Gotovo šest godina nakon razornih potresa u Zagrebu i na Banovini država bilježi tisuće završenih postupaka i milijarde uloženih eura, ali proces obnove još je daleko od završetka. U Petrinji je otvoreno 338 gradilišta, a na cijelom potresom pogođenom području aktivno ih je više od 1600. Dok Vlada ističe obnovljene škole, javne zgrade i nove stanove, ostaje pitanje koliko se administrativni i građevinski rezultati podudaraju sa stvarnim povratkom ljudi u njihove domove.
Gotovo šest godina nakon potresa koji su 2020. pogodili Zagreb, Petrinju, Sisak, Glinu i okolna područja, hrvatska poslijepotresna obnova ulazi u fazu u kojoj se sve manje raspravlja o njezinu početku, a sve više o rokovima, troškovima i stvarnim rezultatima. Prema najnovijim podacima Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, objavljenima 23. listopada 2026., na obnovu javne i privatne imovine dosad je utrošena 5,21 milijarda eura. Od toga se 3,13 milijardi odnosi na područje zagrebačkog potresa, a 2,08 milijardi na područje petrinjskog potresa. Samo u državnom proračunu za ovu godinu osigurano je dodatnih 1,02 milijarde eura.
Riječ je o jednom od financijski i organizacijski najzahtjevnijih javnih pothvata u suvremenoj Hrvatskoj, u kojem se istodobno obnavljaju obiteljske kuće, višestambene zgrade, škole, bolnice, kulturna baština i druga javna infrastruktura. Međutim, broj dovršenih postupaka i veličina ulaganja nisu dovoljni za potpunu procjenu uspješnosti. Nakon gotovo šest godina presudno je pitanje koliko je obitelji stvarno dobilo siguran i trajni dom, koliko građana još čeka završetak radova i može li se obnova pretvoriti u dugoročnu gospodarsku i demografsku obnovu prostora koji je i prije potresa bio suočen s razvojnim teškoćama.
Tijekom radnog posjeta Petrinji 23. listopada ministar Branko Bačić predstavio je novi presjek obnove prema kojem su na području grada završena 4335 postupka obnove, obuhvaćajući 4916 posebnih jedinica. Izgrađeno je 219 zamjenskih obiteljskih kuća i 16 novih višestambenih zgrada, dok su trenutačno otvorena 338 gradilišta. U postupku gradnje nalazi se još 48 zamjenskih obiteljskih kuća.
Ti podaci potvrđuju značajan napredak u odnosu na ranije godine, ali zahtijevaju precizno tumačenje. Završeni postupak obnove nije nužno isto što i izgradnja nove kuće ili povratak obitelji u obnovljen stan. Statistička kategorija posebne jedinice također ne predstavlja automatski jednog stanovnika ili jedno useljeno kućanstvo. Zbog toga broj završenih postupaka treba promatrati zajedno s vrstom izvedenih radova, brojem dovršenih stambenih objekata i stvarnim stanjem njihove uporabe.
Posljednji podaci pokazuju da se obnova nastavlja i na znatnom broju pojedinačnih lokacija. Svako takvo gradilište može imati različitu građevinsku složenost, pravni status i dinamiku izvođenja radova. Posebno su zahtjevne konstrukcijske obnove starijih zgrada, kod kojih se tijekom projektiranja i izvođenja mogu pojaviti dodatni tehnički problemi. U povijesnim gradskim jezgrama postupak dodatno otežavaju konzervatorski zahtjevi i potreba očuvanja arhitektonske baštine.
Rok do 2030. godine pokazuje koliko je proces zahtjevan
Ministar Bačić najavio je da bi izgradnja zamjenskih obiteljskih kuća najvećim dijelom trebala završiti do kraja 2027. godine, dok se završetak obnove preostale privatne imovine očekuje do 2030. Pritom je upozorio da bi manji broj obiteljskih kuća mogao ostati nedovršen i nakon predviđenog roka zbog neriješenih imovinskopravnih odnosa. Ukupno bi do završetka obnove trebalo biti izgrađeno približno tisuću zamjenskih obiteljskih kuća na području obuhvaćenom petrinjskim potresom.
Takav raspored znači da će se završni radovi odvijati gotovo deset godina nakon potresa iz prosinca 2020. godine. Premda je obnova velikih razmjera složen i dugotrajan proces, duljina provedbe otvara pitanje učinkovitosti administrativnih postupaka, projektiranja, javne nabave i organizacije građevinskih radova. Za građane koji čekaju završetak obnove pritom je najvažniji individualni rok, koji se može znatno razlikovati od općeg plana Ministarstva.
Imovinskopravni odnosi posebno su osjetljivo područje. Neriješeno vlasništvo, nepotpune zemljišne evidencije, nasljedni odnosi i druge pravne zapreke mogu odgoditi početak radova čak i kada su financijska sredstva osigurana. Međutim, takva objašnjenja ne bi smjela zamijeniti potrebu za jasnim javnim prikazom broja predmeta koji se nalaze u pojedinoj fazi postupka i razloga zbog kojih njihovo rješavanje traje godinama.
Država je završila više od 15 tisuća postupaka, ali obnova traje na više od 1600 lokacija
Na cjelokupnom području zahvaćenom zagrebačkim i petrinjskim potresom završeno je ukupno 15.480 postupaka obnove. Od toga se 14.585 odnosi na privatne zgrade, s ukupno 58.471 posebnom jedinicom, dok je 895 postupaka vezano uz projekte obnove zgrada javne namjene. Izgrađeno je 630 zamjenskih obiteljskih kuća, a još 213 nalazi se u postupku gradnje.
Istodobno je otvoreno 1629 gradilišta, dok se za više od 1200 lokacija još provode postupci nabave. Sama ta činjenica pokazuje da se znatan dio preostalih aktivnosti još nalazi u različitim administrativnim i operativnim fazama. Uspješnost završnice obnove zato će ovisiti o sposobnosti sustava da istodobno osigura projektiranje, izvođače radova, građevinski nadzor i rješavanje preostalih pravnih pitanja.
U službenom planu Ministarstva kao jedan od važnih rizika posebno se navode kapaciteti građevinskih tvrtki i njihov odaziv na javne nabave. Manje i prostorno raspršene lokacije mogu biti organizacijski i financijski zahtjevnije od velikih gradilišta, zbog čega izvođači nisu uvijek jednako zainteresirani za sve poslove. To je posebno važno na ruralnim područjima Banovine, gdje udaljenost pojedinih objekata i nedostatak građevinske radne snage mogu dodatno otežati provedbu.
Javne zgrade gotovo su dovršene, ali i službene brojke zahtijevaju preciznost
Napredak je posebno vidljiv u obnovi javnih objekata. Na području Sisačko-moslavačke županije ugovoreno je 416 projekata obnove zgrada javne namjene, od kojih je prema najnovijem izvješću dovršeno 409. Preostalo ih je sedam, što pokazuje da je taj dio obnove u završnoj fazi. Riječ je o školama, zdravstvenim ustanovama, kulturnim objektima i drugoj infrastrukturi koja ima neposrednu važnost za normalizaciju svakodnevnog života.
U službenom predstavljanju rezultata pritom je navedeno da je dovršeno 96 posto projekata, iako omjer 409 dovršenih od ukupno 416 iznosi približno 98,3 posto. Razlika može upućivati na uporabu različitih obračunskih osnova, ali bez dodatnog objašnjenja nije moguće utvrditi zašto se navedeni postotak razlikuje od jednostavnog matematičkog izračuna. Upravo takvi detalji pokazuju koliko je važno da javni izvještaji o velikim investicijama imaju ujednačene pokazatelje i jasno objašnjenu metodologiju.
Obnova javnih zgrada ima i šire gospodarsko značenje. Škole, bolnice, vrtići i kulturne ustanove nisu samo građevinski projekti, nego infrastruktura bez koje je teško zadržati stanovništvo i privući nove obitelji. Njihovim povratkom u funkciju stvaraju se uvjeti za kvalitetniji život, ali stvarni razvojni učinak ovisit će o dostupnosti zaposlenja, javnih usluga i stambenih mogućnosti.
Novi stanovi važniji od same poslijepotresne obnove
Jedan od najvećih zahvata na području Sisačko-moslavačke županije predstavlja izgradnja 59 novih višestambenih zgrada s ukupno 1024 stana. Prema najnovijim podacima, dovršeno je i useljeno 57 zgrada s 986 stanova. Od toga se 20 zgrada nalazi u Sisku, 16 u Petrinji, osam u Glini, četiri u Topuskom i dvije u Gvozdu, dok su preostale raspoređene u drugim gradovima i općinama županije.
Prvotna svrha dijela novoizgrađenog stambenog fonda bila je osiguravanje smještaja građanima čije su nekretnine stradale u potresu. Međutim, kako se potreba za privremenim smještajem postupno smanjuje, otvara se pitanje budućeg korištenja državnih stanova. Tijekom posljednjeg sastanka u Petrinji razgovaralo se o mogućnosti da se dio tih kapaciteta namijeni deficitarnim kadrovima i programima priuštivog stanovanja.
To može predstavljati važnu promjenu u razvojnoj politici Banovine. Stanovi koji su izgrađeni kao odgovor na kriznu situaciju mogli bi postati instrument privlačenja liječnika, nastavnika, stručnjaka i drugih zaposlenika koji nedostaju lokalnim zajednicama. Međutim, takav pristup zahtijeva jasne kriterije dodjele, dugoročan model upravljanja i usklađivanje s potrebama stanovništva.
Posebno je važno utvrditi koliko je stanova trenutačno zauzeto, koliko će ih postati raspoloživo nakon povratka korisnika u obnovljene domove te pod kojim uvjetima mogu biti ponuđeni novim stanarima. Bez takvih podataka teško je procijeniti stvarni doprinos državnog stambenog fonda demografskoj i gospodarskoj revitalizaciji županije.
Petrinjska povijesna jezgra postaje zaseban izazov
Obnova središta Petrinje ima posebno značenje jer se ondje preklapaju konstrukcijska sigurnost, zaštita kulturne baštine i potreba vraćanja gospodarskih aktivnosti. Tijekom posljednjeg posjeta ministar Bačić najavio je da bi najveći dio obnove povijesne jezgre trebao biti dovršen tijekom 2027. i 2028. godine. Pojedini projekti još se nalaze u fazi projektiranja ili javne nabave, što znači da njihov završetak ovisi o uspješnoj provedbi preostalih postupaka.
Među projektima koji su trenutačno u izvedbi nalazi se blok zgrada u Gajevoj ulici, gdje su planirana ukupno 40 stana. Vrijednost radova procijenjena je na 3,72 milijuna eura, a završetak je predviđen za srpanj 2027. U Ulici Artura Turkulina gradi se zamjenska višestambena zgrada s 29 stanova, vrijedna približno 5,3 milijuna eura, čiji je planirani završetak u veljači sljedeće godine.
Obnova povijesne jezgre pritom nije samo pitanje vraćanja oštećenih zgrada u prvobitno stanje. Središte grada mora ponovno postati prostor stanovanja, trgovine, ugostiteljstva, javnih ustanova i društvenog života. Zbog toga će se njezina uspješnost moći procijeniti tek kada obnovljeni objekti ponovno budu u funkciji i kada se u gradske ulice vrate stanovnici i gospodarske aktivnosti.
Obnova nije isto što i demografski oporavak
Predstavnici lokalnih vlasti ističu prve pozitivne pokazatelje koji bi mogli upućivati na postupnu revitalizaciju Petrinje i okolnog područja. Gradonačelnica Magdalena Komes navela je povoljniji odnos prijavljenih i odjavljenih prebivališta te pozitivna kretanja u vrtićima i školama, dok je župan Ivan Celjak istaknuo povećanje broja rođenih u sisačkoj bolnici i rast broja osnovnoškolaca.
Takve informacije svakako zaslužuju pozornost, ali zahtijevaju širu statističku provjeru. Promjena broja prijavljenih prebivališta nije nužno jednaka trajnom doseljavanju, kao što povećanje broja učenika u jednoj školskoj godini još ne potvrđuje dugoročan demografski preokret. Za pouzdanu procjenu potrebno je analizirati višegodišnja kretanja stanovništva, migracije, prirodni prirast, zaposlenost i dobnu strukturu.
Banovina se i prije potresa suočavala s iseljavanjem, starenjem stanovništva i gospodarskim zaostajanjem. Obnova može stvoriti nužne uvjete za preokret tih procesa, ali ih sama po sebi ne može riješiti. Novi stanovi i sigurnije javne zgrade važni su preduvjeti razvoja, no trajni ostanak stanovništva ovisi i o kvalitetnim radnim mjestima, prometnoj dostupnosti, obrazovanju, zdravstvenoj skrbi te mogućnosti pokretanja gospodarskih aktivnosti.
Pet milijardi eura ulaganja traži i jasnu javnu bilancu
Ukupni trošak obnove jedna je od ključnih činjenica koje zaslužuju sustavno praćenje. Uloženi iznos obuhvaća različite izvore financiranja, uključujući državni proračun, europska sredstva i druge dostupne financijske instrumente. Istodobno uključuje obnovu vrlo različitih vrsta objekata, od pojedinačnih obiteljskih kuća do velikih javnih zgrada i infrastrukturnih projekata. Zbog toga ukupnu potrošnju nije moguće smisleno podijeliti brojem obnovljenih kuća i takav rezultat predstaviti kao prosječnu cijenu obnove jedne nekretnine.
Za vjerodostojnu financijsku bilancu potrebno je razdvojiti privatnu i javnu imovinu, konstrukcijske i nekonstrukcijske zahvate, izgradnju zamjenskih objekata te troškove projektiranja, nadzora i ostalih povezanih aktivnosti. Posebno je važno utvrditi kolike su bile ugovorene vrijednosti pojedinih projekata, koliko su se mijenjale tijekom izvođenja i jesu li radovi završavani unutar planiranih rokova.
Takva analiza ne bi služila samo utvrđivanju troškova prošlih odluka. Poslijepotresna obnova predstavlja dragocjeno iskustvo za buduće upravljanje velikim krizama i prirodnim katastrofama. Hrvatska iz nje može izvući pouke o organizaciji javne nabave, upravljanju gradilištima, vlasničkopravnim postupcima, dostupnosti građevinskih kapaciteta i transparentnosti javnih ulaganja.
Završetak obnove mjerit će se povratkom života, a ne brojem zaključenih predmeta
Najnoviji podaci potvrđuju da je na potresom pogođenim područjima ostvaren znatan građevinski napredak. Obnovljene su brojne škole i javne ustanove, izgrađene stotine obiteljskih kuća i novi višestambeni objekti, a dijelovi Petrinje postupno dobivaju obnovljen izgled. Međutim, istodobno otvorena gradilišta, neriješeni imovinskopravni odnosi i rokovi koji se protežu do kraja desetljeća pokazuju da proces još nije dovršen.
Za državu se završetak obnove može iskazivati brojem realiziranih projekata i financijskih pokazatelja. Za građane je mjerilo jednostavnije. Obnova završava kada se mogu vratiti u svoj dom, kada su škole i zdravstvene ustanove dostupne, kada su gradske ulice ponovno funkcionalne i kada život više nije organiziran oko posljedica katastrofe.
Upravo zato završne godine obnove trebale bi biti obilježene preciznijim praćenjem stvarnog stambenog zbrinjavanja, rokovima za preostale korisnike i javno dostupnim podacima o troškovima. Dugoročna vrijednost uloženog novca mjerit će se i sposobnošću obnovljenih područja da zadrže stanovništvo i stvore uvjete za nova ulaganja.
Hrvatska je u poslijepotresnu obnovu već uložila milijarde eura i ostvarila vidljive rezultate. No njezina konačna uspješnost neće se određivati samo završetkom građevinskih radova, nego time hoće li se obnovljeni domovi, škole i gradska središta ponovno ispuniti ljudima i gospodarskim životom.
...
Tekst: Petar Kolovrat
Infografika: Vidmir Raič
Foto: AI ilustracija