U testu koji objavljujemo donosimo veliku analizu koji su sačinili stručnjaci renomiranog europskog portala za politička pitanja Politico o protekloj 2024 i budućoj 2025, godini. Politico je vodeći internetski portal koji se fokusira na politiku, političke strategije i procese donošenja odluka unutar Europske unije. Od svog osnutka, Politico je postao nezaobilazan izvor informacija za novinare, političare, lobiste i sve one koji se interesiraju za europsku političku scenu. Zanimljivo je da analizu započinju i završavaju pitanjem klimatskih promjena, odnosno tezoba da bi „politička pitanja „mogla biti zasjenjena prijetnjom koju predstavlja svijet koji postaje sve topliji, a koja se nadvija nad budućnošću čovječanstva”. Unatoč mnoštvu upozorenja znanstvenika i međunarodnih organizacija, zemlje još uvijek ne uspijevaju obuzdati globalno zatopljenje - i, ako je vjerovati njegovoj retorici, Trumpov drugi mandat mogao bi dodatno oslabiti međunarodne napore.
Rat, rat i još jedan rat
S više od 44.500 mrtvih Palestinaca i procjenjuje se da će još 105.000 biti ranjeno, prema Ministarstvu zdravstva koje kontrolira Hamas, humanitarna cijena rata između Izraela i Hamasa nastavlja rasti. Geoprostorni analitičari procjenjuju da je gotovo 60 posto zgrada u Pojasu Gaze vjerojatno bilo oštećeno do studenog 2024., što znači da mnogi od 1,9 milijuna interno raseljenih osoba tamo neće imati dom u koji bi se mogli vratiti.
Rat između Izraela i Hamasa povećao je neprijateljstva u cijeloj regiji, s ubojstvima, bombaškim napadima i baražnim projektilima koji su proxy sukob Irana i Izraela prelili u regionalne političke odnose i stare sukobe. Nakon gotovo godinu dana razmjene raketnih napada, sukob između Izraela i Hezbollaha dosegao je vrhunac u listopadu, izraelskom kopnenom invazijom na južni Libanon, iako su napadi značajno smanjeni nakon sporazuma o prekidu vatre.
U susjednoj Siriji, dramatično svrgavanje režima Bashara Assada, brzo praćeno izraelskim zračnim napadima na zalihe oružja u zemlji i dolaskom kopnenih snaga preko demilitarizirane zone, povećalo je neizvjesnost u regiji, nastavlja Politico analizu Bliskog Istoka.
Rat u Ukrajini iscrpljuje i agrosora, Rusiju, ali i Europu i cijeli svijet
S druge strane, na samom kraju Europe nastavlja se ruski rat u Ukrajini. Ukrajinci su 2024. upisali neke uspjehe, postavši dominantna sila u Crnom moru unatoč maloj mornarici zemlje i pokrenuvši protuofenzivu na rusku regiju Kursk u kolovozu. Ali oni ovu godinu završavaju na začelju, nakon što su izgubili mnoge svoje teritorijalne dobitke i nakon što su vidjeli da su mnogi njihovi vojnici ubijeni.
Ali stalan pritisak Rusije ima veliku cijenu i za njezine trupe, pri čemu su proteklih nekoliko mjeseci bili iznimno brutalni. Institut za proučavanje rata, američki think tank, procijenio je da su 53 ruske žrtve na svaki četvorni kilometar ukrajinskog teritorija osvojenog između rujna i studenog 2024. godine, tvrdi Politico.
Blockbuster izborna godina
S glasovima u više od 60 zemalja, uključujući Francusku, Ujedinjeno Kraljevstvo, Bugarsku, Indiju, Japan i SAD, kao i za Europski parlament, te Hrvatsku (op. ur.), 2024 bila je velika izborna godina. Dok su desničarske snage u velikoj mjeri čvrsto konsolidirale svoj položaj u političkom mainstreamu, same ankete pokazale su da platforme društvenih medija poput TikToka imaju sve veći utjecaj i čak oblikuju kampanje.
Posrnuće Europe udesno bilo je vidljivo u mnogim ovogodišnjim glasovanjima. U nekim su zemljama krajnje desničarske stranke dospjele na vlast; u drugima su stekli položaj da vrše značajan pritisak na vlade.
Desničarski europski konzervativci i reformisti talijanske premijerke Giorgie Meloni postali su mešetari moći u EU nakon lipanjskih izbora za Europski parlament. Šokantna odluka francuskog predsjednika Emmanuela Macrona da raspiše prijevremene izbore nakon glasovanja o EU gurnula je zemlju u politički kaos.
Prema mišljenju političkih analitičara portala Politico, Ono što je bilo zanimljivo jest da je uspjeh krajnje desnice u mnogim glasovima zahtijevao ažuriranje stereotipne slike o njihovim glasačima kao bijesnim starcima. Umjesto toga, izbori, izlazne ankete i ankete u različitim dijelovima bloka sugerirale su da mladi birači sve više podržavaju stranke krajnje desnice. Istraživanje njemačke mladeži pokazalo je rastuću popularnost stranke Alternativa za Njemačku među najmlađim glasačima u zemlji. Umjesto toga, izbori, izlazne ankete i ankete u različitim dijelovima bloka sugerirale su da mladi birači sve više podržavaju stranke krajnje desnice. Istraživanje njemačke mladeži pokazalo je rastuću popularnost stranke Alternativa za Njemačku među najmlađim glasačima u zemlji.
Umjetna inteligencija i politika
Prognoza da će umjetna inteligencija preuzeti našu demokraciju nije se sasvim obistinila — ali nedavni događaji ponudili su nam jezivu sliku, procjenjuje Politico.
U prosincu je vrhovni rumunjski sud poništio predsjedničke izbore nakon što je ultranacionalistički autsajder Cǎlin Georgescu pobijedio u prvom krugu, navodeći dokaze o raširenom uplitanju i operaciji utjecaja na TikTok — navodno dirigiranoj iz Rusije.
I dok TikTok nije europskim krajnje desničarskim snagama donio izravnu pobjedu na izborima za Europski parlament u lipnju, pružio im je veliku platformu za dopiranje do novih glasača.
Panika oko migracija kao da je 2015.
Ratovi i politička nestabilnost u susjedstvu EU-a, zajedno s izraženim pomakom udesno u političkom krajoliku, čvrsto su vratili migraciju na dnevni red europskih čelnika. Porast potpore tvrdodesničarskim, antiimigracijskim strankama u nekoliko europskih zemalja naveo je vlade da usvoje sve restriktivnije politike.
Prošli su dani europske politike otvorenih vrata za sirijske izbjeglice, koju je utjelovio slogan tadašnje njemačke kancelarke Angele Merkel "Mi to možemo!" Osiguranje europskih granica postalo je prioritet broj 1, a ponegdje je politička rasprava čak počela uključivati i potpuno uklanjanje migranata s teritorija EU-a.
Bruxelles nije bio iznimka u ovoj stvarnosti. Europska komisija, rekonstruirana 1. prosinca pod predsjednicom Ursulom von der Leyen (koju je potvrdila desničarska većina u Europskom parlamentu), već je obećala da će biti oštra po pitanju migracija. Politike koje su se nekoć smatrale rubnim i ekstremnim, poput uspostavljanja "centra za povratak" i "vrućih točaka" u trećim zemljama za držanje tražitelja azila koji čekaju da se njihovi zahtjevi obrade, kao i prisilne deportacije, sada su čvrsto u političkom mainstreamu.
Schengen - najveće područje slobodnog putovanja na svijetu i krunski dragulj europskih integracija - također postaje žrtva antiimigracijskih raspoloženja. Nekoliko zemalja, uključujući Njemačku, ponovno su uvele privremene granične kontrole unutar zone, navodeći sigurnosne rizike, terorizam i migracije kao razloge za ponovne provjere. Ova bi ograničenja trebala biti privremena, no neka su toliko puta produljivana da su postala gotovo trajna.
Problemi europske ekonomije
A europski problemi tu ne prestaju, naglašava Politico, navodeći da Europska unija ima druge brige od 2025. Uz razočaravajući gospodarski rast, probleme s konkurentnošću na globalnom tržištru i industrijski sektor koji se sve teže novi s izazovima velikih gospodarskih sila, ponajprije Kine i SAD-a, posljednja stvar koju Europa trenutno treba je trgovinski rat.
Ali to bi moglo biti upravo ono što dobiva. Trumpova prijetnja carinama od 10 posto na svu robu i nevjerojatnih 60 posto na kinesku robu uplašila je Europljane od mogućih popratnih učinaka. Za blok će biti borba za rješavanje sukoba između SAD-a, najvećeg trgovinskog partnera EU-a, i Kine, drugog najvećeg trgovinskog partnera i najvećeg izvora uvoza.
Klimatske promjene – najveća ugroza
Činjenica da je 2024. je najtoplija godina ikad zabilježena. Također će to biti prva godina koja je za 1,5 stupnjeva Celzijusa toplija od predindustrijskih razina. Nemogućnost zadržavanja zagrijavanja na 1,5 stupnjeva - obveza koju su zemlje preuzele na Konferenciji o klimi u Parizu 2015. - simptomatična je za neuspjeh međunarodne klimatske suradnje.
Najnovija procjena UN-a potvrdila je da je globalna klimatska akcija krajnje nedovoljna. Trenutačni planovi i politike dovest će do globalnog zatopljenja od 2,6 do 3,1 stupanj Celzijusa u ovom stoljeću, bez izgleda da će se porast temperature ograničiti na ciljanih 1,5 C. Gornja granica Pariškog sporazuma od 2 C također je pod velikim znakom pitanja.
Akceleracija klimatskih promjena ima svoje društvene i političke posljedice
Ozbiljnost i učestalost opasnih toplinskih valova, razornih oluja i drugih katastrofa raste sa svakim djelićem zatopljenja. Znanstvenici kažu da bi sa zagrijavanjem od 3C svijet mogao proći nekoliko točaka bez povratka koje bi dramatično promijenile klimu planeta i povećale razinu mora, uključujući i kolapsom polarnih ledenih kapa.
Ovogodišnju klimatsku konferenciju COP29 u Bakuu u Azerbajdžanu ponovno su obilježile kontroverze i kontradiktornosti. Iako su pregovarači postigli dogovor prema kojem bi bogatije zemlje osigurale najmanje 300 milijardi dolara godišnje do 2035. za pomoć siromašnijim državama u njihovoj borbi protiv klimatskih promjena, nekoliko je analiza pokazalo da je taj iznos daleko manji od trilijuna dolara potrebnih za pomoć ugroženim zemljama koji će se morati oduprijeti sušama i poplavama, porastu mora i pogoršanju oluja.
Trumpov povratak u siječnju baca sumnju ne samo na budućnost sporazuma nego i na međunarodne klimatske konferencije u cjelini. Novoizabrani predsjednik, koji je globalno zatopljenje nazvao prijevarom, vjerojatno će poništiti mnoge klimatske politike SAD-a u užasnom trenutku za planet, zaključuje Politico.
priredio: Vidmir Raič
fotografije: Pixabay.com, https://pixabay.com