Hrana se gotovo zaustavila, ali režije, energenti i usluge drže inflaciju visoko. Hrvatska je u kolovozu ponovno iznad prosjeka europodručja, a četiri godine snažnog rasta cijena ostavile su trajno višu razinu troškova života
Inflacija u Hrvatskoj ponovno je ubrzala. Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku objavljenoj 1. rujna, potrošačke cijene u kolovozu 2026. bile su u prosjeku 4,1 posto više nego u kolovozu prošle godine, dok su samo u odnosu na srpanj porasle dodatnih 0,3 posto. Mjesec ranije godišnja inflacija iznosila je 3,9 posto, pa je kratko ljetno usporavanje već u kolovozu djelomično poništeno.
Ipak, iza stope od 4,1 posto krije se bitno drukčija inflacija od one koja je prije nekoliko godina praznila novčanike prvenstveno na policama trgovina. Energija je u kolovozu skuplja čak 17,4 posto nego godinu prije, usluge 7,2 posto, dok su cijene hrane, pića i duhana porasle samo 0,1 posto. Industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije čak su 1,3 posto jeftiniji nego lani. Hrvatska, dakle, više nema klasičnu inflaciju hrane i robe. Ima inflaciju energije i domaćih usluga.
To je važna promjena jer pokazuje da se inflacijski problem iz međunarodnih lanaca opskrbe, sirovina i hrane sve više premjestio prema troškovima koje građani mnogo teže mogu izbjeći: stanovanju, energiji, prijevozu i različitim uslugama. Inflacija možda više ne izgleda dramatično kada se promatra samo cijena litre mlijeka, ali mnogo ozbiljnije izgleda kada se otvore računi za energiju, plati prijevoz ili pokušaju koristiti usluge čije cijene rastu višestruko brže od europskog prosjeka.
Energija je postala glavni generator inflacije
Najdramatičniji podatak kolovoza odnosi se na energiju. Godišnji rast cijena te komponente dosegnuo je 17,4 posto, dok su cijene energije samo između srpnja i kolovoza porasle čak 3,7 posto. U ukupnoj potrošačkoj košarici energija ima ponder od približno 15,7 posto, pa tako snažno poskupljenje ima velik učinak na ukupni indeks.
Još u srpnju godišnja inflacija energije iznosila je 12,1 posto. U jednom mjesecu stopa se povećala za više od pet postotnih bodova. Istodobno su cijene usluga rasle 7,2 posto na godišnjoj razini, a na mjesečnoj samo 0,1 posto, što upućuje na određeno smirivanje uslužne inflacije. Hrana, piće i duhan u kolovozu su čak pojeftinili 0,2 posto prema srpnju, a industrijski proizvodi 0,9 posto.
To praktički znači da je cjelokupno kolovoško mjesečno ubrzanje inflacije došlo iz energije, dok su druge velike skupine uglavnom bile stabilne ili su pojeftinile.
HNB je takav rizik predvidio još u projekcijama objavljenima krajem 2025. Središnja banka očekivala je da bi se inflacija energije tijekom 2026. mogla dodatno povećati zbog postupnog rasta administrativno reguliranih cijena plina, električne i toplinske energije za kućanstva. Za cijelu 2026. HNB je tada predviđao prosječnu inflaciju od 3,1 posto prema nacionalnom IPC-u i 3,4 posto prema harmoniziranom europskom indeksu.Najnoviji podaci pokazuju da je energetski dio te prognoze itekako aktualan.
U srpnju su stanovanje i prijevoz već pokazali gdje je problem
Konačni podaci DZS-a za srpanj pružaju detaljniji pogled na strukturu poskupljenja. Najveći godišnji rast cijena zabilježen je u kategoriji stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva – čak 12,2 posto. Ta je skupina sama ukupnoj godišnjoj inflaciji dodala 1,83 postotna boda.
Prijevoz je bio skuplji 8,2 posto i pridonosio inflaciji dodatnih 1,14 postotnih bodova. Restorani i usluge smještaja poskupjeli su 6,3 posto, zdravstvo 4,9 posto, financijske i osiguravateljske usluge 3,9 posto, alkoholna pića i duhan 3,7 posto, osobna njega i socijalna zaštita 3,2 posto, informacije i komunikacije tri posto, a rekreacija, sport i kultura 2,8 posto.
Istodobno su cijene hrane i bezalkoholnih pića bile 0,1 posto niže nego godinu ranije, odjeća i obuća jeftinije 4,2 posto, pokućstvo i oprema za kuću 1,1 posto, a obrazovne usluge dva posto.
Takva struktura gotovo školski pokazuje kako se inflacija transformirala. Roba koju građanin može odgoditi kupiti, zamijeniti jeftinijom ili potražiti na akciji više uglavnom nije problem. Pritisak se koncentrirao na ono što se mnogo teže može izbjeći: stanovanje, energiju, promet i usluge.
Hrvatska i dalje iznad europodručja
Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena, koji omogućuje usporedbu među državama EU-a, hrvatska inflacija u kolovozu iznosi 3,7 posto. Prosjek europodručja procijenjen je na 3,3 posto, što znači da je Hrvatska ponovno oko 0,4 postotna boda iznad prosjeka monetarne unije.
U srpnju je razlika bila veća: hrvatski HICP iznosio je 3,6 posto, dok je prosjek europodručja bio 2,9 posto. Hrvatska se, dakle, približila europskom prosjeku, ali ne zato što je domaća inflacija bitno pala, nego zato što se i inflacija europodručja u kolovozu povećala na 3,3 posto.
I u europodručju je glavni razlog kolovoškog ubrzanja energija. Eurostat procjenjuje njezin godišnji rast na 14,3 posto, nakon 10,3 posto u srpnju. No postoji važna razlika: dok uslužna inflacija u europodručju iznosi oko tri posto, u Hrvatskoj doseže 7,2 posto.
Upravo su usluge jedan od ključnih razloga zbog kojih se Hrvatska posljednjih godina teško spušta prema inflacijskom cilju od dva posto.
Hrvatski problem sve je više domaći
Visoka uslužna inflacija obično je tvrdokornija od inflacije energije ili hrane. Cijene nafte, plina, pšenice ili kukuruza mogu brzo pasti ako se stabiliziraju svjetska tržišta. Plaća konobara, cijena najma poslovnog prostora, usluga frizera, majstora ili hotela mnogo se rjeđe vraćaju na staru razinu.
Uslužna ekonomija velikim dijelom funkcionira na domaćim troškovima: plaćama, najmu, energiji, porezima, nedostatku radne snage i potražnji. Hrvatska istodobno ima snažan rast plaća, vrlo nisku nezaposlenost, veliko oslanjanje na turizam i potrošnju te kronični nedostatak radnika u brojnim djelatnostima.
Sve to poduzećima daje prostor za povećavanje cijena, osobito u sektorima u kojima potražnja ostaje visoka.
U srpnju su usluge u Hrvatskoj na godišnjoj razini bile skuplje čak 8,5 posto. U kolovozu se stopa spustila na 7,2 posto, što je pozitivan signal, ali i dalje predstavlja više nego dvostruko brži rast od ukupne inflacije europodručja.
Zato bi eventualni pad cijena energije tijekom jeseni mogao brzo smanjiti ukupnu stopu inflacije, ali ne mora automatski riješiti njezin temeljniji domaći dio.
Hrana se smirila nakon nekoliko godina vrlo snažnih poskupljenja
Posebno je zanimljivo kretanje cijena hrane. U kolovozu je komponenta hrane, pića i duhana samo 0,1 posto skuplja nego godinu prije. U srpnju je hrana i bezalkoholna pića bila čak 0,1 posto jeftinija nego godinu ranije. Na prvi pogled to izgleda kao gotovo potpuni završetak prehrambene inflacije. Problem je što sadašnja stopa mjeri promjenu prema već vrlo visokim cijenama iz prošle godine. Nulta inflacija ne znači povratak cijena na razinu iz 2021. ili 2022. Ona samo znači da cijene trenutačno više gotovo ne rastu. Razlika je ogromna.
Prosječna inflacija u Hrvatskoj 2022. iznosila je 10,8 posto, a hrana i bezalkoholna pića u prosincu te godine bili su 19 posto skuplji nego godinu ranije. U 2023. prosječna godišnja inflacija iznosila je još osam posto, 2024. tri posto, a 2025. ponovno 3,7 posto. Kumulativno gledano, takve godišnje stope znače da je prosječna razina potrošačkih cijena u 2025. bila približno 28 posto viša nego 2021. Zato građanin može istodobno čuti da je inflacija hrane pala gotovo na nulu i potpuno opravdano tvrditi da mu je hrana i dalje skupa. Paradoksalno, ali istinito, obje tvrdnje mogu biti točne.
Inflacija je usporila, cijene nisu pale
To je možda najvažnija razlika u cijeloj raspravi o inflaciji. Jer, kada se inflacija spusti s deset na četiri posto, cijene se ne vraćaju unatrag. One samo nastavljaju rasti sporije. Da bi se opća razina cijena počela smanjivati, Hrvatska bi morala imati deflaciju, odnosno negativnu stopu promjene cijena. No, to se uglavnom ne događa.
Primjer 100 eura vrlo dobro pokazuje problem. Ako određena košarica u jednoj godini poskupi deset posto, vrijedi 110 eura. Ako sljedeće godine inflacija padne na tri posto, cijena se ne vraća prema 103 eura, nego raste na 113,30 eura. Zbog toga psihološki osjećaj visoke inflacije može trajati godinama nakon završetka najvećeg inflacijskog vala. Hrvatska upravo ulazi u tu fazu.
Plaće rastu brže od cijena, ali ne osjećaju svi isti oporavak
Postoji i važna pozitivna strana najnovijih ekonomskih podataka. Prosječna neto plaća u lipnju 2026. iznosila je 1.555 eura, što je nominalno 7,7 posto više nego godinu ranije. Nakon korekcije za inflaciju realni rast plaće iznosio je 3,1 posto.
Medijalna neto plaća, koja bolje opisuje primanja tipičnog zaposlenika jer polovica radnika zarađuje manje, a polovica više od nje, dosegnula je 1.345 eura i bila je 9,1 posto viša nego godinu prije.
To znači da kupovna moć zaposlenih u prosjeku ponovno raste.
Ali ni tu slika nije jednaka za sve.
Kućanstvo koje ima vlastitu nekretninu, mali udio troškova energije i visoke prihode osjeća inflaciju sasvim drukčije od podstanara koji velik dio plaće troši na stanovanje, prijevoz i osnovne usluge. Službeni indeks potrošačkih cijena prosječna je košarica cijele zemlje. Nitko zapravo ne živi točno prema toj košarici. Zato postoje i vrlo različite „osobne inflacije“.
Stanovanje je postalo posebno osjetljiva kategorija
U srpnju je skupina stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva imala ponder od oko 15 posto u nacionalnom indeksu, ali je zbog rasta cijena od 12,2 posto sama proizvela gotovo polovinu ukupne godišnje inflacije. Njezin doprinos iznosio je 1,83 postotna boda od ukupnih 3,9 posto.
Prijevoz je dodao još 1,14 postotnih bodova.
Samo te dvije kategorije proizvele su gotovo tri četvrtine ukupne srpanjske inflacije.
To je izuzetno važan podatak jer objašnjava zašto se inflacija može činiti mnogo većom od službenih 3,9 ili 4,1 posto. Građanin koji svaki dan vozi automobil, plaća najamninu ili stambeni kredit, energiju i komunalije koncentriran je upravo u kategorijama koje trenutno najbrže rastu.
Istodobno potrošač koji kupuje elektroniku, odjeću ili kućnu opremu susreće se s potpuno drukčijom slikom. Industrijska neprehrambena roba bez energije u kolovozu je 1,3 posto jeftinija nego godinu ranije. Hrvatska tako trenutačno ima gotovo dvije paralelne ekonomije cijena: roba stagnira ili pojeftinjuje, a energija i usluge snažno poskupljuju.
BITNO
Inflacija u Hrvatskoj – ključne brojke
Kolovoz 2026.: godišnja inflacija prema nacionalnom IPC-u 4,1 posto; mjesečna 0,3 posto. Harmonizirana inflacija 3,7 posto, prema 3,3 posto u europodručju. Energija je skuplja 17,4 posto, usluge 7,2 posto, hrana, piće i duhan 0,1 posto, dok su industrijski proizvodi bez energije jeftiniji 1,3 posto.
Srpanj 2026.: ukupna inflacija 3,9 posto; stanovanje i energija +12,2 posto; prijevoz +8,2 posto; restorani i smještaj +6,3 posto; zdravstvo +4,9 posto.
Prosječna inflacija: 2022. – 10,8 posto; 2023. – 8,0 posto; 2024. – 3,0 posto; 2025. – 3,7 posto. Kumulativno je prosječna razina cijena do 2025. porasla približno 28 posto u odnosu na 2021.
Plaće: prosječna neto plaća u lipnju 2026. iznosila je 1.555 eura i realno je bila 3,1 posto viša nego godinu ranije. Medijalna neto plaća iznosila je 1.345 eura.
HNB-ova projekcija: prosječna inflacija za 2026. bila je procijenjena na 3,1 posto prema nacionalnom IPC-u i 3,4 posto prema HICP-u, uz očekivanje da će upravo energija djelovati u smjeru povećavanja inflacije.
Konačne detaljne podatke o inflaciji za kolovoz DZS će objaviti 15. rujna 2026.
Turizam i usluge ostaju važan dio hrvatske inflacijske jednadžbe
U srpnju su restorani i smještaj bili 6,3 posto skuplji nego godinu ranije, a samo u odnosu na lipanj poskupjeli su 3,4 posto.
Dio toga je sezonski. Srpanj je vrhunac turističke potražnje i cijene smještaja prirodno rastu. Ali Hrvatska već nekoliko godina ima neuobičajeno snažan rast cijena usluga u odnosu na većinu europodručja.
Godine 2025. prosječna inflacija iznosila je 3,7 posto, dok su restorani i hoteli u godišnjem prosjeku bili skuplji 8,2 posto. U prosincu 2025. cijene te skupine bile su 7,6 posto iznad prethodne godine.
Turizam, rast plaća i manjak radnika tako istodobno podržavaju dohotke i zaposlenost, ali stvaraju i pritisak na cijene usluga.
To je jedna od specifičnosti hrvatskog gospodarstva koju monetarna politika Europske središnje banke sama teško može riješiti.
Što slijedi na jesen?
HNB je krajem prošle godine očekivao prosječnu nacionalnu inflaciju od 3,1 posto u 2026., uz HICP od 3,4 posto. Za 2027. očekivao se nastavak usporavanja, na 2,3 posto prema IPC-u i 2,4 posto prema harmoniziranom indeksu.
Kolovoška stopa od 4,1 posto ne znači automatski da se ta prognoza neće ostvariti. Godišnji prosjek ovisi o svih dvanaest mjeseci, a bazni učinci i kretanje cijena energije mogu tijekom jeseni brzo promijeniti stopu.
Međutim, podaci pokazuju da inflacijski problem još nije riješen.
Pozitivno je što je rast cijena hrane gotovo nestao, industrijska roba pojeftinjuje, a uslužna inflacija pokazuje znakove usporavanja. Negativno je što je energija ponovno postala vrlo snažan izvor inflacije, a cijene usluga i dalje rastu mnogo brže nego u europodručju.
Poseban rizik ostaje činjenica da se hrvatska inflacija sve više oslanja na domaće faktore – plaće, cijenu stanovanja, nedostatak radne snage, turizam i snažnu domaću potražnju. Takva inflacija obično nestaje sporije od šoka uzrokovanog naftom ili hranom.
Hrvatska je izašla iz inflacijskog šoka, ali još nije iz svijeta visokih cijena
Najtočnije bi zato bilo reći da Hrvatska više nije u inflacijskom šoku kakav je doživjela 2022. i 2023., ali još nije završila inflacijski ciklus.
Prosječnih 10,8 posto iz 2022. i osam posto iz 2023. pripadaju prošlosti. Međutim, na njih su se nadogradile nove stope od tri posto u 2024., 3,7 posto u 2025. i ponovno oko četiri posto tijekom dijela 2026. godine.
Zato se rasprava više ne može svesti na pitanje hoće li inflacija pasti s četiri na tri posto.
Važnije pitanje glasi koliko brzo plaće, mirovine i produktivnost mogu sustići razinu cijena koja je tijekom nekoliko godina trajno pomaknuta prema gore.
Najnoviji podaci nude paradoksalnu sliku. Hrana je praktički prestala poskupljivati. Roba ponegdje pojeftinjuje. Realne plaće ponovno rastu. Ali energija je skuplja 17,4 posto, usluge više od sedam posto, a ukupna inflacija ponovno je ubrzala. Riječju, inflacija zato nije nestala, samo je promijenila adresu.
...
Tekst: Petar Kolovrat
Infogafika: Vidmir Raič
Foto naslovnice: AI asistencija