili / Samo tebe ostavili.
Nadalje smo, sami ili uz Nasha, otkrili mogućnost fonetske i leksičke igre riječima, mogućnost rimovanja neispravnih riječi ili iznenađujućih asocijacija te smo pokušavali s konstrukcijama i nadogradnjama u vlastitom jeziku.
Naši selebriti po tom pitanju su jamačno Zvonimir Balog (Nevidljiva Iva, Ja magarac, Jednodžeki Ok) i Luko Paljetak (Miševi i mačke naglavačke), ali mislim da je mene najviše obodrio Pajo Kanižaj. U pjesmi Pravil za pis-pis, on kaže:
"sam ja smije / pisat tak / a ti piši / ispravak.“
Žalost-na, i Nash i njegovi veliki sljedbenici u hrvatskom književnom korpusu su preminuli (ON 1972., Balog 2014., Kanižaj 2015., Paljetak 2024.) i zvjezdana prašina koja se vila za njihovim djelima polako se sliježe.
Ali evo mene, prevalila sam sedamdesetu i tek ili već se zahuktavam, poput Nashovog lirskog subjekta u dilemi
"Je l’ mi to duh sazreva kasno Ili rano senili?"
Ako vas zanima
*Age of Aquarius - The 5th Dimension (lyrics) HD - YouTube
https://www.youtube.com/watch?v=ajgeaOt_HTQ
*Književne novine, 08. 06. 1968., str. 10 — Pretraživa digitalna biblioteka
https://pretraziva.rs/prikaz/knjizevne-novine/1968-06-08/10
*Neš, Ogden. Štihovi. izbor i prevod Dragoslav Andrić ; predgovor Brana Crnčević. Beograd : Kultura, 1969.
*Neš, Ogden. Smešna smeša. Izbor i prevod Dragoslav Andrić; Predgovor Brana Crnčević; Ilustracije Dušan Ristić. Beograd, Beogradski izdavačko- grafički zavod, 1972.
*Neš, Ogden. Štihovi i smešna smeša. prevod Dragoslav Andrić. Beograd, Beogradski izdavačko- grafički zavod, 1977.
*Ogden Nash – I Will Arise and Go Now | Genius
https://genius.com/Ogden-nash-i-will-arise-and-go-now-annotated
*Good Morning Travellin' Penguin: The Old Dog Barks Backwards - Ogden Nash.
https://travellinpenguin.blogspot.com/2014/04/the-old-dog-barks-backwards-ogden-nash.html
*OGDEN NASH -- MASTER OF PACE AND RHYME
https://www.theattic.space/home-page-blogs/2019/3/14/master-of-pace-and-rhyme
*Ogden Nash - Poems by the Famous Poet - All Poetry.
https://allpoetry.com/Ogden-Nash
*NONSENSNO PJESNIŠTVO U KONTEKSTU HRVATSKOG DJEČJEG PJESNIŠTVA - lucija_pauk.pdf.
https://repozitorij.ffst.unist.hr/object/ffst:2856/FILE0
*Bagić, K. (2010). Jezični ludizam. Vijenac: novine Matice hrvatske za književnost, umjetnost i znanost, 426. Zagreb: Matica hrvatska.
*Zalar, D.; Lipovac, S. (2016). Nonsens u stihovima Grigora Viteza i Shela Silversteina. Zbornik radova sa znanstvenoga kolokvija povodom 70. obljetnice rođenja i znanstvenoga doprinosa Stjepana Hranjeca. Zagreb: Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 41-53.
*Vitez, Grigor. Nevidljive ptice. Zagreb: Mozaik knjiga, 2002.
*Kanižaj, Pajo. 3čave pjesme; [ilustracije Ivica Antolčić...[et al.]; Zagreb : Alfa, 1993.
napisala: Mirjana Mrkela u srpnju 2026. godine
Mirjana Mrkela rođena je 1955. godine u Beogradu, i slijepa je osoba. U mladosti se preselila u Zadar i tamo završila gimnaziju. Danas živi u Zadru gdje se aktivno bavi i pisanjem. Članica je Hrvatskog društva pisaca, Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade (Klub prvih pisaca) te udruge Zapis – Zadarski Pisci.
Mirjana Mrkela piše priče, pjesme, romane i drame. Tekstovi su joj objavljeni u mnogim časopisima, ali i nekim udžbenicima. Također su se izvodili na Hrvatskom radiju, a mogu se pronaći i na Internetu.
Mirjana Mrkela također je i stalna suradnica dvomjesečnika Riječ slijepih te internetskog časopisa Kvaka. Do sada je objavila devet naslova, od kojih je roman “Dragi Olivere” ovjenčan Nagradom Grigor Vitez, za najbolji književni tekst u 2012. godini.
2013. godine Mirjana Mrkela objavila je zbirku poezije “Ljubavne pjesme”, a 2016. godine zbirku priča za djecu “Vrabac” i zbirku poetičnih priča za djecu “U zemlji Plaviji”.
Objavila je knjige:
Dragi Olivere. roman, 2012.
Ljubavne pjesme. poezija, 2013.
Mea mlađa sestra, roman za tinejdžere. Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade, Zagreb, 2014.
Moja Zadarska čitanka, zbirka za djecu. Hrvatsko kulturno društvo Napredak Zadar, 2014.
Upoznaj izume Fausta Vrančića, didaktičke kartice. Naklada Nika, Zagreb, 2015.
Putovanje naslijepo, putopisi, Naklada Bošković, Split, 2016.
U zemlji Plaviji, poučne priče, Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade, Zagreb, 2016.
Vrabac, priče za djecu, Naklada Nika, Zagreb, 2016.
Bob bobić mahuna, ilustrirana zbirka priča. Naklada Iris Illyrica, Zagreb, 2017.
Tun pristani, kapitane, slikovnica. Viteško udruženje Kumpanjija / Narodna knjižnica Blato, Blato, 2017.
Koto u urom, književno-likovna mapa, Matica Zadrana / Naklada Nika, Zadar/Zagreb, 2017.
Stand here, Captain!, slikovnica, prijevod Fanika Arnautović. Narodna knjižnica Blato, Blato, 2018.
Mi smo dva svijeta, zbirka pjesama. Shura Publications, Opatija, 2018.
Upoznajte prirodne ljepote Zadarske županije, informativno-edukativne kartice. Naklada Nika, Zagreb, 2018.
Dinosauri nisu nestali, zbirka pjesama za djecu. Naklada Iris Illyrica, Zagreb, 2019.
Dinosaurusi nisu nestali, zbirka pjesama za djecu. Nova poetika, Beograd, 2020.
Alisa kod Andersena, roman za djecu. Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade, Zagreb, 2021.
Botanika i tropjesma, zbirka pjesama. Biakova d.o.o., Zagreb, 2021.
Optimist oko Zadra, slikovnica, ilustrirao Marin Franić. Panacea d.o.o., Zadar, 2021.
Kozonoga, slikovnica, ilustrirala Katarina Radošević Galić. Mala zvona, Zagreb, 2025.
Njezina važnija djela su Kornjača bundašica (radio igra za djecu), Dragi Olivere (roman za djecu), Ljubavne pjesme (zbirka pjesama), Mea mlađa sestra (roman za tinejdžere), Moja zadarska čitanka (zbirka za djecu), Upoznaj izume Fausta Vrančića (didaktičke kartice), Bob, bobić, mahuna (zbirka bajki).
....
ilustracija: naslovnica knjige Frederic Ogden Nash Beogradski izdavačko-grafički zavod (1977.)