Ovog proljeća novo lice dobilo je i dječje igralište u Ulici K. Š. Gjalskog, među građanima poznatijeg kao „kanadski parkić“. Postavljeno je 12 novih sprava među kojima su penjalice s toboganima, vrtuljci, ljuljačke, a posebno zanimanje djeca su pokazala za viseći vrtuljak i zipline.
U parku su postavljene klupe, koševi za otpad, a postavit će se još i javna slavina te nova rasvjeta, najavljeno je iz Grada.
Sprave su postavljene na šljunčanoj podlozi budući da igrališta s velikim udjelom prirodnih elemenata djeci omogućavaju raznolikije tipove igre i aktivnosti, aktiviraju maštu te potiču razvijanje manipulativnih aktivnosti i finih motoričkih sposobnosti kroz kreativnu igru građenja i oblikovanja. Osim toga, šljunak pruža dobru amortizaciju prilikom pada, a i manje se zagrijava od gumene podloge, što je velika prednost tijekom ljetnih mjeseci, posebice kada je riječ o igralištima koja se prostiru na velikoj površini poput ovog – naglasila je Višnja Poropat iz ureda gradonačelnika.
....
Grad Zaprešić
Dobrodošli u grad obrazovanja, sporta, prirodnih ljepota i kulturne baštine
Mladi grad po mjeri čovjeka, kako ga najčešće opisuju, smjestio se tik uz hrvatsku metropolu, okružen prirodnim ljepotama. Sa svojim razvojem poduzetništva, obrazovanja i turizma, Zaprešić je nositelj današnjih trendova i u svakoj sferi svog djelovanja nastoji na temeljima bogate povijesti stvarati novo i moderno.
Relativno mladi grad po mjeri čovjeka, ali grad bogate povijesti koja datira iz doba neolitika, grad Zaprešić smjestio se 17 kilometara od Zagreba, na sjeverozapadnom kraju Zagrebačke županije. Položen je uz rijeku Savu i podno zapadne strane gorja Medvednice. Iako je gradom proglašen tek 1995. godine, područje grada Zaprešića i njegove okolice odaje bogatu povijest toga kraja. Od arheoloških ostataka iz razdoblja neolitika i željeznog doba, preko antičkih ostataka pa sve do dandanas očuvanih kurija i vlastelinstava. Kamene sjekire iz doba neolitika i antički ostaci potječu iz Brdovca, dok su tragovi željeznog doba otkriveni na Sv. Križu.
Kraj bogat dvorcima
Krajem 11. stoljeća pouzdanik kralja Ladislava I. Arpadovića, Ača, na zapadnim rubovima Medvednice dobiva posjed iz kojeg se razvilo vlastelinstvo: Upravo na tom području stoljeće kasnije smjestio se i današnji grad Zaprešić. Nakon Seljačke bune 1573. godine, krajem 16. stoljeća posjedi se rasipaju na više malih vlastelinstava. Tijekom 17. i 18. stoljeća u jednostavnim kurijama na posjedima živi tridesetak plemićkih obitelji. Sve do 1945. godine Zaprešić je spadao pod župu Brdovec te je osim duhovnog, taj kraj postao i središte mnogih dvoraca. I danas taj kraj krase dvorci Januševec i Laduč, a u samom Zaprešiću nalaze se velebni dvorci Lužnica i Novi dvori.
Nakon što se, tada još uvijek barun, Josip Jelačić pridružio hrvatskoj preporodnoj politici te 1848. godine bio proglašen banom, posvetio se sjedinjenju hrvatskih zemalja. Preduhitrivši Ugarski sabor, svojim je javnim Banskim pismom svakoj općini ukinuo feudalizam, na opće oduševljenje svih seljaka. U doba njegove vladavine proveden je i prvi moderniji popis stanovništva. Prema njemu je područje Zaprešića i Brdovca brojalo oko 14 tisuća stanovnika. Činili su ga uglavnom seljaci, trgovci i obrtnici te pripadnici intelektualnih struktura, svećenici i učitelji te činovnici.
Od poljoprivrede do modernih tvornica
Iako se sve do početka 20. stoljeća više od 90% stanovništva i dalje bavilo poljoprivredom, radnici u klasičnom smislu spominju se tek krajem 19. stoljeća kada je na vlastelinstvu Januševec sagrađena moderna tvornica žeste i pjenice. Sami građani sve su se više okretali zakonski reguliranim gospodarskim i trgovačkim poslovima. Neki od imućnijih seljaka ravnopravno su s plemstvom sa zaprešićkog područja 1864. godine u Zagrebu izložili svoje kulture na preteči Zagrebačkog velesajma, tada prvoj međunarodnoj Gospodarskoj izložbi.
Središte protumađarskog pokreta
Za daljnji razvoj zaprešićkog kraja bila je važna gradnja željeznice, za vrijeme nenarodnog bana Khuena-Hérdervàryja, koja je otvorena 4. rujna 1886. godine. Iako uz teške socijalne i političke probleme za vladavine Khuena- Hérdervàryja, na gospodarskom planu i dalje se provodila modernizacija te su osnovane nove tvornice i izgrađene nove prometnice. Početkom 20. stoljeća Zaprešić je bio središtem protumađarskog narodnog pokreta, a u novoj jugoslavenskoj zajednici bio je jedan od tri kotara zaprešićkog kraja. Agrarna reforma u razdoblju 1919. – 1934. godine bila je pogubna za taj kraj te je cilj bio raskomadati plemićka imanja kao centre gospodarske moći koji su tako bili na rubu propasti.
Pod vodstvom Stjepana Radića, prvaka Hrvatske seljačke stranke, revitalizirano je to područje te je zaprešićki kraj dobio poticaj u razvoju poljoprivrede i stočarstva. Provodili su se popravci na cestama i reguliralo se vodotoke, a zahvaljujući dvama liječnicima u Brdovcu i Prigorju poboljšan je i zdravstveni standard. U lipnju 1941. u sklopu organiziranih velikih župa, podijeljenih s vojnog aspekta, zaprešićki kraj potpao je pod njemačko područje gdje je, zbog velike važnosti pruge, ustaška vlast imala snažna uporišta.
Zaprešić kao dio Zagrebačke oblasti
Nakon nekoliko diverzija dolazi do poleta antifašističkog pokreta, a općina Zaprešić dala je i dva narodna heroja, Josipa Pršu i Peru Cara. U razdoblju nakon 2. svjetskog rata industrijski razvoj grada očituje se izgradnjom više tvornica što su pratile izgradnja infrastrukture i izgradnja novih stambenih zona. U novoj državi Zaprešić je pripao Zagrebačkoj oblasti, a 1952. godine prema novom teritorijalnom ustroju pripada pod Zagrebački kotar. Tri godine kasnije utemeljena je općina Zaprešić, koja je još tada brojala 26 tisuća stanovnika. U razdoblju 1974. – 1990. godine Zaprešić je pripadao Gradskoj zajednici općina Zagreb, kada postaje dio jedinstvenog Grada Zagreba. Konačno, 1995. godine Zaprešić postaje gradom, a dan grada Zaprešića obilježava se 16. listopada, na dan rođenja bana Josipa Jelačića.
izvor teksta o Zaprešiću: https://www.visitzapresic.hr/
napisala i fotografirala: Sanela Dropulić