U nedjelju, 25. listopada, Srbija izlazi na prijevremene parlamentarne izbore u ozračju duboke političke polarizacije, studentskih prosvjeda i sumnji u ravnopravnost izbornog natjecanja. Za 250 mjesta u Narodnoj skupštini natječe se 18 izbornih lista, dok međunarodni promatrači posebno prate medijske slobode, pritiske na birače, dezinformacije i postupanje izborne administracije. Ishod glasovanja važan je i Hrvatskoj, jer će politički razvoj Srbije neposredno utjecati na odnose u regiji, europsku integraciju zapadnog Balkana i otvorena bilateralna pitanja.
Srbija u nedjelju, 25. listopada 2026., održava prijevremene parlamentarne izbore koji se po političkim okolnostima znatno razlikuju od uobičajenog nadmetanja stranaka za vlast. Glasovanje se odvija nakon dugotrajnog razdoblja društvenih napetosti, studentskih prosvjeda, sukoba oko odgovornosti državnih institucija i rastućeg nepovjerenja između vlasti i njezinih protivnika. U takvim okolnostima izbori predstavljaju priliku građanima da odluče o sastavu novog parlamenta, ali i važan ispit povjerenja u pravila prema kojima se politička vlast stječe i kontrolira.
Prema odluci Republičke izborne komisije od 23. listopada, pravo glasa ima 6.451.292 birača, a glasovanje će se provoditi na 8.392 biračka mjesta. Na zbirnoj izbornoj listi nalazi se 18 lista s ukupno 2418 kandidata. Ranije objavljena brojka od 6.450.523 odnosila se na stanje biračkog popisa od 9. listopada i na broj glasačkih listića određen za tiskanje, zbog čega je važno razlikovati te dvije službene evidencije.
Izbore je 9. rujna raspisao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji je istodobno potpisao odluku o raspuštanju Narodne skupštine izabrane u prosincu 2023. godine. Odluka je donesena na obrazloženi prijedlog Vlade Srbije od 7. rujna. Time je politička kriza prenesena u institucionalni izborni postupak, ali raspisivanje izbora samo po sebi nije uklonilo sporove o slobodi medija, političkom utjecaju na institucije i uvjetima izbornog natjecanja.
Studentski prosvjedi promijenili su političko ozračje
Jedan od najvažnijih elemenata sadašnje političke situacije jest studentski pokret koji je tijekom protekle dvije godine postao jedan od ključnih čimbenika društvene mobilizacije u Srbiji. Prosvjedi su se razvili nakon tragedije na željezničkom kolodvoru u Novom Sadu 2024., u kojoj je poginulo 16 ljudi, a postupno su prerasli u širu raspravu o odgovornosti institucija, transparentnosti javnih poslova, korupciji i političkoj kulturi.
Studentski pokret otvorio je prostor za političko sudjelovanje dijela građana koji se ranije nisu snažnije identificirali s tradicionalnim oporbenim strankama. Njegova važnost pritom ne proizlazi samo iz organizacije prosvjeda, nego i iz činjenice da je pitanje funkcioniranja državnih institucija postavio u središte javne rasprave. Takva mobilizacija mijenja sadržaj izbornog nadmetanja jer dio birača odluku više ne promatra isključivo kroz gospodarske rezultate, stranačke programe i pojedinačne političke lidere, nego i kroz povjerenje u institucije.
Na izborima sudjeluje i lista pod nazivom „Studentska lista – Studenti pobeđuju“, kojoj je Republička izborna komisija potvrdila sudjelovanje u izbornom postupku. Njezina prisutnost pokazuje da je dio društvene mobilizacije dobio i izravnu izbornu dimenziju, premda se politički ciljevi, organizacijska struktura i izborni program svake liste moraju prosuđivati zasebno.
Međunarodni promatrači prate mnogo više od samog glasovanja
U Srbiji od 16. rujna djeluje promatračka misija Ureda OESS-a za demokratske institucije i ljudska prava, ODIHR-a, koju predvodi Eoghan Murphy. Njezin stručni tim čini 14 međunarodnih stručnjaka, a diljem zemlje raspoređeno je 30 dugoročnih promatrača. Za izborni dan predviđeno je angažiranje približno 300 kratkoročnih promatrača, uz sudjelovanje parlamentarnih izaslanstava OESS-a, Vijeća Europe i Europskog parlamenta.
Misija ne promatra samo jesu li biračka mjesta otvorena na vrijeme i jesu li glasovi pravilno prebrojeni. Njezin mandat obuhvaća cjelokupan izborni proces, uključujući registraciju birača i kandidata, financiranje kampanje, djelovanje izborne administracije, medijsko izvještavanje, političke slobode, internetske platforme i postupanje po izbornim prigovorima.
Takav pristup posebno je važan u društvu u kojem različiti politički akteri izražavaju duboko nepovjerenje prema institucijama. Izbori mogu biti tehnički dobro organizirani, a da istodobno postoje ozbiljni problemi s ravnopravnošću pristupa medijima, korištenjem javnih resursa ili pritiscima na birače. S druge strane, političke optužbe same po sebi ne dokazuju nepravilnosti. Upravo je zato važna neovisna procjena koja će razlikovati dokumentirane povrede pravila od tvrdnji pojedinih sudionika.
U privremenom izvješću od 9. listopada ODIHR je opisao izrazito polarizirano predizborno okruženje, dok međunarodni promatrači i drugi relevantni izvori upozoravaju na pitanja sigurnosti sudionika kampanje, prijetnji novinarima, zastrašivanja birača i mogućih oblika nadzora nad aktivistima. Konačnu ocjenu izbornog procesa moguće je donijeti tek nakon promatranja glasovanja, brojanja glasova i postupanja po prigovorima.
Dezinformacije i digitalni nadzor postaju dio izbornog problema
Jedno od najsloženijih pitanja predizborne kampanje odnosi se na informacijski prostor. Društvene mreže omogućuju političkim akterima izravan pristup biračima, ali istodobno olakšavaju širenje manipulativnih sadržaja, anonimnih optužbi i informacija čiju je vjerodostojnost teško brzo provjeriti. U izrazito polariziranim društvima takvi sadržaji mogu dodatno učvrstiti već postojeće političke podjele i smanjiti povjerenje u institucionalne izvore informacija.
ODIHR zbog toga u svojoj promatračkoj metodologiji posebno prati sposobnost institucija da prepoznaju i suzbijaju dezinformacije, odnos izborne administracije prema društvenim mrežama te transparentnost političkog oglašavanja. Pritom se otvara i pitanje razlike između legitimnog političkog govora, političke propagande i organiziranog širenja namjerno obmanjujućih sadržaja. Demokratska kontrola informacijskog prostora ne smije postati opravdanje za neopravdano ograničavanje slobode izražavanja, ali ni izostanak nadzora ne može biti zamjena za zaštitu birača od manipulacija.
Posebnu zabrinutost izazivaju navodi o uporabi špijunskog softvera protiv oporbenih i studentskih aktivista. Takve optužbe zahtijevaju neovisnu tehničku i pravnu provjeru jer zadiru u privatnost komunikacije, slobodu političkog organiziranja i sigurnost građanskog djelovanja. Postojanje pojedinačnih navoda pritom ne dokazuje automatski njihovu rasprostranjenost niti odgovornost određene državne institucije. Važno je utvrditi postoje li dokumentirani slučajevi, tko je proveo analizu i jesu li pokrenuti odgovarajući postupci.
Srbija između europskih integracija i različitih vanjskopolitičkih interesa
Povjerenje u izborni proces velikim dijelom ovisi o točnosti biračkih popisa i mogućnosti učinkovite kontrole glasovanja. Republička izborna komisija utvrdila je da će se izbori održati na 8392 biračka mjesta, od kojih se 93 nalaze u inozemstvu, u 37 država. Za birače s područja Kosova predviđeno je 60 biračkih mjesta u Vranju, Kuršumliji, Raški i Tutinu.
Upravo organizacija glasovanja za birače s Kosova otvara dodatna pitanja dostupnosti biračkih mjesta i praktičnog ostvarivanja biračkog prava. Riječ je o politički i pravno osjetljivom pitanju jer Beograd i Priština imaju suprotstavljena stajališta o statusu Kosova, dok se organizacija glasovanja mora razmatrati i s aspekta stvarne mogućnosti građana da pristupe biračkim mjestima.
Izborna administracija suočava se i s potrebom obrade prigovora, kontrole biračkih odbora te transparentnog objavljivanja rezultata. Posebno će biti važno jesu li svi relevantni zapisnici javno dostupni, mogu li politički sudionici učinkovito osporavati nepravilnosti i hoće li nadležna tijela o prigovorima odlučivati u zakonskim rokovima.
U takvim okolnostima konačni izborni rezultat ima dvije dimenzije. Prva je matematička, odnosno raspodjela zastupničkih mandata na temelju glasova. Druga je institucionalna i odnosi se na prihvaćanje vjerodostojnosti postupka kojim je rezultat utvrđen. Politička stabilnost nakon izbora ovisit će i o povjerenju u taj postupak, a ne samo o raspodjeli mjesta u parlamentu.
Prijevremeni izbori važni su i zbog međunarodnog položaja Srbije. Zemlja je kandidatkinja za članstvo u Europskoj uniji, ali njezin pristupni proces godinama opterećuju pitanja vladavine prava, demokratskih institucija, odnosa s Kosovom i usklađivanja vanjske politike sa zajedničkim stajalištima EU-a.
Istodobno Srbija održava gospodarske i političke odnose s Rusijom i Kinom, što njezinu vanjsku politiku čini složenijom u razdoblju izrazito zaoštrenih međunarodnih odnosa. Za europske institucije posebno je važno može li se nastaviti pristupni proces uz vjerodostojnu provedbu reformi u pravosuđu, zaštiti temeljnih prava i funkcioniranju demokratskih institucija.
Izbori sami po sebi neće riješiti te odnose. Međutim, novi parlament i politička većina koja iz njega proizađe utjecat će na donošenje zakona, parlamentarni nadzor izvršne vlasti i pregovore s europskim institucijama. Stoga će se nakon glasovanja pozorno pratiti ne samo sastav nove vlasti nego i njezine konkretne odluke o europskim reformama, odnosima sa susjedima i regionalnoj suradnji.
Hrvatska ima neposredan interes za političku stabilnost Srbije
Za Hrvatsku politički razvoj u Srbiji predstavlja mnogo više od vanjskopolitičke teme iz neposrednog susjedstva. Dvije države dijele dugu granicu, gospodarski su povezane i imaju niz otvorenih pitanja koja zahtijevaju kontinuiran institucionalni dijalog. Među njima su položaj hrvatske nacionalne manjine u Srbiji, pitanja nestalih osoba iz Domovinskog rata, procesuiranje ratnih zločina, granična pitanja i druga bilateralna otvorena pitanja.
Posebno važan segment hrvatskog interesa odnosi se na Hrvate u Vojvodini, njihovu političku zastupljenost, obrazovanje, kulturna prava i sigurnost. Izborni proces i sastav novih institucija mogu utjecati na okruženje u kojem manjinske zajednice ostvaruju svoja prava, premda se njihov stvarni položaj mora procjenjivati prema zakonskim jamstvima i praktičnoj provedbi, a ne samo prema promjenama političkih odnosa.
Hrvatska kao članica Europske unije također ima interes za napredovanje Srbije prema europskim standardima vladavine prava, dobrosusjedskih odnosa i demokratske odgovornosti. Istodobno, podrška europskoj perspektivi Srbije ne isključuje potrebu rješavanja bilateralnih pitanja i praćenja ispunjavanja preuzetih obveza.
U hrvatskoj javnosti izbori u Srbiji često se promatraju kroz odnos prema pojedinim političkim liderima. Međutim, za dugoročne odnose dviju država važniji su institucionalni kontinuitet, pravna sigurnost, zaštita manjina i sposobnost da se otvorena pitanja rješavaju neovisno o dnevnim političkim sukobima.
U kontekstu međunarodnog praćenja izbora prvotno je bilo najavljeno sudjelovanje hrvatskih saborskih zastupnika Mihaela Zmajlovića i Nikole Mažara u kratkoročnoj promatračkoj misiji Parlamentarne skupštine OESS-a, s planiranim boravkom u Beogradu i Subotici od 23. do 26. listopada.
Međutim, službeni kalendar Hrvatskoga sabora tu najavu sada označava kao otkazanu. Zbog toga nije točno tvrditi da dvojica zastupnika sudjeluju u promatranju izbora na temelju ranije objavljenog rasporeda. Razlozi otkazivanja nisu navedeni u dostupnoj saborskoj objavi.
Međunarodna promatračka misija ODIHR-a i partnerskih parlamentarnih organizacija nastavlja s radom. Prema rasporedu objavljenom 23. listopada, preliminarni nalazi trebali bi biti predstavljeni u ponedjeljak, 26. listopada, na konferenciji za novinare u Beogradu. Ti će nalazi pružiti prvu sustavnu međunarodnu procjenu izbornog dana i ranije promatranog predizbornog razdoblja.
Što nakon zatvaranja biračkih mjesta?
Prijevremeni parlamentarni izbori u Srbiji održavaju se u trenutku kada su političke podjele duboke, a povjerenje među glavnim sudionicima izbornog procesa ograničeno. Izborna kampanja dodatno je naglasila različita tumačenja stanja u državi, odgovornosti institucija i smjera budućeg političkog razvoja.
Međutim, političku važnost ovih izbora neće odrediti samo rezultat glasovanja. Jednako je važno hoće li postupak biti proveden transparentno, hoće li građani moći slobodno izraziti svoju volju i hoće li institucije učinkovito odgovoriti na eventualne nepravilnosti. Upravo je to razlog zbog kojeg međunarodni promatrači naglašavaju potrebu praćenja cijelog izbornog procesa, a ne samo njegova završnog dana.
Za Srbiju će sljedeći važan korak biti sastavljanje institucija koje mogu funkcionirati uz vjerodostojan parlamentarni nadzor, pravnu sigurnost i mogućnost javnog preispitivanja odluka vlasti. Za Europsku uniju izbori će biti jedan od pokazatelja stanja demokratskih standarda u zemlji kandidatkinji, dok će Hrvatska pozorno pratiti njihove posljedice na bilateralne odnose i regionalnu stabilnost.
Nedjeljno glasovanje odlučit će o novom sastavu Narodne skupštine, ali povjerenje u demokratski sustav neće se moći obnoviti samim objavljivanjem izbornih rezultata. Ono će ovisiti o vjerodostojnosti postupka, odgovornosti institucija i spremnosti političkih aktera da djeluju unutar pravila koja jednako vrijede za sve sudionike.
...
Tekst: Petar Kolovrat
Ilustracija: AI generirano