Čvorak je bio humoristički list za šalu i razbibrigu, čiji je odgovorni urednik bio zagonetač Stjepan Horvat, a pomagao mu je tada poznati i nagrađivani karikaturist Ivan Pahernik. Prvi broj je objavljen 1976. godine a posljednji nakon izašlih četrdesetak brojeva već krajem sljedeće godine. Radi se o dvotjedniku (kasnije mjesečniku za karikaturu i šalu) koji je nakon petnaest godina stanke 1993. izlazio u nakladi EU „Čvor“-a iz Bjelovara, specijaliziranog za enigmatska izdanja. Časopis je u novom ciklusu objavljivan sve do 1996 godine. To je bio ilustriran list na stranici formata 27 cm tiskan u tiskari „Glas“ iz Banja Luke. Glavnina sadržaja lista činile su izvrsne karikature, stripovi u nastavcima te šaljivi crteži i satirički tekstovi. Naslovnicu je krasila karikatura preko cijele stranice i jedan aktualni aforizam. Za Čvorak su pisali i crtali tada najpoznatiji satiričari iz Hrvatske i tadašnje Jugoslavije, ali i inozemstva. Među njima najpoznatiji su: Ivan Boždar, Zvonimir Drvar, Tomislav Supek, Svetislav Biljanović, Mojmir Mihatov, Slobodan Butir i mnogi drugi. Izlazio je svakog prvog u mjesecu i bio izuzetno popularan list s velikim brojem redovitih čitatelja. Cijena pojedinog broja je iznosila 6 dinara (danas oko 2,90 EUR), uz mogućnost godišnje pretplate po cijeni od 72 dinara, dok je za inozemstvo bilo dvostruko skuplje. Prestao je izlaziti 1996. godine s jačanjem domoljublja i demokracije u Hrvatskoj nakon završetka Domovinskog rata (1991.-1995.) kada je i u medijima prevladao nacionalni ponos i u kojem nakon stradavanja brojnih građanina nije više bilo mjesta humoru.
Humorističko-satirički list Berekin izlazio je u Splitu od 1979. do 2002. godine. Uredništvo je činilo nekoliko lokalnih kroničara aktualnih prilika u Splitu i okolici. Jedno vrijeme su članovi uredništva bili Mladen Vuković i Zlatko Tomić, aktualni predsjednik i tajnik Udruge hrvatskih aforista i humorista. Izlazio je povremeno, s kraćim prekidima. Prvi je moderni satirični list u Hrvata. Iako je bio zabranjivan i cenzuriran, ipak se održao zahvaljujući snalažljivosti izdavača. Zbog toga je često mijenjao tiskare i izdavače. Kao nasljednika mlađeg Pometa, o kojem je bilo riječi u prošlom broju, uređivala ga je ista i već provjerena ekipa satiričara: Miljenko Smoje, Momčilo Popadić i Tonči Kerum. Među redovnim suradnicima lista isticala su se poznata imena iz svijeta novinarstva, književnosti, glazbe i filma: Arsen Dedić, Jakša Fiamengo, Tonko Maroević, Milorad Bibić, Đermano Senjanović Ćićo, Vasko Lipovac i nagrađivani karikaturisti svjetskih dometa Davor Štambuk, Joško Marušić, Branko Efendić Efi, Mojmir Mihatov... Izvor (https://hr.wikipedia.org/wiki/Berekin članak Berekin, hrvatska Wikipedia,) navodi i ovo: „List je objavljivao karikature poznatih domaćih i inozemnih karikaturista, šaljive fotomontaže, humorističke uradke poznatih hrvatskih književnika (Zvonimir Balog), viceve, šaljive kratke priče, parodizirane prikaze poznatih listova i dr. Raspon šala bio je od obiteljskih do političkih.“
Sedamdesetih godina su trendovi bili takvi da je u tisak prodirala zabavna i „šund“ literatura. „Život“, „Laso“ i „Start“su bila Vjesnikova izdanja ciljana za pretežito žensku odnosno pretežito mušku čitateljsku publiku. Radilo se o „lakoj“ i uglavnom ležernoj literaturi za svaki dan i opuštanje nakon napornog posla. I dok se žene privlačilo temama o modi i zdravom životu te „ljubićima“ (ljubavnim romanima), muškarci su kupovali literaturu posvećenu automobilima, hobijima i erotici. Sve je to bilo dobro upakirano popularnim zanimljivostima iz svijeta filma, glazbe i zabave, uz nezaobilazne enigmatske priloge nerijetko s mogućnostima osvajanja nagrada za čitatelje. Većinu te čitateljske populacije činile su osobe sa (ne)završenom srednjom školom (otprilike 87 %). Humor se uglavnom provlačio kroz te i takve zabavne rubrike u obliku viceva i pokoje karikature pa nije bilo izrazite potrebe za pokretanjem listova posvećenih isključivo humoru i satiri, izuzev onih koji su već postojali (Kerempuh, Ričet).
U to vrijeme su pojedini listovi kritizirani zbog senzacionalizma, što je bilo neminovno ako se uzme u obzir da je to bilo vrijeme postupne urbanizacije, pristizanja obrazovanijih mladih generacija u gradove, kulturna liberalizacija, porast seksualnih sloboda i uvoz modnih hitova. U skladu s time na novinskom tržištu se pojavljuju novi tipovi zabavnih časopisa poput glazbenog Džuboksa ili erotskog Adama i Eve koji su se zbog velike potražnje tiskali u vrlo velikim nakladama (100.000 primjeraka).
Maškadur je bio fašnički satirički list (1990.-2021.), urednika prerano preminulog publicista, novinara i satiričara Roberta Marića iz Kaštela, objavljivan jednom godišnje (u veljači) a kao digitalno izdanje i na internetskoj stranici autora https://robert-maric.wixsite.com/ te na portalu www.poklade.com od 2006. godine, kada je od broja 21 osim lokalnoj zajednici postao dostupan široj populaciji. Časopis je osim provokativnih tekstova o trenutnoj političkoj vlasti bio poznat i po vještim fotokolažima ismijavajući poznate osobe iz hrvatskog javnog života. Nerijetko su to bile vijesti, članci, kraće i „bockave“ satire usmjereni osim prema političarima i prema „fureštima“ (turistima) koji su dolazili na ljetni odmor i kupanje na Jadransko more inkomodirajući domaćine. Bogato ilustriran izlazio je na 32-40 stranica A4 formata, dostupan za čitanje na dva načina – papirnato izdanje uz naplatu za lokalne mještane i posjetitelje karnevala te digitalno i besplatno za sve ostale. Maškadur je bio jedan od rijetkih humorističko-satiričkih listova koji su imali financijsku podršku sponzora, na čemu također Robertu treba čestitati pošto je za života bio iznimno popularan satiričar u svojoj sredini. Većina tekstova i grafika bila je njegovo autorstvo.
Žalac je bio hrvatski humoristični list (časopis za humor, satiru i parodiju) koji je počeo izlaziti u rujnu 1995. godine u Zagrebu kao dvotjednik. Glavni urednik mu je bio poznati hrvatski književnik, satiričar i novinar Pajo Kanižaj. Časopis koji je obilovao tipičnim hrvatskim humorom je izdavala tvrtka Poslovni tjednik iz Zagreba urednika Borisa Grbina. List je bio fokusiran na humor, satiru i parodije, a u podnaslovu je pisao nimalo poticajni izokrenuti moto „Navik on zgine ki živi pošteno“ hrvatskog velikaša i pjesnika Frana Krste Frankopana. List je obilovao kratkim humoreskama, političkim vicevima, satiričnim vijestima, smiješnim oglasima, parodijama i dvostisima u kojima je očit Pajin zaigrani duh i smisao za odličnu i učinkovitu rimu. Likovno i grafički su ga oplemenili Ivan Pahernik i Tin Prislon kao dio uredništva. Za Žalac su pisale i crtale tada najpoznatije humorističke veličine: Ivan Kušan, Hrvoje Hitrec, Ivan Slamnig, Vlado Šimenc, Davor Štambuk, Vjekoslav Šutej, Mojmir Mihatov, Ivan Pahernik, Stjepan Babić… Prema mojim saznanjima ukupno je objavljeno svega pet brojeva na formatu papira visine 45 cm. Prodavao se po cijeni od 5 kuna. Kako se navodi u dostupnom izvoru (Internetski portal „Tačno.net“) bio je to „Humoristički list koji je najavio civilizacijsku tragediju zadnje dekade prošlog milenija.“
S odcjepljenjem Hrvatske iz jugoslavenske tvorevine počeci devedesetih godina prošlog stoljeća izazivali su u građanima uz snažan nacionalni naboj i mnogo inspiracije za kreativno izražavanje u području glazbe, filma, kazališta ali i želju za pokretanjem zabavnih publikacija koje će poslužiti ljudima da se osjećaju bolje i vedrije unatoč nadolazećim ratnim zbivanjima i stradanjima.
U sljedećem, sedmom po redu i ujedno završnom nastavku serijala, bit će riječi o modernom humoru i satiri u Hrvatskoj. Navest ću bitne značajke vedrih i šaljivih listova, časopisa i magazina koji su objavljivani u periodu od stjecanja hrvatske samostalnosti do današnjih dana. Čitamo se…
Neke od naslovnica spomenutih listova prikazane su u nastavku:
Čvorak
Berekin
Maškadur
Žalac (zaglavlje pilot broja)
Izvori naslovnica:
- digitalna građa Knjižnice Grada Zagreba i Portala digitaliziranih časopisa NSK-e
- službena internetska stranica Antikvarijata Biblos, Zagreb
- službena internetska stranica Antikvarijata Stakleni grad, Zagreb
- internetski oglasnik Njuškalo.hr
- internetski oglasnik Kupindo.com
- Wikipedia.hr
- Tačno.net
napisao: Dražen Jergović, zagrebački književnik, aforist i urednik e-magazina „Uh!Aha“ 2026. godine
*Članak je napisan uz financijsku potporu Agencije za medije temeljem Programa ugovaranja novinarskih radova u elektroničkim publikacija
ilustracija naslovnice: Vidmir Raič