Predviđanja o kretanju populacije u Europi do 2100. godine temelje se na demografskim trendovima, uključujući stopu fertiliteta, stopu mortaliteta, migracije i druge čimbenike. Prema različitim izvorima, poput UN-ovih projekcija ili Eurostata, očekuju se značajne promjene u populacijskoj strukturi i brojnosti stanovništva u europskim državama.
Dominanta je i općenit trend smanjenja populacije u većini europskih zemalja. Većina europskih zemalja očekuje smanjenje broja stanovnika do 2100. godine zbog niskog fertiliteta, starenja populacije i negativnog prirodnog priraštaja (više umrlih nego rođenih). Neke zemlje, poput Njemačke, Italije, Španjolske, Poljske i Rumunjske, mogu izgubiti značajan dio svoje populacije (do 20-30 posto ili više).
Starenje populacije je nezaustavljivo u Europi. Prosječna dob stanovništva će rasti u gotovo svim europskim zemljama, što će dovesti do povećanja udjela starijih osoba (65+ godina) u odnosu na radno sposobno stanovništvo, što može imati značajne ekonomske i društvene posljedice, uključujući pritisak na mirovinske sustave i zdravstvenu skrb.
Migracije kao ključni čimbenik
Zemlje koje privlače imigrante mogu ublažiti pad populacije ili čak ostvariti rast. Primjeri uključuju Njemačku, Švedsku i Francusku. Istočne i južne zemlje Europe, koje imaju veći odljev stanovništva (emigracija), mogu biti posebno pogođene smanjenjem populacije.
Regionalne razlike u ovim trendovima su očite, Zapadna Europa, zemlje poput Francuske, Irske i Švedske mogu imati relativno stabilnu ili čak blago rastuću populaciju zbog višeg fertiliteta i imigracije, dok istodobno Južna Europa, zemlje poput Italije, Španjolske i Grčke mogu doživjeti značajan pad populacije zbog niskog fertiliteta i starenja stanovništva.
Istočna Europa: Zemlje poput Poljske, Rumunjske, Bugarske i baltičkih država mogu izgubiti do 40 posto svoje populacije zbog kombinacije niskog fertiliteta, visoke stope emigracije i starenja.
Posebni slučajevi su Rusija i Turska. U Rusiji se očekuje pad populacije zbog niskog fertiliteta i visoke stope mortaliteta, iako su migracije faktor koji može ublažiti ovaj trend, a u Turskoj, premda je ta zemlja samo djelomično u Europi, Turska ima viši fertilitet od većine europskih zemalja, ali se očekuje smanjenje populacije do 2100. godine zbog pada fertiliteta.
Potencijalni scenariji ovise o stopama fertiliteta i migracija stanovništva. Ako se fertilitet poveća ili migracije budu intenzivnije, neke zemlje mogu izbjeći najpesimističnije scenarije. No, klimatske promjene i ekonomski faktori također mogu utjecati na migracije i distribuciju stanovništva.
Do 2100. godine Europa će vjerojatno biti znatno starija i manje naseljena nego danas, s izraženim regionalnim razlikama. Migracije će biti ključni faktor u određivanju budućeg demografskog krajolika. Države koje uspiju privući imigrante i zadržati mlade talente imat će veće šanse za održavanjem stabilne populacije i ekonomske vitalnosti.
Slučaj Hrvatske „bijele kuge”
Prema demografskim projekcijama, Hrvatska se suočava s ozbiljnim izazovima u pogledu kretanja populacije do 2100. godine. Glavni čimbenici koji utječu na ova predviđanja uključuju nizak fertilitet, starenje stanovništva, negativan prirodni priraštaj (više umrlih nego rođenih) te visoku stopu emigracije, posebno među mladim i radno sposobnim stanovništvom. Evo ključnih trendova i predviđanja za Hrvatsku:
U svim relevantnim projekcijama pad ukupne populacije u Hrvatskoj je drastičan. Prema UN-ovim projekcijama i analizama Eurostata, očekuje se da će se populacija Hrvatske do 2100. godine smanjiti za 30-50 posto u odnosu na 2020. godinu. Trenutačno Hrvatska ima oko 3,8 milijuna stanovnika, a prema pesimističnijim scenarijima, do 2100. godine taj broj mogao bi pasti na 1,9-2,5 milijuna.
Starenje stanovništva je poguban trend za Hrvatsku, koja će uskoro biti jedna od najstarijih zemalja u Europi. Udio osoba starijih od 65 godina će do 2100. godine vjerojatno premašiti 35-40% ukupne populacije. Stopa ovisnosti, mjerena odnosom broja umirovljenika prema radno sposobnom stanovništvu znatno će se povećati, što će stvarati pritisak na mirovinski i zdravstveni sustav.
Nizak fertilitet, što je višedecenijski trend, „ubio” je Hrvatsku. Stopa fertiliteta u Hrvatskoj je dugo ispod razine zamjene generacija (oko 1,5 djece po ženi, dok je za održavanje populacije potrebno oko 2,1). Bez značajnih promjena u rodnoj politici i podrške obiteljima, ovaj trend će se nastaviti, što će dodatno pogoršati demografski pad.
Emigracija mladih i radno sposobnih je drugi veliki problem. Hrvatska se već desetljećima suočava s visokom stopom emigracije, posebno nakon ulaska u EU (200 i 201). Mladi i obrazovani ljudi odlaze u potrazi za boljim ekonomskim prilikama. Ako se ovaj trend nastavi, Hrvatska će izgubiti značajan dio radno sposobnog stanovništva, što će dodatno pogoršati demografsku i ekonomsku situaciju.
Regionalne razlike
Urbana područja (npr. Zagreb, Split, Rijeka) mogu zadržati relativno stabilnu populaciju zbog unutarnje migracije iz ruralnih područja. Ruralna i depopulirana područja, posebno u Slavoniji, Lici i dalmatinskom zaleđu, mogu doživjeti će dramatičan pad populacije, čak i do 70-80 posto u nekim općinama.
Mogući scenariji demografske katastrofe
Prvo, pesimistični scenarij, ako se ne poduzmu mjere za povećanje fertiliteta, smanjenje emigracije i privlačenje imigranata, populacija Hrvatske mogla bi pasti na 1,5-1,8 milijuna do 2100. godine. Optimistični scenarij kaže, ako Hrvatska uspije privući imigrante, zadržati mlade i povećati fertilitet, populacija bi mogla ostati na 2,5-3 milijuna. Kakve su posljedice. Prije svega, stradati će gospodarstvo, ,ali i društvo u cjelini.
Smanjenje radno sposobnog stanovništva dovodi do nedostatka radne snage i smanjenja gospodarskog rasta, a povećanje udjela starijih osoba stvara će dodatne troškove u zdravstvenom i mirovinskom sustavu. Depopulacija ruralnih područja može dovodi do napuštanja sela i gubitka kulturnog naslijeđa.
Hrvatska se nalazi pred ozbiljnim demografskim izazovima, a bez sustavnih mjera za rješavanje ovih problema, populacija će nastaviti opadati. Ključni koraci uključuju poticanje nataliteta, privlačenje imigranata, zadržavanje mladih i radno sposobnih te revitalizaciju ruralnih područja. Bez takvih intervencija, Hrvatska će do 2100. godine biti znatno manje naseljena i starija nego danas.
Tekst: Vidmir Raič
Fotografija: Pixabay.com
Infografika: Pallavi Rao, Anna Diederichs, Voronoi, Vusual Capitalist,
link: https://www.visualcapitalist.com/mapped-how-europes-population-will-change-by-2100/?utm_source=Visual+Capitalist+Infographics+%28All%29&utm_campaign=808d752915-EMAIL_CAMPAIGN_2025_02_23&utm_medium=email&utm_term=0_-c03bd4382f-47050214&mc_cid=808d752915&mc_eid=7648817e00