U svijetu koji se posljednjih godina percipira kao sve nestabilniji, obilježen ratovima, geopolitičkim napetostima, terorizmom i rastućim društvenim polarizacijama, pitanje osobne i kolektivne sigurnosti postaje jedno od ključnih mjerila kvalitete života. Upravo zato Globalni indeks mira predstavlja jedan od najrelevantnijih analitičkih alata za razumijevanje stvarnog stanja sigurnosti u svijetu. Riječ je o opsežnom godišnjem istraživanju koje obuhvaća 163 države i teritorija, a temelji se na 23 indikatora koji mjere razinu nasilja, unutarnje i vanjske sukobe, političku stabilnost, militarizaciju i društvenu sigurnost.
Od početka mjerenja 2008. godine jedna se konstanta nije promijenila: Island se i dalje nalazi na samom vrhu ljestvice kao najsigurnija zemlja na svijetu. U najnovijem izvješću Island je dodatno učvrstio svoju poziciju, zabilježivši rast ukupnog indeksa mira od oko dva posto. Time se ne ističe samo kao simbol stabilnosti, već i kao primjer dugoročne politike društvene kohezije, niske razine kriminala, povjerenja u institucije i gotovo potpune odsutnosti nasilnih konflikata.
Europa i dalje ostaje globalno najsigurnija regija. Zapadna i srednja Europa zauzimaju dominantan položaj među najmirnijim državama svijeta, a većina prvih deset mjesta koncentrirana je upravo u tom prostoru. Iza Islanda slijede Irska i Novi Zeland, dok visoko mjesto zauzimaju i Austrija, Švicarska, Portugal, Danska, Slovenija i Finska. Posebno je zanimljiv podatak iz izvješća prema kojem je razlika u indeksu mira između Islanda i drugoplasirane Irske jednaka razlici između Irske i desetoplasirane Finske, što dodatno naglašava iznimnu izdvojenost Islanda u globalnim razmjerima.
Lista 20 najsigurnijih zemalja na svijetu:
-
Island
-
Irska
-
Novi Zeland
-
Austrija
-
Švicarska
-
Singapur
-
Portugal
-
Danska
-
Slovenija
-
Finska
-
Češka
-
Japan
-
Malezija
-
Nizozemska
-
Kanada
-
Belgija
-
Mađarska
-
Australija
-
Hrvatska
-
Njemačka
Izvan europskog prostora također su zabilježeni pomaci, iako često iz nižih početnih pozicija. Pojedine zemlje ostvarile su značajna poboljšanja sigurnosnih pokazatelja zahvaljujući smanjenju unutarnjih sukoba, stabilizaciji političkih institucija ili reformama sigurnosnog sektora. Među njima se ističu Azerbajdžan, Gambija, Saudijska Arabija, Peru i Uganda, što pokazuje da sigurnost nije statična kategorija, već rezultat političkih odluka i dugoročnih društvenih procesa.
Posebnu pozornost u regionalnom i domaćem kontekstu zaslužuje pozicija Hrvatska. Hrvatska se u najnovijem izvješću nalazi na 19. mjestu na svijetu, što je svrstava među dvadeset najsigurnijih država globalno. Iako je riječ o iznimno visokom plasmanu, vrijedi primijetiti da je u prethodnoj godini Hrvatska bila rangirana na 15. mjestu, što ukazuje na blagi relativni pad u odnosu na druge zemlje koje su u istom razdoblju brže napredovale.
Unatoč tom pomaku, Hrvatska i dalje zadržava snažan imidž sigurne zemlje, osobito u usporedbi s velikim dijelom svijeta. Niska razina nasilnog kriminala, izostanak terorističkih prijetnji, stabilan politički sustav i relativno visoko povjerenje građana u temeljne institucije ključni su faktori koji doprinose tom rezultatu. U europskom kontekstu Hrvatska se nalazi u društvu zemalja poput Njemačka, Belgija, Češka i Mađarska, dok je u regionalnom smislu posebno značajna usporedba sa Slovenijom, koja se nalazi među deset najmirnijih država svijeta.
Za Hrvatsku je ovaj plasman važan ne samo kao statistički podatak, već i kao strateški resurs. Sigurnost izravno utječe na kvalitetu života građana, percepciju zemlje među stranim investitorima te, osobito, na turizam, koji čini jednu od ključnih gospodarskih grana. U vremenu globalne nesigurnosti činjenica da se Hrvatska dosljedno nalazi u samom vrhu svjetskih ljestvica sigurnosti predstavlja važnu komparativnu prednost, ali i obvezu da se postojeći standardi očuvaju i dodatno unaprijede.
Zaključno, iako Globalni indeks mira pokazuje da se svijet u cjelini suočava s dugoročnim padom razine mira, pojedine zemlje, među njima i Hrvatska, uspijevaju zadržati visoku razinu sigurnosti zahvaljujući stabilnim institucijama i društvenoj koheziji. Upravo u tom kontekstu, rasprava o sigurnosti prestaje biti apstraktna globalna tema i postaje konkretno pitanje javnih politika, društvene odgovornosti i dugoročne nacionalne strategije.
....
Teskst i foto: Petar Kolovrat