Dok se Europska unija posljednjih godina suočava s ratom u Ukrajini, promjenama globalnog sigurnosnog poretka, migracijskim pritiscima i sve izraženijim geopolitičkim nadmetanjem velikih sila, politika proširenja ponovno se vraća u središte europske strateške rasprave. Summit europskih i regionalnih lidera u Tivtu u Crnoj Gori još je jedan pokazatelj da Bruxelles zapadni Balkan više ne promatra samo kroz tehničke pregovaračke kriterije, već kao prostor od izravnog sigurnosnog i političkog značaja za budućnost Europe.
Prije samo desetak godina proširenje Europske unije bilo je prvenstveno administrativni proces. Naglasak je bio na usklađivanju zakonodavstva, reformi institucija, borbi protiv korupcije i ispunjavanju pregovaračkih poglavlja. Danas je situacija bitno drugačija. Geopolitički potresi promijenili su prioritete europskih prijestolnica, a pitanje integracije zapadnog Balkana sve se češće opisuje kao pitanje europske sigurnosti, stabilnosti i strateške autonomije.
Upravo zato summit u Tivtu nadilazi uobičajeni diplomatski protokol. Okupljanje lidera država članica Europske unije i država zapadnog Balkana predstavlja pokušaj slanja političke poruke da europska perspektiva regije nije napuštena te da Bruxelles želi spriječiti stvaranje geopolitičkog vakuuma na prostoru jugoistočne Europe.
Regija između Europe, Rusije, Kine i Turske
Zapadni Balkan posljednjih godina postao je prostor intenzivnog geopolitičkog natjecanja. Dok Europska unija ostaje najveći trgovinski partner, investitor i donator regiji, sve su vidljiviji pokušaji drugih globalnih aktera da povećaju svoj politički i gospodarski utjecaj.
Rusija tradicionalno održava snažne političke i kulturne veze sa Srbijom i dijelom političkih struktura u Bosni i Hercegovini. Kina kroz inicijative povezane s infrastrukturnim projektima nastoji ojačati svoju gospodarsku prisutnost, dok Turska koristi povijesne, kulturne i gospodarske veze za širenje regionalnog utjecaja.
Europski stratezi sve otvorenije upozoravaju da dugotrajno odgađanje proširenja može otvoriti prostor jačanju alternativnih političkih i ekonomskih centara moći. U tom kontekstu politika proširenja postaje instrument sigurnosne politike jednako koliko i razvojne politike.
Šest država, šest različitih putova prema Bruxellesu
Zapadni Balkan danas čini šest država koje se nalaze u različitim fazama pristupnog procesa.
Crna Gora najdalje je odmaknula u pregovorima i često se spominje kao potencijalno sljedeća članica Europske unije. Srbija formalno vodi pristupne pregovore, ali se suočava s izazovima vezanim uz vladavinu prava, odnose s Kosovom i usklađivanje vanjske politike s Europskom unijom.
Sjeverna Makedonija nakon dugogodišnjih političkih prepreka pokušava ubrzati pregovarački proces, dok Albanija posljednjih godina bilježi značajan napredak u provedbi reformi.
Bosna i Hercegovina dobila je status kandidata, ali se i dalje suočava s dubokim institucionalnim problemima i političkim podjelama koje usporavaju europske integracije. Kosovo ostaje najosjetljivije pitanje regionalne stabilnosti zbog neriješenih odnosa sa Srbijom i različitih stavova država članica EU-a o njegovu međunarodnom statusu.
Upravo zbog tih razlika Bruxelles sve češće govori o individualnom pristupu, prema kojem svaka država napreduje vlastitom brzinom, ovisno o ispunjavanju kriterija.
Hrvatska ima poseban interes za stabilan zapadni Balkan
Za Hrvatsku pitanje europske integracije zapadnog Balkana nije samo vanjskopolitička tema nego i pitanje nacionalnih interesa.
Hrvatska je jedina članica Europske unije koja neposredno graniči s Bosnom i Hercegovinom, Srbijom i Crnom Gorom te je prirodno zainteresirana za političku stabilnost i gospodarski razvoj susjedstva.
Posebnu važnost ima položaj hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Zagreb već godinama upozorava europske institucije na potrebu osiguravanja pune političke ravnopravnosti konstitutivnih naroda te funkcionalnosti institucija BiH.
Istodobno, hrvatsko gospodarstvo snažno je povezano s tržištima regije. Trgovinska razmjena, turizam, prometni koridori i energetski projekti dodatno naglašavaju važnost europske perspektive jugoistočne Europe.
Stabilnija i gospodarski razvijenija regija znači manje sigurnosnih rizika, bolju investicijsku klimu i snažnije gospodarske veze, što je izravno u interesu Hrvatske.
Novi pristup Bruxellesa
Za razliku od ranijih razdoblja, europski lideri danas sve češće naglašavaju da proširenje nije nagrada za države kandidate nego ulaganje u sigurnost cijelog kontinenta.
Rat u Ukrajini pokazao je koliko brzo geopolitičke nestabilnosti mogu prerasti u ozbiljne sigurnosne izazove za cijelu Europu. Upravo zato Bruxelles nastoji izbjeći situaciju u kojoj bi prostor zapadnog Balkana ostao trajno izvan europskih integracijskih procesa.
Takav pristup vidljiv je kroz veća financijska sredstva za regiju, snažniju političku komunikaciju i postupno uključivanje država kandidata u pojedine europske programe i politike čak i prije formalnog članstva.
Europska komisija sve otvorenije govori o potrebi postupne integracije koja bi državama kandidatima omogućila konkretnije koristi tijekom pregovaračkog procesa.
Između optimizma i realnosti
Unatoč novom geopolitičkom zamahu, realnost pristupnog procesa ostaje složena. Brojni reformski zahtjevi, unutarnje političke podjele i sporost institucija i dalje predstavljaju ozbiljne prepreke na putu prema članstvu.
Istodobno, unutar same Europske unije postoje različiti pogledi na brzinu i opseg budućeg proširenja. Dio država članica zagovara ubrzavanje procesa zbog sigurnosnih razloga, dok drugi upozoravaju da proširenje ne smije ugroziti funkcionalnost europskih institucija.
Summit u Tivtu stoga neće donijeti spektakularne odluke niti trenutačne promjene statusa država kandidata. Njegov značaj nalazi se prije svega u političkoj simbolici i potvrdi da zapadni Balkan ponovno zauzima važno mjesto na europskoj strateškoj karti.
U vremenu rastućih globalnih napetosti, Bruxelles sve jasnije poručuje da budućnost jugoistočne Europe ne promatra kao pitanje udaljene perspektive, nego kao sastavni dio europske sigurnosti i stabilnosti u desetljećima koja dolaze.
...
Tekst: Petar Kolovrat
Infografika: Vidmir Raič
Foto naslovice: AI generirano