Kako je potrošen novac za uređenje naselja? Što piše u ugovoru koji je sklopio grad? Na temelju kojih je dokumenata donesena odluka važna za lokalnu zajednicu? Pristup takvim informacijama nije povlastica novinara ili udruga. To je pravo građana, zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i uređeno Zakonom o pravu na pristup informacijama.
Ipak, mnogi građani još uvijek nisu dovoljno upoznati s mogućnostima koje im to pravo pruža.
Zahtjev ne traži posebno obrazloženje
Građani pri podnošenju zahtjeva u pravilu ne moraju objašnjavati zašto traže određenu informaciju niti dokazivati javni interes. Mogu zatražiti postojeće dokumente i podatke koje tijelo javne vlasti posjeduje, primjerice ugovore, odluke ili informacije o rashodima.
Pritom postoji važna razlika između traženja postojećih informacija i zahtjeva da institucija izradi novu analizu ili protumači propise. Pravo na pristup informacijama samo po sebi ne obvezuje tijelo javne vlasti na stvaranje novih informacija.
Zahtjev se može poslati elektroničkim putem ili poštom nadležnom tijelu odnosno njegovu službeniku za informiranje. Građanima u tome može pomoći i platforma ImamoPravoZnati.org, namijenjena podnošenju zahtjeva tijelima javne vlasti.
Odbijanje zahtjeva nije kraj postupka
Ako institucija odbije zahtjev, građani mogu podnijeti žalbu Povjereniku za informiranje. Žalba je moguća i kada tijelo ne odgovori u zakonskom roku.
Povjerenik je neovisno tijelo koje štiti pravo na pristup informacijama. Njegova je uloga važna i u praćenju otvorenosti institucija prema javnosti, uključujući postupke savjetovanja pri donošenju propisa.
Upravo su javna savjetovanja ponovno otvorila pitanje koliko građani stvarno mogu utjecati na odluke prije nego što one budu donesene.
Dva dana za sudjelovanje javnosti
Pozornost su privukle pritužbe povezane sa savjetovanjima o izmjenama propisa o gospodarenju otpadom i procjeni njihovih učinaka. Jedno od savjetovanja o procjeni navodno je trajalo samo dva dana, tijekom vikenda. Povjerenik je zbog toga zatražio objašnjenja nadležnih tijela.
Prema podacima iz izvješća Povjerenika za informiranje za 2025. godinu, od 809 promatranih javnih savjetovanja samo su 94 trajala najmanje 30 dana, koliko je u pravilu predviđeno zakonom.
Kratki rokovi otežavaju građanima i organizacijama da prouče prijedloge, razmotre njihove posljedice i pripreme obrazložene primjedbe. Time se smanjuje mogućnost sadržajnog sudjelovanja javnosti.
Objava nije dovoljna ako je informaciju teško pronaći
Problem nije samo u tome objavljuju li institucije informacije. Prema navedenom izvješću, objavljeni podaci o propisima, odlukama i financijama mogu biti nepotpuni, zastarjeli, teško pretraživi ili dostupni u neprikladnim formatima.
Dokument koji je formalno objavljen, ali ga je gotovo nemoguće pronaći ili koristiti, građanima pruža ograničenu korist. Otvorenost institucija zato podrazumijeva i uredne, ažurne te lako dostupne podatke.
U raspravama o mogućim izmjenama zakonodavstva o pristupu informacijama upravo bi praktična dostupnost trebala imati važno mjesto. Građanima je potrebno omogućiti da dođu do postojećih dokumenata, razumiju kako se upravlja javnim sredstvima i pravodobno sudjeluju u odlukama koje oblikuju njihov svakodnevni život.
...
Tekst: Vidmir Raič
Ilustracija: Petar Kolovrat uz AI asistenciju