U siječnju 2026. godine najnovije američke prehrambene smjernice za razdoblje 2025.–2030. službeno su objavljene od strane ministarstava poljoprivrede (USDA) i zdravstva (HHS). Kao i prethodne, ove smjernice predstavljaju federalni okvir nutricionističkih preporuka koji se ažurira svakih pet godina i služi kao temelj za politike javnog zdravstva, prehrambene programe u školama, bolnicama i programima potpora te kao referenca za profesionalce i potrošače diljem SAD-a i šire.
U usporedbi s dotadašnjim verzijama, najnovije smjernice donose značajne koncepcijske pomake koji nadilaze uobičajene preporuke o osnovnim skupinama hrane. Ovaj se ciklus može opisati kao jedno od najrječitijih i najradikalnijih preispitivanja prehrambene politike u posljednjih nekoliko desetljeća, s naglaskom na “Eat Real Food – jedi pravu hranu”, što je slogan kojim je vizija dokumenta i promovirana.
Temeljna inovacija vidljiva je već u vizualnom simbolu: tradicionalna prehrambena piramida, poznata godinama kao vizualizacija uravnotežene prehrane, preokrenuta je i reformulirana tako da proteini, mliječni proizvodi i zdrave masti zajedno s povrćem i voćem dominiraju vrhom “nove piramide”, dok su cjelovite žitarice i ugljikohidrati dovedeni na dno. Ovaj potez signalizira promjenu fokusne točke – od ugljikohidrata kakvi su donedavno bili u središtu prehrane, prema bjelančevinama i cjelovitim izvorima energije kao osnovi obroka.
Važan aspekt smjernica jest povećanje preporuke za unos proteina s dosadašnjih 0,8 grama po kilogramu tjelesne mase do raspona od 1,2 do 1,6 grama. To je izričita poruka da se prehrana ne bi trebala temeljiti samo na minimalnim potrebama za izbjegavanje deficita, nego da viši unos proteina može podržavati izgradnju i održavanje mišićne mase te dugoročno zdravlje, osobito u populaciji suočenoj s problemima kao što su starenje stanovništva i kronične bolesti.
U vezi s mliječnim proizvodima, smjernice također predstavljaju odmak od dugotrajnog favoriziranja obrane ili niskomasne opcije. Umjesto toga, punomasni mliječni proizvodi bez dodanog šećera dobivaju mjesto u prehrambenim preporukama, pri čemu se naglašava njihova nutritivna vrijednost u kontekstu uravnotečene prehrane.
Još jedna ključna novost je oštra kritika i “označavanje” ultra-prerađenih namirnica. Smjernice eksplicitno savjetuju izbjegavanje ili ozbiljno ograničavanje ultra-prerađenih i industrijski modificiranih proizvoda, uključujući one s umjetnim okusima, bojama, stabilizatorima i visokom razinom dodanih šećera. Ovakav naglasak na sastav hrane i nutritivnu kvalitetu predstavlja snažniji pristup nego u prethodnim verzijama, gdje su prerađene hrane bile obuhvaćene samo neprepoznavanjem njihovih negativnih aspekata.
Kako god okrenemo, plac ili pijaca ostaje najbolji izbor za nabavku namirnica
Preporuke vezane uz dodani šećer i alkohol također su predmet promjena. Smjernice sada sugeriraju da nema količine dodanog šećera koja se smatra “zdravom” unutar prehrane, dok ograničenje alkohola više nije formulirano u strogo kvantitativnim jedinicama (1 do 2 pića dnevno), nego kao općenito savjetovanje da se alkoholnu konzumaciju smanji radi boljeg zdravlja. Ova promjena u pristupu izazvala je i kritike javnozdravstvenih stručnjaka koji smatraju da bi takva nejasna poruka mogla umanjiti jasnoću preporuka.
Važnost ovih smjernica ne leži samo u nutricionističkim preporukama za pojedince, nego i u njihovoj ulozi kao temelja za javne politike i programe. DGA-e utječu na nacionalne programe kao što su školski ručkovi, vojna prehrana, programi pomoći u prehrani (npr. SNAP, WIC) i druge inicijative usmjerene na prehrambene obrasce populacije, te se koriste u obrazovnim materijalima i zdravstvenim strategijama diljem zemlje. Promjene u preporukama mogu imati dalekosežne posljedice na nacionalnu potrošnju hrane, trendove u proizvodnji i distribuciji, te na prevenciju i upravljanje kroničnim bolestima kao što su pretilost, dijabetes i kardiovaskularne bolesti.
Ove smjernice, koje su kraće i sažetije nego prethodne verzije, odražavaju i širi kulturni i politički kontekst u kojem su nastale. Oni kombiniraju znanstvene dokaze s porukom o povratku prehrani koja se temelji na stvarnoj, minimalno prerađenoj hrani, što je istaknuto kao temelj politike nazvane “Make America Healthy Again” u američkom političkom diskursu.
U konačnici, DGA 2025–2030 pokušava komunicirati jasniju, konkretniju i praktičniju poruku o prehrani nego neke prethodne verzije, s naglaskom na nutritivnu kvalitetu hrane, povećan unos proteina i zdrave masti, te smanjenje ultra-prerađenih sastojaka. Iako će se prve implikacije tek vidjeti kroz implementaciju u javne programe i potrošačke navike, jasno je da su ove smjernice usmjerene ka promjeni paradigme prehrane opće populacije u SAD-u.
...
Tekst i foto: Petar Kolovart
Ilustracije i grafika. Vidmir Raič