Da je djevojkama gimnastika isto tako potrebna i važna kao i dječacima, nije potrebno dokazivati, jer su to priznavali pedagozi, liječnici i higijenici od vajdaka.
(Ivana Hirschmann, Djevojačka gimnastika, Zagreb, 1906.)
U četvrtak, 5. lipnja 2025. godine u 19 sati, u Muzeju grada Zagreba otvara se izložbu Hrvatskog športskog muzeja Između korzeta i dresa. Žene u sportu (1874. - 1939.). Ova izložba rezultat je istraživanja pojavnosti i kretanja žena u sportskim društvima i u sportu. Zamišljena kao serija koju čine tri izložbe, podijeljena je prema povijesnim razdobljima. Prva u nizu započinje 1874. godinom, važnom zbog brojnih reformi i zbog osnivanja Hrvatskog sokola, koji je imao velik značaj za razvoj ženskog sporta, a završava 1939. godinom.
Hazenašice Prvog hrvatskog građanskog športskog kluba u Zagrebu, 1925. godine
Prisutnost žena u sportu svojevrstan je fenomen u kojem se očituju društvene, ekonomske, kulturne i političke prilike. Pri tome su žene, u kontekstu tjelovježbe, postale predmetom rasprave jer su se propitivali potreba i svrha njihove sportske aktivnosti, moralnost i primjereno odijevanje, koje je krajem 19. stoljeća podrazumijevalo pokrivanje gotovo cijelog tijela, što je pak bilo nepraktično za vježbanje.
Grupna vježba žena na Drugom hrvatskom svesokolskom sletu, 1911. godina
Kroz šest cjelina, izložba prikazuje povijesni pregled u čijem je središtu žena, a koji je posvećen prikazu njihova društvenog položaja, statusa i aktivnosti. Druga cjelina tematizira početke vježbanja, zapreke s kojima su se djevojke susretale te sportske organizacije i discipline u kojima isprva sudjeluju, dok su u trećoj cjelini uz nekoliko odabranih sportova istaknuti problemi djevojaka i žena u području sporta. Četvrta cjelina obrađuje prisutnost žena u tiskovinama i naglašava različite obrasce kojima su predstavljene, a koji ovise o izvoru koji konzultiramo.
Sportska odjeća, Ženski list, lipanj 1931.godine
Posljednje dvije cjeline odnose se na modu i odijevanje, pri čemu peto poglavlje tematizira građansku modu i čini jednu od glavnih točaka za razumijevanje sportskog odijevanja, što je tema posljednje dijela izložbe.
Hrvatska tenisačica Vlasta Gostiša, oko 1930. godine
Naziv izložbe odabran je kako bi, osim razlike među odjevnim predmetima, naglasio društveni položaj žena – koje su s jedne strane trebale birati, gotovo balansirati između društveno zadanih uloga i vlastitih želja. Stavljene u korzet, težile su dresu. Postavljene u društveno zadane okvire, stremile su slobodi. „Izlazak” iz korzeta i „prelazak” u dres bio je određen duljim razdobljem tako da prelazak nije činio tek jedan korak.
Reklama iz časopisa Svijet 1929. godina
Korzet pri tome ne predstavlja tek odjevni predmet za oblikovanje i sputavanje ženskog tijela, već je i simbol konzervativnih mišljenja koja su oblikovala svakodnevnicu žena. Nasuprot tomu dres nadilazi predmet „običnoga” i postaje sinonim za slobodu.
Hrvatska atletičarka Janovic Ruzica, 1927. godina
Sportska aktivnost žena figurativno čini poligon kao polazište s kojeg se propituju njihove slobode – sloboda samostalnog odlučivanja, sloboda (fizičkog) kretanja, sloboda odabira (sukladno preferenciji pojedinca, neovisno o društveno prihvatljivim odrednicama).
Naposljetku, istraživanjem je utvrđeno kako je problematika vezana uz ženski sport široka, odnosno kako postoji još velik broj tema i pitanja na koja tek treba odgovoriti, stoga je ova izložba jedan od prvih koraka za daljnja istraživanja i teme koje se odnose na pojavnost žena u sportu, pri čemu dostupna arhivska, knjižnična i muzejska građa omogućava slojevit pristup i obradu kompleksne teme prisutnosti žena u sportu.
Izložba Žene u sportu
Muzej grada Zagreba, od 5. lipnja do 28. rujna 2025.
Otvorenje: četvrtak, 5. lipnja 2025., 19 sati
Organizatori: Hrvatski športski muzej i Muzej grada Zagreba
Autorica koncepcije: Petra Husain Pustaj, viša kustosica, Hrvatski športski muzej
Autorice dionica izložbe: Maja Arčabić, muzejska savjetnica, MGZ; Mirjam Vida Blagojević, doktorandica na FFZG-u; Petra Husain Pustaj, viša kustosica, HŠM; doc. dr. sc. Ida Ograjšek Gorenjak
Prostorno i likovno oblikovanje i obrada fotografija: Bachrach & Krištofić
Tekst: Petra Husain Pustaj
Fotografije: Hrvatski športski muzej i Muzej grada Zagreba