Mjesto na kojem je kamen memorija i emocija, i na kojem se kleše srcem, u Postirima je na otoku Braču. Na adresi Put Marjana 11, imanje „Moj mir“ i privatna galerija SanJan od 24. do 26. lipnja 2026. godine ugostit će ljubitelje lijepog na petoj manifestaciji „Janezovi dani“. Mnogo je to više od široko prepoznatog kulturno-umjetničkog događaja.
Priča je to o ljubavi prema umjetniku i umjetnosti, posvećena klesarskom velikanu Janezu Pirnatu Nejašmiću (1932.-2021.).
Janez je bio kipar-filozof kojem je, uz rad sa širokim spektrom materijala, u fokusu ipak bio kamen. Što stariji komad, to ga je više cijenio i - kako pojašnjava akademska kiparica i Janezova životna i umjetnička suputnica Sandra Nejašmić Pirnat - „mudrom mu intervencijom udisao novi život“. Kamen mu je „govorio“, a Janez je iz tih razgovora dlijetom i čekićem, stvorio impresivan opus od oko dvije tisuće skulptura.
U posljednjem desetljeću života - akademski kipar, slikar i grafičar koji je zadužio slovensku i regionalnu umjetnost - na Braču je oblikovao i ljubav koju smrt nije zaustavila. Živom je, svojom neizmjernom posvećenošću, održava njegova supruga, profesorica u glasovitoj Klesarskoj školi u Pučišćima. Za Sandru Nejašmić Pirnat, „Janezovi dani“ predstavljaju platformu na kojoj posjetitelji mogu osjetiti autentični ambijent u kojem je on stvarao. Kroz trodnevni program, njegov rad drži vidljivim, uz opipljivu kreativnu energiju koja spaja vrhunske umjetnike i publiku. Kako domaću, tako i svjetsku.
manifestacija "Janezovi dani“ u Postirama na otoku Braču
Janezov rad, naime, postao je i dio svjetske rock scene zahvaljujući Robertu Smithu, frontmenu grupe The Cure. Pirnatovu skulpturu „Bagatela“ isklesanu u lavi 1975, Smith je slučajno otkrio u monografiji upravo na dan umjetnikove smrti 2021. godine. Odabrao ju je za naslovnicu posljednjeg albuma Songs of a Lost World, i otpočeo trajnu suradnju - danas Smith posjeduje originalnu skulpturu, a manifestacija „Janezovi dani“ uživa njegovo stalno pokroviteljstvo. Ove mu se godine, kao supokrovitelj, pridružuje i umjetnik Feđa Aaron Bučić.
„Povezivanje s Robertom Smithom potvrda je da velika umjetnička djela, bez obzira na medij, komuniciraju istim jezikom truda i vizije, stvarajući neraskidivu sponu između Janezove kiparske vještine i snažne ekspresije The Curea“, pojašnjava Sandra.
Ovogodišnji jubilarni program započinje 24. lipnja, na Janezov imendan i njihovu godišnjicu braka, uz nastupe Žana Jakopača, akademika Drage Štambuka i glumca Roberta Kurbaše. Druga večer poezije bit će u znaku klasika Prešerna, Župančića. Vrhunac, tijekom završne „Večeri osjetila“, bit će predstavljanje portret Roberta Smitha, kojeg je Sandra izradila u gipsu ekspresionističkim stilom, kao uvertiru za buduću izvedbu u kamenu. Osjetilnu cjelinu zaokružit će degustacija žlikrofa i glazba grupe the Cure.
Galerija SanJan tako će ponovno, kao i svakoga lipnja, biti mjesto koje uz mirise Mediterana, poeziju, glazbu i klesarsku strast, dokazuje da je unatoč prolaznosti života, istinska umjetnost - baš kao i ljubav - vječna.
(manifestacija se održava uz pozivnicu)
napisala: Jasmina Kos u lipnju 2026. godine
Janez Pirnat - Nejašmić (1932. - 2021.)
Janez Pirnat-Nejašmić rođen je u Ljubljani 25. rujna1932. godine. Otac mu je bio akademski kipar Nikolaj Pirnat, profesor na Akademiji za likovnu umjetnost u Ljubljani. Majka Nada Kraigher bila je spisateljica. Crtati i modelirati počeo je 1947. godine. Diplomirao je kiparstvo na ljubljanskoj Akademiji 1959. godine. Magisterij kiparstva završio je 1961. godine. Na Institutu za sociologiju i filozofiju u Ljubljani magistrirao je 1963. godine. Od 1963. do 1964. godine bio je odgovorni urednik revije za kulturna i društvena pitanja Problemi. Studijski je boravio u Italiji, Francuskoj, Švicarskoj, Njemačkoj, Belgiji i Sovjetskom Savezu. Godine 1967. Dobio je Fordovu stipendiju za jednogodišnji studij u Americi. Od 1960.radio je u svojem kiparskom ateljeu na Siparu kod Umaga, a redovito je posjećivao sve poznate istarske kamenolome i radio u njima.
Prvi put javno izlaže 1951. godine u Idriji, a nakon toga na samostalnim izložbama u Ljubljani (1959.,1970., 1975., 1976., 1979., 1980., 1981., 1982., 1985.), Škofjoj Loki (1969.), Idriji (1969.), Celju (1965., 1971.), Portorožu (1972.), Slovenj Gradcu (1974.), Mariboru (1976.), na Zemonu kod Vipave (1978.), u Kostanjevici na Krki (1978.), Novom Mestu (1982., 2012. i 2014.), Beogradu (1970.), u Zagrebu(1980.), Postirima (2012., 2013., 2014.,2015.,2017.), Nerežišćima (2012.), Bolu (2013.).
U inozemstvu samostalno izlaže u Parizu (1970.), Udinama (1972.), Bruxellesu (1970., 1973., 1977.) Bayreuthu (1980.),Zürichu (1982.), Gorici (1983.), Trstu (1984.).
Na skupnim izložbama izlagao je u Ljubljani, Mariboru, Zagrebu, Beogradu, Skoplju, Podgorici, Sarajevu, Subotici i Splitu, a u inozemstvu –u Veroni, Vicenzi, Beču i Zürichu. U Parizu je sudjelovao na bijenalu FormesHumaines u vrtu Rodinovamuzeja (1970., 1974., 1976., 1978., 1980., 1982.).
Aktivno je sudjelovao u razvoju Grožnjana kao Grada umjetnika od 1985. do 1998. godine.
Sudjelovao je na međunarodnim kiparskim simpozijima u Portorožu (1965.), Prilepu (1968.), Lipici (1980.), Vinkuranu (1998.), Otočcu(2010.).
Spomenik narodnom heroju Francu Rozmanu Stani postavljen je u centru Ljubljane 1975. godine u suradnji sa ahitektom Vladimirom Bracom Mušičem. Ostala djela većih dimenzija postavljena su u Ljubljani, Celju, Kanalu ob Soči, Novoj Gorici, Idriji, Prevojah pri Domžalah, Umagu, Lipici, Velikoj Gorici, Pješčanoj Uvali.
Godine 1979. primio je Nagradu ustanka slovenskog naroda za kiparstvo, a 1984. dobio je Župančičevu nagradu grada Ljubljane za kiparstvo. Godine 1996. dobio je II. nagradu za ilustracije pjesama LiTaiPoa na Beogradskom sajmu knjiga.
Od 2011. do 2021. godine živio je i stvarao u Postirima na otoku Braču zajedno sa svojom suprugom Sandrom Nejašmić-Pirnat.
Preminuo je 2021. godine u svojoj 89-toj godini života.
*a za one koji žele znati više mogu pročitati Janezov biografski intervju iz 2017. godine
https://mojzagreb.info/zagreb/...
foto: Pero Dragičević i privatni album Sandra Nejašmić - Pirnat