Hrvatska je ušla u novu, intenzivnu fazu digitalne transformacije čiji je cilj temeljito preoblikovanje javnih usluga, gospodarstva i digitalne infrastrukture kako bi zemlja postala konkurentnija na tehnološkom i ekonomskom planu unutar Europske unije. Na nedavnoj sjednici Nacionalnog vijeća za digitalnu transformaciju u Zagrebu, održanoj pod predsjedanjem premijera Andreja Plenkovića, potvrđeno je da su ukupna ulaganja predviđena za naredne programe i projekte digitalizacije dosegnula gotovo 2,86 milijardi eura. Ta brojka obuhvaća sredstva iz više izvora, uključujući Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO), kohezijsku politiku EU te mjere iz mape puta za Digitalno desetljeće, što zajedno svjedoči o opsežnosti i strateškoj važnosti digitalne agende za hrvatsku državu.
Kroz NPOO program izdvojeno je oko 2,1 milijardu eura za projekte digitalne transformacije javne uprave i infrastrukture, dodatnih 755 milijuna eura dolazi kroz kohezijsku politiku EU, a 635 milijuna eura osigurano je za 31 mjeru iz mape puta Digitalno desetljeće. Ova kombinacija financijskih instrumenata omogućila je državnim institucijama i privatnom sektoru da zajednički ubrzaju modernizaciju digitalnih usluga, unaprijede mrežnu infrastrukturu i stvore povoljnije uvjete za primjenu naprednih tehnologija.
Umjetna inteligencija (UI) istaknuta je kao ključna komponenta ove transformacije. U sklopu strategije razvoja do 2032. godine, koja se temelji na unapređenju digitalnih vještina, infrastrukture, javnih usluga i poduzetništva, AI se ne promatra samo kao tehnološki alat, nego kao pokretač produktivnosti, inovacija i gospodarskog rasta. Na sjednici Vijeća najavljen je i skori završetak Nacionalnog plana za razvoj umjetne inteligencije do 2032. godine, nad kojim radi više od 150 stručnjaka iz različitih sektora, s ciljem da se definiraju prioriteti, etički okviri, regulatori i načini integracije AI-ja u javni i privatni sektor.
Digitalna transformacija u Hrvatskoj već daje opipljive rezultate. Sustav e-Građani koristi više od 2,2 milijuna građana za pristupanje javnim uslugama, a kroz državnu digitalnu sabirnicu obrađeno je više od 415 milijuna digitalnih transakcija, što je, kako se naglašava, uštedjelo građanima i državnim tijelima značajne resurse u vremenu i troškovima. Prije digitalizacije, tipične administrativne procedure zahtijevale su višesatno čekanje i odlazak na šalter; danas se isti koraci mogu obaviti u nekoliko minuta elektroničkim putem.
Pored razvoja javnih usluga, jedno od strateških područja jest izgradnja digitalne infrastrukture. Hrvatska je izgradila jednu od najbrže rastućih gigabitnih mreža u Europi, a optički internet doseže oko 75 posto kućanstava, što je iznad prosjeka Europske unije. Također, pokrivenost 5G mrežom iznosi oko 94 posto, omogućujući brzu i pouzdanu mobilnu komunikaciju koja je temelj za primjenu naprednih digitalnih rješenja u gospodarstvu i društvu.
Unatoč navedenom napretku, strategija do 2032. godine prepoznaje i izazove koji zahtijevaju sustavan pristup. U fokusu su i povećanje digitalnih kompetencija među građanima — trenutačno oko 59 posto stanovništva posjeduje digitalne vještine, što je više od EU prosjeka, ali i dalje izazov za daljnje unapređenje tržišta rada i prilagodbu gospodarstva tehnološkim zahtjevima. Razvoj ICT sektora, primjena AI tehnologija u malim i srednjim poduzećima te poticanje inovacija kroz startupe i tehnološke hubove dodatno su istaknuti kao prioriteti za sljedeće godine.
Hrvatska digitalna strategija vizionarski povezuje javne politike s ekonomskom i društvenom modernizacijom, shvaćajući digitalnu transformaciju kao temelj dugoročne konkurentnosti. Uz sustavno ulaganje u infrastrukturu, razvoj ljudskog kapitala i poticanje inovativnih tehnologija kao što je umjetna inteligencija, Hrvatska se pozicionira među aktivnije i ambicioznije članice EU-a u području digitalnog razvoja i tehnološke suverenosti.
...
Tekst: Petar Kolovrat
Naslovnica: Ilustracija Vidmir Raič, uz asistenciju AI