Europska utrka za podatkovne centre posljednjih je godina postala jedno od ključnih geopolitičkih i gospodarskih pitanja digitalnog doba. Ono što su nekada bile naftne rafinerije i industrijski kompleksi danas su podatkovni centri – golema digitalna postrojenja koja pokreću cloud usluge, umjetnu inteligenciju, financijske transakcije i gotovo svaki segment suvremenog gospodarstva. U toj novoj utrci Hrvatska se, a posebno Zagreb, sve češće spominju kao rastuća regionalna lokacija za ulaganja u digitalnu infrastrukturu.
Prema podacima tržišnih analitičara, Zagreb je danas najveće hrvatsko tržište podatkovnih centara s najmanje 14 aktivnih objekata i nekoliko novih projekata u pripremi. Time je hrvatska metropola postala vodeće nacionalno središte digitalne infrastrukture te jedno od brže rastućih tržišta u srednjoj i jugoistočnoj Europi.
Hrvatska među najbrže rastućim tržištima podatkovnih centara
Razvoj podatkovnih centara više nije niša rezervirana za tehnološke gigante. Riječ je o industriji koja zahtijeva golema ulaganja u energetiku, telekomunikacije, građevinski sektor i visokoobrazovanu radnu snagu. Upravo zato sve veći interes investitora za Hrvatsku privlači pozornost europske tehnološke zajednice.
Na ovogodišnjem Croatian Data Center Summitu u Zagrebu istaknuto je da Hrvatska bilježi najvišu stopu rasta tržišta podatkovnih centara u srednjoj i istočnoj Europi – čak 30 posto godišnje, ispred tradicionalno snažnijih tržišta poput Poljske i Rumunjske. Sudionici skupa procjenjuju da će europska ulaganja u ovaj sektor do 2031. dosegnuti 176 milijardi eura.
Dodatnu pozornost privukla je najava projekta Pantheon AI, jednog od najvećih planiranih infrastrukturnih pothvata u ovom dijelu Europe. Projekt predviđa izgradnju velikog AI kampusa i podatkovnog centra južno od Zagreba, s investicijskim potencijalom koji se procjenjuje na više desetaka milijardi eura. Iako je projekt još u razvojnoj fazi, njegova najava pokazuje da se Hrvatska sve ozbiljnije promatra kao potencijalna destinacija za AI infrastrukturu europskih razmjera.
Zašto su podatkovni centri postali nova strateška infrastruktura?
Eksplozija umjetne inteligencije tijekom posljednje tri godine dovela je do nezapamćene potražnje za računalnom snagom. Svaki veliki jezični model, svaki AI chatbot i svaki sustav strojnog učenja zahtijeva ogromne količine procesorske snage i električne energije.
Europske države stoga sve intenzivnije ulažu u izgradnju novih podatkovnih centara kako bi smanjile ovisnost o američkoj i azijskoj infrastrukturi. Zemlje koje uspiju privući takve investicije ne dobivaju samo servere i tehnološku opremu. Dobivaju nova radna mjesta, razvoj energetskih kapaciteta, optičke mreže, istraživačke centre i visoko plaćene stručnjake.
Zagreb pritom ima nekoliko konkurentskih prednosti. Nalazi se na križanju srednjoeuropskih i balkanskih telekomunikacijskih pravaca, raspolaže relativno stabilnom elektroenergetskom mrežom te ima sve snažniju IT zajednicu koja već godinama ostvaruje izvozno orijentiran rast.
Hoće li umjetna inteligencija zamijeniti programere?
Paralelno s rastom podatkovnih centara vodi se i rasprava o budućnosti programerske profesije. Pojava alata poput ChatGPT-a, GitHub Copilota, Claudea i drugih AI sustava otvorila je pitanje hoće li umjetna inteligencija smanjiti potrebu za ljudskim programerima.
Dostupni podaci zasad ne potvrđuju scenarij masovnog nestanka programerskih radnih mjesta. Prema istraživanju koje prenosi Svjetski gospodarski forum, četiri od deset programera navelo je da im je umjetna inteligencija već proširila profesionalne mogućnosti, dok gotovo sedam od deset očekuje da će AI dodatno promijeniti njihov posao tijekom sljedećih godina.
Istodobno, Future of Jobs Report navodi da će upravo stručnjaci za umjetnu inteligenciju, strojno učenje i obradu velikih podataka biti među najtraženijim zanimanjima desetljeća.
Promjene se ipak događaju. Najveći pritisak osjeća se među junior programerima koji su tradicionalno obavljali rutinske zadatke. Pojedina istraživanja pokazuju da su AI alati preuzeli dio početničkih poslova kodiranja, zbog čega se od mladih stručnjaka očekuje viša razina znanja već na početku karijere.
AI ne ukida posao programera – mijenja njegov sadržaj
Stručnjaci sve češće upozoravaju da je pitanje "hoće li AI zamijeniti programere" pogrešno postavljeno. Točnije pitanje glasi: kako će izgledati posao programera u eri umjetne inteligencije?
Sve veći broj istraživanja pokazuje da AI najbolje funkcionira kao alat za povećanje produktivnosti. Programeri koriste umjetnu inteligenciju za generiranje početnog koda, automatizaciju dokumentacije, testiranje aplikacija i otkrivanje grešaka. Međutim, ljudski stručnjaci i dalje ostaju odgovorni za arhitekturu sustava, sigurnost, integraciju, poslovnu logiku i konačnu kvalitetu proizvoda.
Zanimljivo je da neka novija istraživanja pokazuju kako umjetna inteligencija ne mora uvijek povećavati produktivnost iskusnih programera. U složenim projektima često dolazi do dodatnog vremena potrebnog za provjeru i doradu AI generiranog koda, što potvrđuje da ljudska ekspertiza ostaje nezamjenjiva.
Digitalna infrastruktura postaje nova razvojna prilika Hrvatske
Za Hrvatsku razvoj podatkovnih centara i umjetne inteligencije predstavlja priliku koja nadilazi IT sektor. Riječ je o mogućnosti stvaranja potpuno novog investicijskog ciklusa koji povezuje energetiku, građevinarstvo, telekomunikacije, obrazovanje i tehnološke usluge.
Ako se najavljeni projekti realiziraju, Zagreb bi tijekom sljedećih godina mogao postati jedno od najvažnijih digitalnih čvorišta jugoistočne Europe. To ne znači da će Hrvatska konkurirati Frankfurtu, Amsterdamu ili Dublinu preko noći, ali znači da se prvi put pojavljuje na karti europskih investitora koji traže lokacije za novu generaciju AI infrastrukture.
U tom kontekstu podatkovni centri nisu samo zgrade pune servera. Oni postaju simbol nove faze gospodarskog razvoja u kojoj će računalna snaga, podaci i umjetna inteligencija biti jednako važni kao što su nekada bile tvornice, luke i prometni koridori. Zagreb se pritom sve jasnije pozicionira kao grad koji želi biti dio te europske digitalne transformacije.
...
Tekst i inografika: Vidmir Raič
Foto naslovnice: AI generirano